Priprema tople vode viškom energije iz sunčane elektrane
Jednofazni regulator snage AC•THOR preusmjerava mogući višak snage iz mrežne fotonaponske elektrane prema električnim grijačima.
11:13 5 d 08.09.2026

stambeno kreditiranje | foto: Freepik
Jesen je u svijetu političkih odluka u Hrvatskoj započela predstavljanjem porezne reforme koja bi trebala osigurati priuštivo stanovanje, ali i više novca u državnom proračunu od onih koji i imaju ‘više’. Kičma reforme koja je upravo predstavljena je dugoočekivani porez na nekretnine, a koji je posljednjih dana polarizirao javnost.
Osvrnuvši se na izazove koji su otvorili put ka uvođenju poreza na nekretnine, ministar financija, Marko Primorac istaknuo je snažan rast cijena nekretnina i najma zbog preniskog oporezivanja. Ministar je istaknuo unaprjeđenje sustava oporezivanja nekretnina kao najvažniji dio predstavljene porezne reforme.
Primorac je rekao da se u jednom trenutku u Hrvatskoj ulaganje u nekretnine isplatilo u tolikoj mjeri da se tržište nekretnina počelo kretati u nepoželjnom smjeru. Nekretnine su se počele kupovati s ciljem ulaganja i iz spekulativnih razloga, umjesto da se dominantno ulagalo s ciljem rješavanja stambenog pitanja.
– To je rezultiralo povećanjem potražnje za nekretninama, a time i do porasta cijene tih nekretnina, i on je danas toliki da si mlade obitelji ne mogu riješiti stambeno pitanje, pojasnio je Primorac.
Sve to, rekao je, dovelo je i do toga da u Hrvatskoj trenutno ima preko 600 tisuća praznih nekretnina ili se one, njih preko 200 tisuća, koristi samo za kratkoročni najam. Dodao je da ciljevi ove reforme nastoje umanjiti neravnoteže na tržištu nekretnina.
– Uvođenje poreza na nekretnine ne može sutra drastično srušiti cijena nekretnina, to ne bi bilo ni poželjno, ali će sigurno poslati jasnu poruku, istaknuo je, dodavši i da se dodatno povećanje cijena dogodilo zbog stranaca koji su kupovali.
Izrazio je nadu da će porez na nekretnine stvoriti uvjeti za razvoj stabilne, predvidive politike upravljanja nekretninama i potaknuti ugovaranje dugoročnog najama, rekavši i da se nastoji potaknuti lokalne jedinice da težište oporezivanja preusmjeravaju s rada na imovinu.
Predmet oporezivanja bit će stambene zgrade, a izuzete će biti nekretnine koje služe za poljoprivredu i nestambene djelatnosti. Oporezivat će se i novoizgrađene nekretnine, od dana izvršnosti uporabne dozvole, a iznimno od dana početka stvarnog korištenja.
Da bi bio oslobođen od poreza na nekretninu koju iznajmljuje, vlasnik treba imati s korisnikom sklopljen dugoročni najam od barem deset mjeseci godišnje. Porez se neće plaćati za nekretnine koje onemogućavaju funkcionalno stanovanje u njima, a izuzete su i nekretnine koje ne mogu služiti stanovanju.
Obveznici poreza bit će i pravne osobe, kao što su banke i poduzeća. Izuzete će pritom biti zgrade javne namjene i one u državnom vlasništvu.
Porez se neće plaćati šest mjeseci ako pravna osoba dođe u posjed nekretnine kao zamjenu za nenaplaćena potraživanja. Nakon toga, i za te zgrade plaćat će se porez na nekretnine. Porez se neće plaćati na nekretnine u kojima se stalni stanuje i one u dugoročnom najmu.
Visina poreza bit će od 0,6 do osam eura po četvornom metru, prema odluci općine ili grada, a za naplatu poreza jedinice lokalne samouprave moći će odrediti zoniranje svojih područja. Jedinicama lokalne samouprave pripast će 80, a središnjoj državi 20 posto prihoda od poreza na nekretnine. Stoga će biti zanimljivo vidjeti kako će JLS-ovi pristupiti određivanju visine poreza.
Odluke o visini poreza na nekretnine lokalne jedinice moraju donijeti do 28. veljače iduće godine za 2025., a za svaku iduću godinu do 15. prosinca prethodne. Porez će se utvrđivati prema stanju na dan 31. ožujka.
– Ako je nekretnina na taj dan prazna ili u kratkoročnom najmu, plaćat će se porez, rekao je Primorac i dodao kako će Porezna uprava provjeravati stanje s dugoročnim najmom.
Što se tiče kratkoročnog turističkog najma, on će se određivati prema indeksu turističke razvijenosti i iznosit će između 150 i 300 eura za najrazvijenije, za one u drugoj skupini od 100 do 200, trećoj od 30 do 150, a u najnerazvijenijim turističkim područjima 0d 20 do 100 eura po krevetu.
Dozajte ovdje sve ok Zakonu o upravljanju i održavanju zgrada koji bi također trebao zaživjeti u 2025. godini.
Priprema tople vode viškom energije iz sunčane elektrane
Jednofazni regulator snage AC•THOR preusmjerava mogući višak snage iz mrežne fotonaponske elektrane prema električnim grijačima.
11:13 5 d 08.09.2026
Hrvatska elektroinstalaterska tvrtka kreće raditi na novim AI centrima, zapošljavaju ove majstore
Pred tvrtkom Matel je uzbudljivo razdoblje jer kreću raditi na novim velikim projektima. Zbog toga traže pojačanje.
13:47 10 d 03.09.2026
Stavite građevinu u fokus: Iskoristite popust za godišnju pretplatu na bauštela.hr
Ove godine stavite građevinski sektor u fokus i pretplatite se na bauštela.hr. Pretplatite se sad i godišnju pretplatu dobivate za 59€.
09:39 12 d 01.09.2026
Trenutno, u poznatoj uvali nema starih hotela - osim 'Granda' koji ostaje. Teren se priprema za nove vile, hotel, rekonstrukciju te uređenje okoliša.
10:10 1 d 12.09.2026
Lokacijske, građevinske i uporabne dozvole samo se nižu za jednu ulicu u Osijeku. Donjodravska obala dobiva novu cestu, ali i brojne nove zgrade.
15:28 2 d 11.09.2026
Na dražbi 2.300 kvadrata u Zagorju: Prodaju se poslovna zgrada i veliko dvorište
Sud prodaje poslovni kompleks u Zaboku, a početna cijena spuštena je daleko ispod procijenjene vrijednosti.
15:27 2 d 11.09.2026
Kvadrat novogradnje u RH probio 3.000 eura! U Zagrebu 28% skuplji, opasno se bliži crni scenarij
Cijene kvadrata novih stanova u Hrvatskoj u godini dana skočile su skoro 9%, a najveći udio u cijeni ima dobit izvođača i trošak građenja.
12:19 3 d 10.09.2026
Velika promjena uz Heinzelovu: Na zapuštenoj parceli niče 13 etaža, a stiže i nova cesta
Gradit će se velika poslovna zgrada, stotine parkirnih mjesta i novi prometni spoj prema Sveticama.
16:07 4 d 09.09.2026
Jeste li za ili protiv papuča u školama? Naši novinari podijelili svoje stavove
Školske papuče ugodne su i doprinose čistoći i obiteljskoj atmosferi, ali ponekad mogu biti i razlog zadirkivanja, a evo što misle naši novinari.
11:35 11 h 13.09.2026
Gotovo trećina misli da neće moći priuštiti nekretninu, a za 91,5 posto stambena kriza utječe na odluku o osnivanju obitelji, rezultati su nove ankete
11:34 11 h 13.09.2026
Zdravstvo pod velikim pritiskom i u Istri: 'U 28 ambulanti rade stariji od 65 godina'
Manjak liječnika vlada u cijeloj Hrvatskoj. U Istri od 114 ambulanti u 28 njih rade stariji od 65 godina. Mlade pokušavaju privući i stipendijom.
09:37 13 h 13.09.2026
Male tajne hrvatskog jezika: Napokon ste 'dočekali' ili 'sačekali' isplatu usklađivanja
Hrvatskomu jeziku ne pripada glagol 'sačekati'. Ovisno o kontekstu, treba upotrebljavati 'dočekati' i 'pričekati'.
09:36 13 h 13.09.2026