Priprema tople vode viškom energije iz sunčane elektrane
Jednofazni regulator snage AC•THOR preusmjerava mogući višak snage iz mrežne fotonaponske elektrane prema električnim grijačima.
11:13 5 d 08.09.2026

Ilustracija, foto: Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine
Sudionike su u uvodnom izlaganju pozdravili državni tajnik mr.sc. Željko Uhlir, ravnatelj Instituta za povijest dr.sc. Gordan Ravančić i ravnateljica Ekonomskog instituta za povijest dr. sc. Tajana Barbić. Publikaciju su predstavili državni tajnik mr.sc. Željko Uhlir i dr.sc. Ivana Rašić iz Ekonomskog instituta Zagreb.
Ukupna vrijednost prodanih nekretnina u 2021. godini iznosila je 60.086 milijardi kuna. Ostvareno je 133.977 kupoprodaja, što u odnosu na 2020. godinu predstavlja rast od 30 posto.
Najveći broj transakcija pritom se odnosi na kupoprodaje:
Gledano u odnosu na ostvareni bruto domaći proizvod (BDP) kupoprodajne transakcije nekretnina činile su 14 posto BDP-a 2021. godine. Za usporedbu, taj je udio 2020. godine iznosio 11 posto. Vrijednost prodanih nekretnina se u 2021. godini povećala za visokih 50,1 posto.
S obzirom na vrstu nekretnine, najznačajniji udio u vrijednosti kupoprodaja na tržištu nekretnina u 2021. godini bilježe stanovi na koje se odnosi 38,6 posto vrijednosti ugovorenih kupoprodaja, zatim slijede građevinska zemljišta s udjelom od 22,7 posto te obiteljske kuće s udjelom od 21,1 posto.
Prema broju kupoprodaja izdvaja se Grad Zagreb, iza kojeg slijede urbana središta u priobalju Zadar, Split i Rijeka, dok se u kontinentalnom dijelu zemlje ističe Osijek. U ovim gradovima učestalije su kupoprodaje stanova/apartmana, dok kupoprodaje građevinskog zemljišta dominiraju u priobalnom pojasu izvan većih gradskih naselja te u dijelu zaleđa Istre i srednje Dalmacije, a kupoprodaje poljoprivrednog zemljišta prevladavaju u ostatku Hrvatske.
Publikacija ‘Pregled tržišta nekretnina 2021’ sadrži podatke o stanju na tržištu nekretnina u 2021. godini kao i godišnja promjena odabranih pokazatelja u odnosu na 2020. godinu, i to na razini cjelokupne zemlje, županija, pojedinih jedinica lokalne samouprave (JLS), a za Grad Zagreb i na razini katastarske općine.
Pregled razlikuje sljedeće vrste nekretnina: stanove (što uključuje i apartmane), obiteljske kuće, poslovne nekretnine (poslovne prostore i poslovne zgrade), građevinska zemljišta, poljoprivredna zemljišta i šumska zemljišta. Osnovni pokazatelji koji su prikazani za svaki tip nekretnine su prosječna (medijalna) kupoprodajna cijena i prosječna (medijalna) veličina nekretnine.
Za stanove/apartmane, obiteljske kuće i poslovne nekretnine prikazana je i prosječna (medijalna) starost nekretnine. Posebno poglavlje posvećeno je stanju tržišta nekretnina na području obuhvata djelovanja potresa.
Najvišu medijalnu cijena stana/apartmana, iznad 15.000 kuna po m2, pored Dubrovnika (18.610 kuna po m2), bilježe i gradovi Rovinj (17.045 kuna po m2), Split (16.682 kune po m2) i Opatija (15.390 kuna po m2). Medijalna cijena u rasponu od 10.001 do 15.000 kuna zabilježena je u 52 JLS-a te se tu, s iznimkom Grada Zagreba (12.032 kune po m2) i Velike Gorice (11.133 kune po m2), isključivo se radi o priobalnim i otočnim gradovima i općinama.
U ovoj skupini JLS-ova najviša medijalna cijena prodanih stanova/apartmana po m2 zabilježena je u Funtani (14.648 kuna), a najniža u Općini Preko, od 10.088 kuna po m2. Od 83 jedinice lokalne samouprave u kojima su postignute medijalne cijene stana između 5.001 i 10.000 kuna po m2, njih 45 smješteno je u priobalju i na otocima, dok preostale 38 jedinica najvećim dijelom čine veći gradovi u kontinentalnom dijelu zemlje.
Medijalne cijene stanova/apartmana do 5.000 kuna po m2 obilježavaju ruralne predjele i većinu jedinica lokalne samouprave smještenih u središnjem i istočnom dijelu Hrvatske, njih 24.
Kada je riječ o obiteljskim kućama, znatno više cijene prilikom prodaje postižu se u gradovima i općinama na prostoru obalnih županija. S najvišim medijalnim cijenama, iznad 11.000 kuna po m2, izdvajaju se Vrsar (14.709 kuna), Vis (12.503 kune) i Tisno (11.124 kune). Medijalna cijena obiteljskih kuća u rasponu od 5.000 do 10.000 kuna po m2 ostvarena je u 23 priobalnih i 14 otočnih lokalnih jedinica.
Od ukupno 76 gradova i općina, koliko ih ulazi u kategoriju medijalne cijene kuća od 1.001 do 5.000 kuna po m2, svega se njih sedam nalazi u kontinentalnom dijelu Hrvatske (Grad Zagreb, Osijek, Našice, Varaždin, Karlovac, Daruvar i Čakovec), a 69 ih je smješteno na prostoru obalnih županija.
Medijalne cijene obiteljskih kuća od 1.000 kuna po m2 i manje zabilježene su u najvećem broju jedinica lokalne samouprave, njih 217, od kojih je većina smještena u ruralnim predjelima kontinentalnog dijela zemlje. Zanimljiv je podatak da se za jedan m2 obiteljske kuće u Šibensko-kninskoj županiji moglo kupiti čak 19 m2 u Zagrebačkoj županiji.
Podatci su to iz publikacije Pregled tržišta nekretnina Republike Hrvatske 2021. koju je u suradnji s Ekonomskim institutom Zagreb objavilo Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine. Ovo je ujedno peto po redu izdanje ove publikacije čiji je osnovni cilj upoznati javnost s temeljnim informacijama i trendovima na tržištu nekretnina, što predstavlja značajan doprinos ne samo većoj kvaliteti procjena, već i transparentnosti tržišta.
Više informacija o tržištu nekretnina u protekloj godini dostupno je u samoj publikaciji kao i u sažetku publikacije. Donosimo oba dokumenta.
Publikacija ‘Pregled tržišta nekretnina Republike Hrvatske u 2021. godini’:
Sažetak publikacije:
Priprema tople vode viškom energije iz sunčane elektrane
Jednofazni regulator snage AC•THOR preusmjerava mogući višak snage iz mrežne fotonaponske elektrane prema električnim grijačima.
11:13 5 d 08.09.2026
Hrvatska elektroinstalaterska tvrtka kreće raditi na novim AI centrima, zapošljavaju ove majstore
Pred tvrtkom Matel je uzbudljivo razdoblje jer kreću raditi na novim velikim projektima. Zbog toga traže pojačanje.
13:47 10 d 03.09.2026
Stavite građevinu u fokus: Iskoristite popust za godišnju pretplatu na bauštela.hr
Ove godine stavite građevinski sektor u fokus i pretplatite se na bauštela.hr. Pretplatite se sad i godišnju pretplatu dobivate za 59€.
09:39 12 d 01.09.2026
Trenutno, u poznatoj uvali nema starih hotela - osim 'Granda' koji ostaje. Teren se priprema za nove vile, hotel, rekonstrukciju te uređenje okoliša.
10:10 1 d 12.09.2026
Lokacijske, građevinske i uporabne dozvole samo se nižu za jednu ulicu u Osijeku. Donjodravska obala dobiva novu cestu, ali i brojne nove zgrade.
15:28 2 d 11.09.2026
Na dražbi 2.300 kvadrata u Zagorju: Prodaju se poslovna zgrada i veliko dvorište
Sud prodaje poslovni kompleks u Zaboku, a početna cijena spuštena je daleko ispod procijenjene vrijednosti.
15:27 2 d 11.09.2026
Kvadrat novogradnje u RH probio 3.000 eura! U Zagrebu 28% skuplji, opasno se bliži crni scenarij
Cijene kvadrata novih stanova u Hrvatskoj u godini dana skočile su skoro 9%, a najveći udio u cijeni ima dobit izvođača i trošak građenja.
12:19 3 d 10.09.2026
Velika promjena uz Heinzelovu: Na zapuštenoj parceli niče 13 etaža, a stiže i nova cesta
Gradit će se velika poslovna zgrada, stotine parkirnih mjesta i novi prometni spoj prema Sveticama.
16:07 4 d 09.09.2026
Jeste li za ili protiv papuča u školama? Naši novinari podijelili svoje stavove
Školske papuče ugodne su i doprinose čistoći i obiteljskoj atmosferi, ali ponekad mogu biti i razlog zadirkivanja, a evo što misle naši novinari.
11:35 11 h 13.09.2026
Gotovo trećina misli da neće moći priuštiti nekretninu, a za 91,5 posto stambena kriza utječe na odluku o osnivanju obitelji, rezultati su nove ankete
11:34 11 h 13.09.2026
Zdravstvo pod velikim pritiskom i u Istri: 'U 28 ambulanti rade stariji od 65 godina'
Manjak liječnika vlada u cijeloj Hrvatskoj. U Istri od 114 ambulanti u 28 njih rade stariji od 65 godina. Mlade pokušavaju privući i stipendijom.
09:37 13 h 13.09.2026
Male tajne hrvatskog jezika: Napokon ste 'dočekali' ili 'sačekali' isplatu usklađivanja
Hrvatskomu jeziku ne pripada glagol 'sačekati'. Ovisno o kontekstu, treba upotrebljavati 'dočekati' i 'pričekati'.
09:36 13 h 13.09.2026