Estetika Krovovi umjesto ulica, rijeka umjesto trga: Ovako izgleda sveučilišni grad budućnosti

Krovovi umjesto ulica, rijeka umjesto trga: Ovako izgleda sveučilišni grad budućnosti

Ivana Solar
Ivana Solar • baustela.hr

07. studeni 2026.

Google Dodajte Bauštela.hr kao željeni izvor na Googleu
Krovovi umjesto ulica, rijeka umjesto trga: Ovako izgleda sveučilišni grad budućnosti

Ekonomski fakultet, Izmir | foto: MAS MIMLAB / WAF

U turskom Izmiru nastaje golemi sveučilišni kompleks od 162.000 kvadrata koji spaja obrazovanje, sport i stanovanje s prirodnim krajolikom.

Na periferiji turskog Izmira gradi se sveučilišni kampus koji bi mogao promijeniti način na koji se projektiraju veliki obrazovni kompleksi. Umjesto klasičnog rasporeda fakultetskih zgrada, novi kampus Ekonomskog sveučilišta u Izmiru zamišljen je kao mali grad u kojem se obrazovanje, sport, stanovanje i društveni život isprepliću s prirodnim krajolikom.

Riječ je o projektu koji se predstavlja kao najveća pojedinačna investicija u sveučilišnu infrastrukturu u Turskoj, s ukupno 162.000 četvornih metara zatvorenih prostora. Iza arhitektonskog rješenja stoji ured MAS MIMLAB, a glavni projektant je Kerim Miskavi.

Projekt je odabran na nacionalnom arhitektonskom natječaju na kojem su sudjelovala 52 rada, a pobjednički prijedlog jednoglasno je podržao 19-člani stručni žiri. Projekt je privukao i pozornost arhitektonske struke. Uvršten je u uži izbor Svjetskog festivala arhitekture (World Architecture Festival – WAF) 2026. godine, u kategoriji 'urbanističko planiranje'.

Između dvije krajnosti

Lokacija budućeg kampusa nalazi se u četvrti Güzelbahçe, na rubnom području Izmira, gdje se urbana izgradnja postupno približava poljoprivrednim površinama i ekološki vrijednim područjima. Upravo je taj odnos grada i prirode postao jedno od glavnih polazišta arhitektonskog rješenja. Projektanti su osmislili koncept koji nazivaju 'ruralno-urbanim' prostorom, spajajući karakteristike gusto izgrađenog grada s otvorenim krajolikom i poljoprivrednom tradicijom okolnog područja.

Važan dio urbanističkog plana čini takozvana 'Zelena poveznica' (Green Link). Riječ je o sustavu zelenih površina i komunikacija koji bi trebao usmjeriti buduće širenje grada dalje od osjetljivih prirodnih i poljoprivrednih zona. Istodobno će se razvijati mreža pješačkih i drugih veza namijenjenih mikromobilnosti, čime se nastoji poboljšati povezanost područja koje je danas djelomično odvojeno od okolice prometnom infrastrukturom. Javni prostori, poljoprivredne aktivnosti i događanja na otvorenom trebali bi dodatno povezati studente s lokalnim stanovništvom.

Ekonomski fakultet, Izmir | foto: MAS MIMLAB / WAF

Rijeka kao okosnica

Jedan od najzanimljivijih elemenata projekta nalazi se upravo u njegovu središtu. Postojeće riječno korito planira se revitalizirati u aktivan vodotok koji će prolaziti kroz kampus i povezivati njegove različite dijelove. Umjesto da voda predstavlja prepreku u organizaciji prostora, arhitekti su je pretvorili u glavnu prostornu os. Uz vodotok će se nizati društveni i zajednički sadržaji, dok će se fakultetske zgrade i drugi obrazovni prostori nadovezivati na tu središnju zonu.

Cijeli kampus pritom je organiziran kao mreža manjih prostornih cjelina koje projektanti nazivaju 'mikrokozmosima'. Svaka od njih ima vlastitu namjenu i karakter, oblikovan prema prirodnoj vegetaciji, konfiguraciji terena i pogledima prema okolnom krajoliku. Takva organizacija omogućuje stvaranje različitih ambijenata unutar jedinstvenog sveučilišnog kompleksa, pri čemu otvoreni prostori postaju jednako važni kao i same građevine.

Ekonomski fakultet, Izmir | foto: MAS MIMLAB / WAF

Kampus mikrokozmosa

Sportski mikrokozmos smješten je na ravnijem dijelu terena, gdje su predviđeni sportski objekti i prateći sadržaji. Akademski mikrokozmosi okupljaju različite fakultete i obrazovne programe, s ciljem poticanja susreta i suradnje među studentima različitih disciplina. Umjesto stroge podjele između pojedinih fakulteta, naglasak je na zajedničkim prostorima koji omogućuju spontanu komunikaciju i interdisciplinarno povezivanje.

Posebno se izdvaja društveni mikrokozmos, zamišljen kao glavno okupljalište kampusa. On će se protezati preko vodotoka poput mosta, povezujući dvije strane kompleksa i stvarajući prostor za svakodnevni boravak, druženje i različite aktivnosti. Upravo bi taj dio trebao postati najživlje mjesto cijelog kampusa, gdje se susreću obrazovni sadržaji i svakodnevni studentski život.

Ekonomski fakultet, Izmir | foto: MAS MIMLAB / WAF

Arhitektura prati teren

Arhitektonsko oblikovanje kampusa temelji se na modularnim građevinskim strukturama koje povezuju različite objekte u jedinstvenu cjelinu. Njihov raspored prati prirodni nagib terena i smjer vodotoka, čime se nastoji izbjeći agresivno mijenjanje postojećeg krajolika. Posebno su zanimljive velike krovne strehe koje će povezivati pojedine građevine. One će stvarati kontinuirane natkrivene pješačke komunikacije, omogućujući studentima i zaposlenicima kretanje između objekata uz zaštitu od sunca i oborina.

Zgrade će se terasasto spuštati prema dolini, a takva organizacija omogućit će izravan pristup vanjskim prostorima čak i s viših etaža. Umjesto jasne granice između prizemlja, katova i okolnog terena, projekt predviđa niz međusobno povezanih otvorenih, poluotvorenih i zatvorenih prostora. Važnu ulogu imaju i unutarnja dvorišta, čije će oblikovanje pratiti postojeću vegetaciju, topografiju i karakter pojedinih dijelova lokacije.

Ekonomski fakultet, Izmir | foto: MAS MIMLAB / WAF

Gradnja u fazama

Realizacija velikog sveučilišnog kompleksa podijeljena je u tri građevinske faze, a prva je već u tijeku. Ona uključuje izgradnju Sportskog centra, Fakulteta inženjerstva, Fakulteta umjetnosti i znanosti, dodatne laboratorijske zgrade za inženjerske studije te ulazne zgrade kampusa. Riječ je o početnim zahvatima kojima će se postaviti temelji buduće prostorne organizacije sveučilišta.

Osim arhitektonskog oblikovanja, važan dio projekta čini održivost. Planirana je integracija sustava obnovljivih izvora energije, energetski učinkovitih građevina i prometnih rješenja bez izravnih emisija ugljika. Naglasak je na pješačkom kretanju, zelenim koridorima i javnim površinama koje bi trebale omogućiti korištenje kompleksa tijekom cijele godine. Novi kampus tako nije zamišljen samo kao mjesto održavanja nastave, već kao nova urbana cjelina u kojoj će obrazovanje, javni život i priroda funkcionirati zajedno.