Diskriminacija kreditne sposobnosti: Trudnice i majke ostaju bez stambenih kredita

U veljači ove godine od jedne čitateljice dobili smo niz informacija o kreditnoj sposobnosti žena koje se nalaze na rodiljnom dopustu. Naime, jedna banka koja posluje u Republici Hrvatskoj odbila joj je, zbog toga što prima naknadu plaće, a zbog čega ju smatraju kreditno nesposobnom, dati stambeni kredit. O ovakvom potencijalno diskriminatornom ponašanju prema ženama pitali smo i mišljenje Uprave Hrvatske narodne banke. Odgovor je takav da ide u prilog banke, odnosno njihove autonomije odlučivanja o kreditnoj sposobnosti pojedinke.

Trudnica, ilustracija | foto: Unsplash

Podatci o čitateljici koja je doživjela neugodno iskustvo u procesu dobivanja stambenog kredita, kao i o banci koja je kredit odbila dati, poznati su redakciji, a za potrebe ovog članka i zaštite čitateljice ostat će anonimni.

U veljači 2021. godine od čitateljice, koju ćemo za potrebe ovog članka nazvati Franka, dobili smo niz zabrinjavajućih informacija o poslovanju jedne banke, koju ćemo za potrebe ovog članka zvati samo Banka. Naime, čitateljica se nalazi na rodiljnom dopustu za koji prima naknadu plaće. Sa suprugom je u potrazi za stanom te su, nakon što su pronašli onaj koji im odgovara, od investitora dobili informaciju da se za stambeni kredit jave Banci s kojom oni surađuju.

No, odgovor Banke nije bio ono što su očekivali.

Trudnice i majke kreditno nesposobne

Franka, čija su primanja u kontekstu hrvatskih primanja natprosječna, je željela podići stambeni kredit za novi stan u kojem bi živjela sa svojim suprugom i dvoje djece. Franka se trenutno nalazi na rodiljnom dopustu, koji prema Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje obuhvaća razdoblje od 28., odnosno najranije 45. dana prije dana očekivanog poroda, te isti traje do navršenih 6 mjeseci djetetova života, od čega obvezni dio rodiljnog dopusta obuhvaća razdoblje od 28. dana prije dana očekivanog poroda do 70. dana nakon rođenja djeteta. Navedeno znači da su trudnice i majke obavezne ići na rodiljni dopust, to jest da nije riječ o pitanju slobodne volje svake žene posebno.

U trenutku kada je Franka pronašla stan koji želi kupiti od investitora, koji stoji iza stambene zgrade u kojoj se stan nalazi, dobiva informaciju da oni surađuju s Bankom te da je najbolje da od Banke traži stambeni kredit za stan koji je odlučila kupiti. Ipak, razgovor u Banci nije bio ono što je Franka očekivala.

Franka je željela podići kredit u iznosu od 145 tisuća eura na period od 20 godina. U razgovoru sa službenicom Banke njen je zahtjev za kredit odbijen.

– Rekli su mi da bi da nisam na rodiljnom dopustu bila super klijentica, navodi Franka koja je svoj slučaj prijavila i Pravobraniteljici za ravnopravnost spolova, jer kako navodi, smatra da je njen slučaj prikaz diskriminatorne politike koju banke imaju za trudnice i majke.

Nakon što su je odbili kao kreditno nesposobnu, Franka ipak šalje svu potrebnu dokumentaciju Banci u nadi da će možda ipak doći do drugačije odluke. Dodaje kako su je tražili brojne podatke koji nisu uobičajeni u procesu davanja kredita, poput podataka o mjesečnoj potrošnji. Odgovor od Banke nije dobila.

Svoju ljutnju Franka objašnjava i činjenicom što njen slučaj dokazuje da ženama nije dovoljno to što su u redovnom radnom odnosu i što imaju dobra mjesečna primanja kako bi se izbjegla diskriminacija na osnovi spola.

– Trudiš se i radiš, a onda ovakav udarac, komentira Franka koja je već duži niz godina u radnom odnosu.

Trudnica, ilustracija | foto: Pexels

‘Navodi su netočni’

Nakon što smo dobili informacije o načinu poslovanja Banke odlučili smo im poslati upit kako bi dobili njihovu stranu priče. Uprava Banke odgovara:

– Netočni su navodi čitateljice da joj Banka, nije željela odobriti stambeni kredit zato što trenutno koristi porodiljni dopust, kao i da čini diskriminaciju žena zbog odlaska na porodiljni dopust.

Kako navode, kreditna sposobnost se izračunava prema objektivnim pravilima, strogo matematički, s obzirom na mjesečna primanja podnositelja zahtjeva koja ostvaruje u trenutku podnošenja zahtjeva za odobrenje kredita te njegovih postojećih mjesečnih obveza i to temeljem čl. 8. Zakona o potrošačkom kreditiranju. Dakle, Banka ne vrši izračun kreditne sposobnosti na temelju primanja koja će klijent ostvarivati u budućnosti već u trenutku podnošenja zahtjeva.

Dodaju kako Franka nije stavljena u bitno nepovoljniji položaj od bilo koje druge osobe, pogotovo ne zbog toga što je žena i majka koju se diskriminirana po osnovi korištenja porodiljnog dopusta, već bi svaka osoba s istim mjesečnim primanjima i rashodima, bila odbijena sa zahtjevom za kredit u predmetnom iznosu.

– A valja istaknuti i kako Banka svojom praksom upravo štiti trudnice i majke na porodiljnom dopustu tako da im izlazi u susret u razdoblju kada su im primanja smanjena, to jest kada ne primaju punu plaću, već porodiljnu naknadu. Jedan od brojnih takvih primjera je praksa Banke da kada žena uslijed otplate kredita zatrudni ili ode na porodiljni dopust, banka na zahtjev klijentice odobrava moratorij za cijelo vrijeme trajanja bolovanja (komplikacija) i/ili porodiljnog dopusta, budući da su u tom razdoblju smanjena primanja klijentice koja nisu dostatna za podmirenje anuiteta/rata kredita. No pritom valja imati na umu da je takva klijentica u vrijeme podnošenja zahtjeva za kredit bila potpuno kreditno sposobna, stoga joj je isti i odobren, dodaju iz Uprave.

No, iako Banka navodi da njene politike nisu diskriminatorne dio podataka otvara dodatna pitanja koja smo im poslali, ali na njih nikad nismo dobili odgovor.

Naime, Banka navodi da se kreditna sposobnost računa strogo objektivno prema trenutnim primanjima osobe. Što znači da se kada je osoba na rodiljnom dopustu u izračun ulazi rodiljna naknada koju ona tada prima, a kao što smo već napisali rodiljni dopust pa tako i rodiljna naknada nisu izborni, već obavezni u trudnoći, to jest nakon nje. Riječ je o iznosu koji se itekako može razlikovati od mjesečnih primanja zaposlene osobe. Samim time automatski se mijenja i odnos prema mogućnosti davanja kredita određenoj osobi.

Banku smo pitali i za dio odgovora u kojem navodi da izlazi u susret svojim klijenticama koje za vrijeme isplate kredita zatrudne, to jest odu na rodiljni dopust. Naime, u tom periodu se na zahtjev klijentice stavlja moratorij na kredit. No, to je u slučaju kada je riječ o postojećoj klijentici koja na rodiljni dopust odlazi u trenutku kada joj je kredit već odobren, to jest kada ga isplaćuje. Iako je takvo postupanje Banke pohvalno, ono se ne povezuje s pitanjem o davanju kredita ženama koje su već na rodiljnom dopustu. O tome smo dodatno pitali Banku, ali odgovora nema.

Posebno naglašavamo dio u kojem i sama Banka navodi da je klijentica prije rodiljnog dopusta bila kreditno sposobna.

– No pritom valja imati na umu da je takva klijentica u vrijeme podnošenja zahtjeva za kredit bila potpuno kreditno sposobna, stoga joj je isti i odobren, dodaju iz Uprave.

Iz ovog dijela odgovora može se zaključiti da kreditna sposobnost ovisi o činjenici nalazi li se žena na rodiljnom dopustu ili ne.

No, ponavljamo, Banka se na naše dodatne upite u kojima smo tražili da nam se taj dio dodatno pojasni nije odgovorila, što se može smatrati odgovorom za sebe.

Kredit, ilustracija | foto: Unsplash

Imaju li Banke bezuvjetnu autonomiju?

O Frankinom slučaju odlučili smo pitati i Hrvatsku narodnu banku koja je središnja banka Republike Hrvatske. Prenosimo njihov odgovor.

– Prije svega smatramo potrebnim istaknuti da svaka kreditna institucija (uključujući banke) samostalno, u važećim zakonskim okvirima, definira uvjete pod kojima će pružati odgovarajuće proizvode i usluge. Sukladno tome, kroz interne akte kreditnih institucija, određuju se uvjeti odobravanja kredita, a svaka kreditna institucija ovlaštena je procijeniti kreditnu sposobnost pojedinog klijenta za odobravanje nekog kredita, odgovarajuće instrumente osiguranja te ostale elemente koji mogu utjecati na budući kreditni odnos, objašnjavaju iz HNB-a.

Banka se, kako navode, može zaštititi korištenjem niza instrumenata osiguranja koje mogu aktivirati u slučaju kada klijent prestane otplaćivati kredit ili ga otplaćuje neredovito. Najčešći instrumenti osiguranja kredita su suglasnost o zapljeni plaće, zadužnica, odnosno suglasnost o zapljeni sredstava na računima, hipoteka, mjenica, sudužnici, jamci, založni dužnik te police osiguranja života i imovine.

Na procjenu Banke u Frankinom slučaju, navode iz HNB-a, mogla je utjecati i činjenica da se, u slučaju pokretanja postupka prisilne naplate zbog eventualne neuredne otplate dospjelih obveza po kreditu, ovrha ne bi mogla provoditi na rodiljnoj naknadi koju gospođa prima, s obzirom na to da je Ovršnim zakonom  propisano da su rodiljne i roditeljske novčane potpore izuzete od ovrhe.

– U konkretnom primjeru iz Vašeg upita koji se odnosi na gospođu koja je, po podnošenju zahtjeva za stambeni potrošački kredit, ocijenjena kao kreditno nesposobna jer je trenutno na porodiljnom dopustu, moguće je da je banka kojoj se obratila sa zahtjevom za kredit, procijenila da bi odobravanje kredita takvom klijentu moglo predstavljati preveliki rizik za banku jer trenutno nema primanja koja bi bila dostatna da se udovolji kriterijima kreditne sposobnosti, odgovaraju iz HNB-a.

Zbog svega navedenog iz HNB-a zaljućuju iduće.

– Moramo naglasiti da svaka kreditna institucija zadržava diskrecijsko pravo vezano uz odluku o tome hoće li određenom klijentu odobriti kredit ili ne te uz koje instrumente osiguranja, a može prema vlastitoj procjeni odobriti ili odbiti zahtjev klijenta, a u skladu s pravilima koja ona određuje. Dakle, kreditna institucija nema zakonsku obvezu odobriti kredit nekom klijentu te ako u trenutku podnošenja zahtjeva ocijeni da ne želi sklopiti ugovor, o tome će obavijestiti klijenta, što se, prema navodima iz Vašeg upita, u konkretnom slučaju i dogodilo.