Nove cijene zakupa gradskih poslovnih prostora u Zagrebu: I dalje 20 posto jeftinije od tržišnih

U Gradu Zagrebu uvode reda u upravljanje imovinom kroz regulaciju cijena zakupa poslovnih prostora. Dok se čini kako će neki plaćati više, iz Gradske uprave potvrđuju kako će od sada cijene zakupa biti pravičnije. Tako će za vlasnike deficitarnih djelatnosti cijene ostati iste kao i do sada.

Cijene zakupa poslovnih prostora u vlasništvu Grada Zagreba trebale bi biti 20 posto jeftinije od tržišnih, proizlazi iz Zaključka o kriterijima za određivanje zakupnine za poslovni prostor koji se do početka ožujka nalazi u javnom savjetovanju, a uputila ga je Gradska uprava.

Mediji su ovih dana pisali kako bi najam gradskih prostora u centru mogao biti skuplji i do tri puta, ugostitelji bi za 70 m2 umjesto dosadašnjih 6.288 kuna mogli plaćati dvostruko, a za 250 kvadrata najam bi mogao rasti čak tri i pol puta. Međutim u Gradskoj upravi za Hinu tvrde da se ne radi o poskupljenjima nego o uvođenju reda u upravljanje gradskom imovinom, prenosi Poslovni dnevnik.

Pojasnili su kako se godinama stvarala nelojalna konkurencija među poduzetnicima u istom segmentu poslovanja, na način da jedni zakup plaćaju privatnim vlasnicima po tržišnim cijenama, a drugi zakup plaćaju Gradu Zagrebu po znatno nižim cijenama od tržišnih, čime se desetljećima nanosila velika šteta gradskom proračunu.

Zakup više nije tri ili pet puta jeftiniji od tržišnog

Primjer za to su, kažu, dva kafića ili dvije banke u istoj ulici pri čemu jedni plaćaju privatnom vlasniku, a drugi Gradu puno manje. Uz to, neki zakupi se od 1990-ih konzumiraju bez značajnijih promjena zakupnine i pravnog sadržaja ugovora, te ih je potrebno uskladiti s načelima važećeg Zakona. U Gradskoj upravi tvrde da su usklađivanje cijena zakupa poslovnih prostora u gradskom vlasništvu napravili na pravičan način, nakon analize tržišnih cijena.

Ističu kako je u prosjeku zakup i dalje 20 posto jeftiniji od tržišnoga, no više nije tri ili pet puta jeftiniji, čega je znalo biti. Pri tom su, kako su istaknuli, posebno pazili na deficitarne zanatske djelatnosti. Cijene zakupa njima nisu mijenjali i ostavljene su daleko ispod tržišne. Gradu je, ističu, stalo da tradicijske djelatnosti opstanu i ostanu u centru te je, za razliku od banaka i kafića, takve djelatnosti opravdano sufinancirati.

Duljina zakupa bi za nove zakupe inicijalno išla na deset godina, s mogućnošću produljenja za još pet godina, nakon čega slijedi javni natječaj. Kod natječaja za nove zakupe, početna cijena je 20 posto niža od tržišne i ići će se na licitiranje. Za postojeće zakupe, ići će produljenje na pet godina, uz cijenu 20 posto nižu od tržišne, a nakon isteka tog roka slijedi natječaj.