Provjerite prije zime: Ovo je pet grešaka zbog kojih vaša dizalica topline troši više nego što treba
Pet jednostavnih savjeta za stabilniji rad, nižu potrošnju i dulji vijek sustava. Pogledajte što vrijedi provjeriti već sada.
15:07 5 d 16.11.2026

Država donosi novi zakon kojim će sustavno legalizirati infrastrukturu koju je nezakonski gradila | foto: Pixabay
U našoj su zemlji jako česti slučajevi privatne ilegalne gradnje, čemu smo u zadnje vrijeme često svjedočili, posebice kada se radi o devastaciji pomorskog javnog dobra. S druge strane, postavlja se pitanje što je s radom nadležnih institucija koje su zadužene za pravovremeno sprječavanje takvih slučajeva ili, ako do njih pak dođe, za rušenje spornih građevina.
Međutim, država od svog osamostaljenja također nije uspjela u katastru dovesti u red ono što je gradila, bilo na nacionalnoj bilo na lokalnoj razini, pa je upravo zbog toga pomalo apsurdno da građanima stalno prijeti inspekcijama u slučaju gradnje bez građevinske dozvole, prenosi portal Novi list.
Štoviše, hrvatska Vlada planira donijeti zakon kojim će se legalizirati nezakonito izgrađena infrastruktura u državi, stoji u obrascu prethodne procjene za zakon o postupanju s nezakonito izrađenom infrastrukturom, koji je objavljen na portalu e-savjetovanje. Na taj način Vlada zapravo poručuje da kreće s procesom legalizacije cesta, pristupnih puteva, plinovoda, vodovoda, kanalizacije, telekomunikacijskih vodovoda, molova, lučica i sl.
Hrvatska bi, u skladu s tim, tri desetljeća nakon svoje samostalnosti trebala donijeti zakon kojim će legalizirati sve ono što je ilegalno gradila. Međutim, Vladina najava o legalizaciji nezakonito izgrađene infrastrukture, barem za sada, ne sadrži puno informacija. Država je, s druge strane, pak ogorčena na građane ako grade bez građevinskih dozvola te im prijeti inspekcijama te upozorava da ne grade mimo zakona. Štoviše, javnost se posebice zgraža nad ilegalnim gradnjama koje devastiraju našu obalu.
Iako bi država itekako trebala paziti na takve slučajeve, ni ona sama nije puno bolja kada se radi o slučajevima ilegalne gradnje, navodi portal Novi list. Upravo zbog toga država mora donijeti poseban zakon kojim će se legalizirati sve ono što je izgradila ilegalno. S druge strane, Vlada pak neriješene vlasničke i pravno-imovinske odnose koristi kao argument kojim opravdava kašnjenje obnove potresom stradalih objekata, prenosi portal Novi list.
– Donošenjem ovog Zakona ozakonit će se nezakonito izgrađena i nezakonito rekonstruirana infrastruktura u smislu upravnih propisa kojima se uređuje upravno područje prostornog uređenja i gradnje radi njihova uključivanja u pravni promet kao zakonito izgrađenih građevina, a što će omogućiti njihovu rekonstrukciju, stavljanje u rad u određenim slučajevima i omogućit će pribavljanje sredstava za njihovo održavanje i financiranje iz različitih izvora, uključujući i sredstva Europske unije, stoji u Obrascu ciljevi koje Vlada želi postići novim zakonom.
Naime, od trenutka kada je Hrvatskoj omogućeno korištenje EU fondova bilo je poznato da država mora imati „čiste papire” da bi uopće mogla povlačiti sredstava iz EU-a. Međutim, do sada su se ti problemi rješavali od slučaja do slučaja, a vlasti tek sada donose jedinstveni zakon koji bi sustavno riješio spomenuti problem.
Trenutna Vlada do sada se možda najviše poziva na to da Hrvatska upravo zahvaljujući novcu iz EU fondova može napraviti značajan iskorak u svom razvoju. Štoviše, premijer Andrej Plenković vrlo često ističe da su 22 milijarde eura, koje Hrvatska može koristiti iz Višegodišnje financijske omotnice i mehanizma „EU – nove generacije”, zapravo snažan pokretač brzog gospodarskog oporavka. Međutim, ni njegova Vlada u zadnjih šest godina nije uspjela pronaći sustavno rješenje za ilegalnu infrastrukturu.
Vlada je prošle godine u ožujku odbila zakonski prijedlog pod istim nazivom, a kojeg je Saboru poslala stranka Glas. Njegova je predsjednica Anka Mrak Taritaš, predstavljajući taj zakon, izjavila da je u Hrvatskoj izgrađeno skoro 26.960 kilometara javnih i oko 150 tisuća kilometara ilegalnih nerazvrstanih cesta.
Štoviše, zakonom je propisano da su lokalne samouprave dužne voditi katastar vodova, koji je pak evidencija podataka o elektromagnetskim, elektroničkim komunikacijskim, vodovodnim, kanalizacijskim, toplovodnim, plinovodnim i naftovodnim vodovima, međutim, Mrak Taritaš je tada upozorila da taj katastar od ukupno 556 jedinica lokalne samouprave vodi njih samo 12, navodi Novi list.
Naime, Vlada je Saboru predložila da ne prihvati taj prijedlog Glasa, međutim, u obrazloženju je ipak priznala da je prijeko potrebno provesti legalizaciju nezakonito izgrađene infrastrukture u Hrvatskoj. Pojasnili su također da je prije donošenja samog zakona potrebno sagledati pravne, gospodarske i financijske učinke legalizacije, kao i izraditi odgovarajuće stručne analize u sklopu nezakonito izgrađenih objekata. Osim toga, tvrdili su da zakonski prijedlog Glasa nije u potpunosti definirao pravne posljedice legalizacije i utjecaj na prostorno planiranje s obzirom na rješavanje imovinsko-pravnih i drugih odnosa, kao i s obzirom na neusklađenost stvarnog stanja s podacima katastra i gruntovnice samih infrastrukturnih građevina.
Međutim, Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine nigdje u Obrascu ne spominje da su u međuvremenu napravljene spomenute stručne analize. Također, ne otkrivaju niti koliko ilegalne infrastrukture, čiji je vlasnik država ili lokalna vlast, uopće postoji u Hrvatskoj, a ne navodi se niti kakve će gospodarske i financijske uvjete imati zakon koji Vlada planira donijeti.
Obavijest o donošenju zakona kojim će se legalizirati nezakonski izgrađena infrastruktura već je naišao na reakcije javnosti. Primjerice, Vodovod i kanalizacija d.o.o. Split podržava donošenje zakona uz napomenu da svi javni isporučitelji vodnih usluga u svom portfelju imaju veliki udjel ilegalno i/ili djelomično ilegalno izgrađenih komunalnih vodnih građevina, a koje su pak preuzeli od raznih investitora tih građevina.
Provjerite prije zime: Ovo je pet grešaka zbog kojih vaša dizalica topline troši više nego što treba
Pet jednostavnih savjeta za stabilniji rad, nižu potrošnju i dulji vijek sustava. Pogledajte što vrijedi provjeriti već sada.
15:07 5 d 16.11.2026
Razmišljate o gradnji kuće na kredit? Evo što sve trebate znati
Donosimo sve informacije o podizanju kredita za gradnju kuće i kako vam kreditni posrednici mogu pomoći da lakše, brže i jeftinije dođete do kredita.
10:40 20 d 02.11.2026
Pretplata za cijeli tim: Do 30% popusta za više korisnika
Pretplatite kolege u uredu ili svoje zaposlenike i uštedite. Što je više korisnika, popust je veći i doseže do 30% popusta.
15:09 51 d 01.10.2026
Galerija gradilišta: Ovako Trump gradi svoju balsku dvoranu pored Bijele kuće
Na mjestu povijesnog istočnog krila Bijele kuće niče golema građevina zbog koje je prethodno srušeno zadnje iz 1902. godine.
16:02 1 d 20.11.2026
Na gradilište stiže radnik s umjetnom inteligencijom: Izvođači ga plaćaju po obavljenom zadatku
Robotski sustavi postavljaju teške solarne panele, a proizvođač tvrdi da radnicima povećavaju učinak i olakšavaju montažu.
16:50 4 d 17.11.2026
Galerija: Nogometno čudo sa sjevera dobiva arktičku arenu, dijamanta fasada ostavlja bez daha
Novi stadion Bodø/Glimta dobiva strme tribine, natkrivene sjedalice i šetnicu, dok gradnja napreduje brže od plana.
16:43 5 d 16.11.2026
Radni dan 50 metara iznad Zagreba: Kranist nam otkriva kako izgleda smjena na gradilištu u Radničkoj
Kranisti s Radničke otkrivaju kako izgleda smjena u kabini i zašto vjetar otežava montažu fasade.
07:17 7 d 15.11.2026
Rekonstrukcija donosi dva semaforizirana raskrižja, bolji pristup poslovnoj zoni te sigurniju vezu pješacima i biciklistima.
07:11 7 d 15.11.2026
Dok Ministarstvo svake godine dijeli više od 500 stipendija, u šest godina svega ih se 415 zaposlilu u školi, a 374 ondje i dalje radi.
08:05 5 h 22.11.2026
Preminuo donedavni dekan Pravnog fakulteta i kandidat za rektora, ovako je zamišljao sveučilište
Preminuo je Ivan Koprić, donedavni dekan Pravnog fakulteta u Zagrebu i kandidat za rektora na ovogodišnjim izborima.
07:53 5 h 22.11.2026
Bili smo u Hamburgu: Umirovljenici pune kafiće i restorane, evo kolike su im mirovine
Tijekom nedavnog posjeta njemačkom Hamburgu vidjeli smo da lokalni umirovljenici vode aktivan urbani život pa istražili razlike u odnosu na Hrvate.
07:35 6 h 22.11.2026
Dom za starije na veliko nabavlja kolače i kruh: Krempite jednom mjesečno
Dom za starije će razni kolači, kruh i peciva koštati oko 66.000 eura. Od kolača su na popisu, među ostalim, jafa šnite, pita sa sirom, ali i torte.
07:34 6 h 22.11.2026