Nova stambena politika košta 2 milijarde eura, mladima obećava 40 posto jeftinije kvadrate
Hrvatska već dugo ne pršti od gradnje novih priuštivih stanova. Iako planova ne manjka, većina projekata ne zaživi. Mladi su stoga prisiljeni na najam, gdje od priuštivosti nema ni ‘p’, a Nacionalni plan stambene politike predstavljen je kao ultimativno rješenje ovog i drugih problema stambene priuštivosti u Hrvatskoj. Trebao bi potaknuti gradnju novih i aktivaciju praznih stanova te potaknuti dugoročni najam. Netom je donesen i ‘košta’ 2 milijarde eura.
četiri stambena tornja na Travnom (s N. Postružnik) | foto: Marko Mihaljević
Konačno je donesen Nacionalni plan stambene politike Republike Hrvatske do 2030. godine. Ovaj prvi i krovni strateški dokument o stanovanju u Hrvatskoj te Akcijski plan za njegovu provedbu za razdoblje 2025.-2027. godine doneseni su na 77. sjednici Vlade RH.
Ukupna vrijednost mjera i aktivnosti plana do 2030. godine nevjerojatnih je 2 milijarde eura, od čega se za provedbu prvog Akcijskog plana predviđa iznos od 638.565.949 eura. Sve ovo s ciljem da se suoči sa sve manjom razinom dostupnosti i mogućnosti stjecanja vlastite nekretnine, posebno za mlade.
– Republika Hrvatska, kao i čitava Europska unija, suočava se s izazovom priuštivosti stanovanja, a osobito su pogođene mlade obitelji kojima je stjecanje nekretnine otežano zbog rasta cijena nekretnina i rasta cijena najma u proteklim godinama, stoji o priopćenju Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine.
Povećanje priuštivosti
Od ranije je poznato, Nacionalni plan stambene politike povezan je s programom u državnom proračunu, i podijeljen je u dva akcijska plana. Jedan vrijedi za razdoblje od ove do 2027., a drugi od 2028. do 2030. godine.
Dijelom iz državne blagajne, provedba plana trebala bi se financirati i iz fondova EU, a projekti stanogradnje dijelom bi se trebali financirati i kroz Urbani razvojni fond. Kako bilo, u okviru Nacionalnog plana postavljaju se tri ključna cilja – priuštivo i održivo stanovanje te prostor u funkciji stanovanja.
stambeno-poslovni ‘Blok 6’ u Travnom, ‘Mamutica’ | foto: Marko Mihaljević
– Uzimajući u obzir da je tržište nekretnina te stanovanje sektor koji se razvija i mijenja te na njega utječu vanjski čimbenici poput energetske krize, inflatornih pritisaka, dostupnost, opterećenost i mogućnost građevinskog sektora nužna je kombinacija više različitih mjera i aktivnosti kako bi se postigli željeni ciljevi, navode iz Ministarstva, dodajući kako vlast u uspostavi sustava raspolaže s četiri poluge – financijskom poreznom, zemljišnom i ekološko-energetskom, te upravno-upravljačkim okvirom.
Useljavanje praznih nekretnina
Četiri poluge trebale bi omogućiti povećanje ponude stambenih jedinica, aktivaciju praznih stanova i na posljetku, osiguranje dugoročnog najma. Podsjećamo, uslijed značajnog porasta troškova gradnje javlja se nemogućnost ugovaranja izvođenja radova u programima POS-a, zbog čega propadaju postupci javne nabave. Uvođenjem novih pravila, ovaj i drugi problemi priuštivog stanovanja trebali bi se razriješiti.
– Prijedlogom Zakona se povećava cijena stanova na 1.912 eura, što će u kratkom roku omogućiti izgradnju novih stanova. Važno je istaknuti da će cijena POS stanova ostati od 20 do 40 posto niža od tržišne cijene.
Rješenje za tržište?
Zakonom se uređuje pokretanje novog Programa priuštivog najma u koji bi se uključili stanovi u vlasništvu RH i svih povezanih subjekata, ali i višegodišnji prazni stanovi privatnih osoba na način da se, uz potporu vlasnicima, kroz Program daju u najam građanima koji ne mogu svoje stambeno pitanje riješiti na tržištu nekretnina.
– Cilj je ovih izmjena i dopuna ublažiti negativni utjecaj povećanja cijena stanova za kupovinu prve stambene nekretnine i povećanje ponude priuštivih stanova za one građane koji na tržištu ne mogu riješiti svoje stambeno pitanje, do donošenja novog Zakona o priuštivom stanovanju krajem godine kojim će se sustavno urediti i objediniti ova problematika, zaključuju iz Ministarstva.
stambena zgrada u Zagrebu | pixabay
Uz to, pravo na povrat poreza imat će svi mladi koji kupuju nekretninu nakon 1. siječnja 2025. na način da se uzima u obzir odgovarajuća površina i prosječnu cijenu stana, a isključit će se oni koji kupuju stan 30 posto skuplji od lokalnog prosjeka ili 30 posto veće površine od one predviđene Zakonom.
Suradnja s lokalnom samoupravom
Mjerama i aktivnostima za provedbu ciljeva povećat će se ponuda stambenih jedinica za priuštivo stanovanje, urediti područje dugoročnog najma stanova, uz ograničavanje kratkoročnog najma te odgovoriti na regionalne razlike dostupnog stanovanja u RH. Novim zakonodavnim okvirom trebao bi se uspostaviti temelj za Revolving fond priuštivog stanovanja kojim će se upravljati HBOR od 2028. godine, izvijestili su iz nadležnog Ministarstva.
Najavljena je gradnja novih zgrada i poticanje stambenog neprofitnog zadrugarstva, kroz nove modele stanogradnje i suradnje s jedinicama lokalne samouprave. Obećava se i olakšanje stjecanja prve nekrertnine kroz poticaj u obliku povrata plaćenog poreza. Također, težit će se kvalitetnijem i održivijem stanovanju kako bi se smanjili troškovi stanovanja.
Ovdje pročitajte priču o nekretnini koja je već pola stoljeća u ‘pat’ poziciji zbog sasvim bizarnog razloga.
