Država donosi novi zakon kojim će legalizirati sve ono što je ilegalno izgradila

U državi se puno toga gradilo ilegalno, a sada je Vlada odlučila donijeti zakon kojim će se nezakonito izgrađena infrastruktura, kako na nacionalnoj tako i na lokalnoj razini, legalizirati. Tim postupkom Vlada zapravo poseže za sustavnim rješenjem legalizacije, a do sada se sve rješavalo slučaj po slučaj, posebice ako su se povlačila sredstva iz EU fondova. S druge strane, Vlada je pak odbila takav zakonski prijedlog koji je Saboru prošle godine uputila stranka Glas, tvrdeći da je prijedlog nepotpun te da treba provesti detaljne stručne analize.

U našoj su zemlji jako česti slučajevi privatne ilegalne gradnje, čemu smo u zadnje vrijeme često svjedočili, posebice kada se radi o devastaciji pomorskog javnog dobra. S druge strane, postavlja se pitanje što je s radom nadležnih institucija koje su zadužene za pravovremeno sprječavanje takvih slučajeva ili, ako do njih pak dođe, za rušenje spornih građevina.

Međutim, država od svog osamostaljenja također nije uspjela u katastru dovesti u red ono što je gradila, bilo na nacionalnoj bilo na lokalnoj razini, pa je upravo zbog toga pomalo apsurdno da građanima stalno prijeti inspekcijama u slučaju gradnje bez građevinske dozvole, prenosi portal Novi list.

Legalizacija nezakonito izgrađene infrastrukture

Štoviše, hrvatska Vlada planira donijeti zakon kojim će se legalizirati nezakonito izgrađena infrastruktura u državi, stoji u obrascu prethodne procjene za zakon o postupanju s nezakonito izrađenom infrastrukturom, koji je objavljen na portalu e-savjetovanje. Na taj način Vlada zapravo poručuje da kreće s procesom legalizacije cesta, pristupnih puteva, plinovoda, vodovoda, kanalizacije, telekomunikacijskih vodovoda, molova, lučica i sl.

Hrvatska bi, u skladu s tim, tri desetljeća nakon svoje samostalnosti trebala donijeti zakon kojim će legalizirati sve ono što je ilegalno gradila. Međutim, Vladina najava o legalizaciji nezakonito izgrađene infrastrukture, barem za sada, ne sadrži puno informacija. Država je, s druge strane, pak ogorčena na građane ako grade bez građevinskih dozvola te im prijeti inspekcijama te upozorava da ne grade mimo zakona. Štoviše, javnost se posebice zgraža nad ilegalnim gradnjama koje devastiraju našu obalu.

Iako bi država itekako trebala paziti na takve slučajeve, ni ona sama nije puno bolja kada se radi o slučajevima ilegalne gradnje, navodi portal Novi list. Upravo zbog toga država mora donijeti poseban zakon kojim će se legalizirati sve ono što je izgradila ilegalno. S druge strane, Vlada pak neriješene vlasničke i pravno-imovinske odnose koristi kao argument kojim opravdava kašnjenje obnove potresom stradalih objekata, prenosi portal Novi list.

Vlada poseže za sustavnim rješenjem legalizacije

– Donošenjem ovog Zakona ozakonit će se nezakonito izgrađena i nezakonito rekonstruirana infrastruktura u smislu upravnih propisa kojima se uređuje upravno područje prostornog uređenja i gradnje radi njihova uključivanja u pravni promet kao zakonito izgrađenih građevina, a što će omogućiti njihovu rekonstrukciju, stavljanje u rad u određenim slučajevima i omogućit će pribavljanje sredstava za njihovo održavanje i financiranje iz različitih izvora, uključujući i sredstva Europske unije, stoji u Obrascu ciljevi koje Vlada želi postići novim zakonom.

Naime, od trenutka kada je Hrvatskoj omogućeno korištenje EU fondova bilo je poznato da država mora imati „čiste papire” da bi uopće mogla povlačiti sredstava iz EU-a. Međutim, do sada su se ti problemi rješavali od slučaja do slučaja, a vlasti tek sada donose jedinstveni zakon koji bi sustavno riješio spomenuti problem.

Trenutna Vlada do sada se možda najviše poziva na to da Hrvatska upravo zahvaljujući novcu iz EU fondova može napraviti značajan iskorak u svom razvoju. Štoviše, premijer Andrej Plenković vrlo često ističe da su 22 milijarde eura, koje Hrvatska može koristiti iz Višegodišnje financijske omotnice i mehanizma „EU – nove generacije”, zapravo snažan pokretač brzog gospodarskog oporavka. Međutim, ni njegova Vlada u zadnjih šest godina nije uspjela pronaći sustavno rješenje za ilegalnu infrastrukturu.

Vlada prošle godine odbila takav zakonski prijedlog

Vlada je prošle godine u ožujku odbila zakonski prijedlog pod istim nazivom, a kojeg je Saboru poslala stranka Glas. Njegova je predsjednica Anka Mrak Taritaš, predstavljajući taj zakon, izjavila da je u Hrvatskoj izgrađeno skoro 26.960 kilometara javnih i oko 150 tisuća kilometara ilegalnih nerazvrstanih cesta.

Štoviše, zakonom je propisano da su lokalne samouprave dužne voditi katastar vodova, koji je pak evidencija podataka o elektromagnetskim, elektroničkim komunikacijskim, vodovodnim, kanalizacijskim, toplovodnim, plinovodnim i naftovodnim vodovima, međutim, Mrak Taritaš je tada upozorila da taj katastar od ukupno 556 jedinica lokalne samouprave vodi njih samo 12, navodi Novi list.

Vlada tvrdila da je potrebno provesti stručne analize

Naime, Vlada je Saboru predložila da ne prihvati taj prijedlog Glasa, međutim, u obrazloženju je ipak priznala da je prijeko potrebno provesti legalizaciju nezakonito izgrađene infrastrukture u Hrvatskoj. Pojasnili su također da je prije donošenja samog zakona potrebno sagledati pravne, gospodarske i financijske učinke legalizacije, kao i izraditi odgovarajuće stručne analize u sklopu nezakonito izgrađenih objekata. Osim toga, tvrdili su da zakonski prijedlog Glasa nije u potpunosti definirao pravne posljedice legalizacije i utjecaj na prostorno planiranje s obzirom na rješavanje imovinsko-pravnih i drugih odnosa, kao i s obzirom na neusklađenost stvarnog stanja s podacima katastra i gruntovnice samih infrastrukturnih građevina.

Međutim, Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine nigdje u Obrascu ne spominje da su u međuvremenu napravljene spomenute stručne analize. Također, ne otkrivaju niti koliko ilegalne infrastrukture, čiji je vlasnik država ili lokalna vlast, uopće postoji u Hrvatskoj, a ne navodi se niti kakve će gospodarske i financijske uvjete imati zakon koji Vlada planira donijeti.

Obavijest o donošenju zakona kojim će se legalizirati nezakonski izgrađena infrastruktura već je naišao na reakcije javnosti. Primjerice, Vodovod i kanalizacija d.o.o. Split podržava donošenje zakona uz napomenu da svi javni isporučitelji vodnih usluga u svom portfelju imaju veliki udjel ilegalno i/ili djelomično ilegalno izgrađenih komunalnih vodnih građevina, a koje su pak preuzeli od raznih investitora tih građevina.