Priprema tople vode viškom energije iz sunčane elektrane
Jednofazni regulator snage AC•THOR preusmjerava mogući višak snage iz mrežne fotonaponske elektrane prema električnim grijačima.
11:13 5 d 08.09.2026

Spojen je i posljednji segment Pelješkog mosta | foto: YouTube, Novi list
Nakon toliko godina obećanja i čekanja, jučer navečer svečano je postavljen zadnji element Pelješkog mosta pa se tako most sada proteže od Komarne na kopnenoj strani do Brijeste na Pelješcu.
Postavljanje su simbolički dovršili premijer Andrej Plenković, ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković, dubrovačko-neretvanski župan Nikola Dobroslavić i predsjednik Uprave Hrvatskih cesta Josip Škorić.
Spektakularnom spajaju mosta prisustvovali su i brojni građani koji su uz vatromet proslavili ovaj važan trenutak za Hrvatsku.
Pelješki most sastoji se od ukupno 165 segmenata čelične konstrukcije, odnosno ima 13 raspona, od kojih je pet glavnih duljine 285 metara, šest centralno postavljenih armiranobetonskih pilona visine 33 metra te dvije trake sa zaustavnom trakom koja će služiti za održavanja mosta, a jučer je podizanjem posljednjeg segmenta od 18 metara most napokon spojen, a više tehničkih detalja o mostu pročitajte u našem tekstu ovdje.
Naime, duljina mosta od osi do osi upornjaka iznosi 2404 metara, ukupna duljina mosta s upornjacima iznosi 2440 metara, dok plovidbeni dio ispod mosta iznosi 200 puta 55 metara.

Povijesni trenutak za Hrvatsku | foto: YouTube, Novi list
Projektiranje i izgradnja Pelješkog mosta nisu prošli lagano, pa je tako glavni i odgovorni projektant mosta Slovenac Marjan Pipenbaher rekao da se radi o jednom od najzahtjevnijih projekata na kojima je ikada radio, rekao je u posebnoj emisiji HRT-a.
Također, dekan Građevinskog fakulteta u Zagrebu Stjepan Lakušić svjedoči o složenosti cijelog projekta te smatra da se radi o izvrsnom mostu za koji je glavni projektant sigurno imao puno muke, volje i želje da takvu jednu vitku konstrukciju uopće postavi te istovremeno omogući da se najbolje uklopi u prostor.
Dodaje da je organizirana izvrsna građevinska skupina te da se uspjelo most uspjelo završiti u roku upravo povezivanjem proizvodnje segmenata u Kini, nadzorom te proizvodnje u Kini, dopremanjem u Hrvatsku, dopremanjem kompletne mehanizacije koja je omogućila jednu ovako brzu gradnju te uz kontinuiranu kontrolu i nadzor cijelog projekta.
Lakušić je također naglasio da se automatski radilo na svim dijelovima mosta, što znači da se na svakom od stupišta automatski stvaralo povezivanje, a nije se išlo stup po stup pa se onda segmentno rješavalo, već sve odjednom.
Za ovako zahtjevu čeličnu konstrukciju bilo je propisano točno određeno vrijeme dana, odnosno noći za izvođenje radova.
Naime, ovaj tip konstrukcije, objašnjava Lakušić, podrazumijeva spajanje, odnosno zavarivanje čeličnih materijala pa su stoga projektanti odredili noćno razdoblje kao najprikladnije za takve podhvate. Osim toga, jedan od glavnih razloga takve odluke je i da se ne bi poremetilo stanje naprezanja u samoj konstrukciji prilikom različitih termina zavarivanja.

Radovi na Pelješkom mostu izvodili su se u noćnom razdoblju | foto: YouTube, dalmacijadanas live
Tomislav Josip Mlinarić, dekan Fakulteta prometnih znanosti u Zagrebu, smatra da se u tehničkom smislu radi o vrhunskom prometnom objektu, a gledajući u širem prometno-logističkom kontekstu, Hrvatska je ovime ostvarila jedan od najvažnijih geostrateških ciljeva jer problem kontinentalnog diskontinuiteta više ne postoji, a ujedno i Europa više nema taj problem.
Dodaje da ovim projektom Dubrovačko-neretvanska županija postaje ravnopravan, sastavni dio političko-gospodarskog prostora Republike Hrvatske te smatra da je Hrvatska kao punopravna članica Europske unije sada zadovoljila sve preduvjete za Schengen.
Zaključuje da je završetak ovog jako važnog projekta za RH i EU dodatna afirmacija Hrvatske kao mediteranske, podunavske i srednjoeuropske zemlje te da mi vjerojatno u ovom trenutku nismo svjesni svih pozitivnih efekata tih multiplikativnih faktora koji će se s vremenom tek dogoditi.
Podsjetimo, izvođač radova je kineski konzorcij China Road and Bridge Corporation, ukupna vrijednost projekta je 526 milijuna eura s uključenim PDV-om, a vrijednost prihvatljivih troškova 420 milijuna eura, od čega se sredstvima Europske unije sufinancira 85 posto, dakle 357 milijuna eura.
Očekuje se da će most biti u potpunosti dovršen i otvoren za promet s popratnom infrastrukturom, koja uključuje pristupne ceste, tunele, dodatne mostove i vijadukte, kao i obilaznicu Stona, u lipnju 2022. godine.
Priprema tople vode viškom energije iz sunčane elektrane
Jednofazni regulator snage AC•THOR preusmjerava mogući višak snage iz mrežne fotonaponske elektrane prema električnim grijačima.
11:13 5 d 08.09.2026
Hrvatska elektroinstalaterska tvrtka kreće raditi na novim AI centrima, zapošljavaju ove majstore
Pred tvrtkom Matel je uzbudljivo razdoblje jer kreću raditi na novim velikim projektima. Zbog toga traže pojačanje.
13:47 10 d 03.09.2026
Stavite građevinu u fokus: Iskoristite popust za godišnju pretplatu na bauštela.hr
Ove godine stavite građevinski sektor u fokus i pretplatite se na bauštela.hr. Pretplatite se sad i godišnju pretplatu dobivate za 59€.
09:39 12 d 01.09.2026
Projekt koji se čekao desetljećima danas je napokon završen. Prvi gradski bazen na zapadu Zagreba otvorio je svoja vrata.
10:11 1 d 12.09.2026
Brušenje nekoliko stotina kvadrata betonskog poda nije malen posao, a kada se površina mjeri u tisućama kvadrata bez ovakvog stroja prava je muka.
15:26 2 d 11.09.2026
Na Molatu kreće uređenje 4,5 kilometara ceste, važnog pravca za svakodnevni život i otočnu povezanost.
15:45 3 d 10.09.2026
Sedam golemih hidrofrezalica ubrzava gradnju nove autoceste, a riječ je o jednoj od najvećih takvih flota u Italiji.
16:05 4 d 09.09.2026
Jedan od tehnički najzahtjevnijih dijelova zahvata bit će prelazak preko lateralnog kanala Jelas Polje. Ondje se gradi novi most.
10:33 4 d 09.09.2026
Jeste li za ili protiv papuča u školama? Naši novinari podijelili svoje stavove
Školske papuče ugodne su i doprinose čistoći i obiteljskoj atmosferi, ali ponekad mogu biti i razlog zadirkivanja, a evo što misle naši novinari.
11:35 13 h 13.09.2026
Gotovo trećina misli da neće moći priuštiti nekretninu, a za 91,5 posto stambena kriza utječe na odluku o osnivanju obitelji, rezultati su nove ankete
11:34 13 h 13.09.2026
Zdravstvo pod velikim pritiskom i u Istri: 'U 28 ambulanti rade stariji od 65 godina'
Manjak liječnika vlada u cijeloj Hrvatskoj. U Istri od 114 ambulanti u 28 njih rade stariji od 65 godina. Mlade pokušavaju privući i stipendijom.
09:37 15 h 13.09.2026
Male tajne hrvatskog jezika: Napokon ste 'dočekali' ili 'sačekali' isplatu usklađivanja
Hrvatskomu jeziku ne pripada glagol 'sačekati'. Ovisno o kontekstu, treba upotrebljavati 'dočekati' i 'pričekati'.
09:36 15 h 13.09.2026