Bačić brani svoje zakone: ‘Ovo nije Privatizacija 2.0, želimo ubrzati strateške projekte’
Ministar Branko Bačić danas je pred novinarskom strukom branio nove zakone u domeni zgradarstva. Dok dio protivnika novim pravilima najavljuje prosvjede, ministar kaže da mirne savjesti ‘pušta’ ove zakone u praksu od nove godine. Dodaje, nema potrebe da idu u treće čitanje jer se na njima radilo prethodne dvije godine i pomno su pripremljeni. Osvrnuo se na glavne primjedbe koje su nakon predstavljanja prijedloga novih zakona jesenas pljuštale sa svih strana te napomenuo da ‘zadržavaju’ velik dio postojećih mjera.
Ministar Branko Bačić danas se osvrnuo na kritike na tri nova zakona u sektoru zgradarstva | Foto: Bauštela.hr/Vlada RH
Krajem listopada ove godine, Vlada je u saborsku proceduru uputila paket reformskih zakona o prostornom uređenju, gradnji i energetskoj učinkovitosti u zgradarstvu. Kako je najavljeno, radi se o zakonima koji bi trebali uspostaviti moderan, potpuno digitaliziran i održiv sustav upravljanja prostornim uređenjem i gradnjom, usmjeren na očuvanje prostora, priuštivo stanovanje i energetsku samodostatnost Hrvatske.
No, ubrzo nakon predstavljanja ove jeseni, uslijedile su reakcije oporbe i čitavog jednog dijela struke na ove zakone. Žestokim kritikama na zakone su se okomili zastupnici Možemo, pa zajednički arhitekti iz krovnih društava i udruženja diljem Hrvatske. Na kraju je negativan stav oko tri nova zakona pokazao i HAZU, odnosno predsjednik Znanstvenog vijeća za turizam i prostor HAZU-a, arhitekt Nikola Bašić.
Ministar Bačić danas je odlučio izravnati račune i odgovoriti na prozivke. Podsjetimo, još u 2023., Hrvatska komora arhitekata predložila je svoje točke za koje je navela da bi ih valjalo razmotriti prilikom donošenja novih zakona.
‘Isto bih ponovio još 100 puta’
Na današnjem briefingu za novinare, na kraju kojega je istaknuo kako bi sve što smo čuli ponovio ‘isto tako još 100 puta’, ministar Branko Bačić osvrnuo se na glavne prozivke koje su pratile njegov novi paket zakonskih mjera, odnosno tri Zakona koji će od nove godine regulirati sektor zgradarstva.
Važni su ovi zakoni, a ako bismo trebali izdvojiti glavnu stvar koju smo danas čuli, to je da se ‘unatoč reakcijama ne razmatra treće čitanje zakona’ te da se očekuje njihovo stupanje na snagu s novom 2026.. Naravno, u pitanju su Zakon o gradnji, Zakon o energetskoj učinkovitosti te Zakon o prostornom uređenju. Oko prvog i posljednjeg svakako se digla najveća halabuka, pa da vidimo što je na kritike rekao ministar.
Lakše za strateške projekte
U svojem izlaganju, Bačić se posebno hvalio smanjenjem vremena za izdavanje lokacijske dozvole, a istaknuo je da se nove, olakotne okolnosti zakonski uređuju kad je riječ o državnim strateškim projektima. Novi sustav bio bi digitaliziran, a za strateške projekte, odnosno one od državne važnosti, postalo bi ‘novo normalno’ da se dozvola dobiva ne temeljem urbanističkog plana uređenja (UPU-a), već temeljem novog, državnog plana. Ponovio je, ovaj plan vrijedio bi samo za projekte od državne važnosti, a kao primjere je naveo strateške luke, LNG terminal, dogradnja KBC-a Zagreb, ili pak izgradnju nove autoceste.
Državni plan, ispričao je ministar Branko Bačić, bit će provedbeni te prethoditi lokacijskoj dozvoli, ali za te državne strateške projekte. Za ostale procedure gradnje i dalje će vrijediti ‘standardni’ koraci.
Branko Bačić | Foto: Vlada RH
Za ovo pojašnjenje mogla bi se povući paralela prema dvije kritike glavnih društava i udruženja arhitekata iz cijele Hrvatske koji su žestoko kritizirali nove zakone. Prisjetimo se, naveli su ‘1. Slabljenje nadležnosti lokalne i regionalne samouprave u planiranju svog prostora’ te ‘5. Degradacija naših gradova i naselja’. Kako smo prenijeli – prva točka ukratko kaže da županije, gradovi i općine više neće odlučivati o svom prostoru, a peta točka da se novim pravilima ‘dokida i obezvrjeđuje urbanističko planiranje’. No, ova posljednja točka ipak se više odnosi na pitanje planiranja prostora za prostor javne namjene, poput škola i vrtića.
Što s urbanom komasacijom?
Kad je pak Hrvatska komora arhitekata (HKA) upozorila da se zakonski pristup prostornom uređenju jednostavno mora urediti, naveli su važnost implementacije provedbe prostornih planova, poput urbane komasacije. Naravno, ovo nije kritika, no ministar je uzeo dosta vremena ističući kako je uvažio prijedloge HKA pa i urbane komasacije koja je, kako je naveo, ranije već bila na snazi, da bi ju u 2014. SDP ukinuo.
Pojasnio je, a već se nekoliko puta u javnosti objašnjavalo da je riječ o postupku koji više ‘neravnih’ parcela uređuje u neki uredan oblik. Otvorivši tu temu, istaknuo je da komasacija mora biti u UPU-u, dakle, da se ne može provoditi bez izravne uključenosti lokalne samouprave, a ne, kako je rekao, da bi se pogodovalo pojedincima koji bi od komasacije trebali imati koristi. Istaknuo je da ju vlasnici zemljišta predlažu, a onda se na odobrenje JLS ona i provodi.
Prisjetimo se još jednom, riječ je o postupku preuređenja građevinskog zemljišta, na način da se postojeće nepravilne, iliti isparcelizirane čestice spajaju, preoblikuju i usklađuju s urbanističkim planom (UPU), kako bi postale povoljnije za gradnju. U tom slučaju, zemljište se objedinjuje u smisleniju cjelinu te se rješavaju imovinsko-pravni odnosi no, kako je napomenuo ministar, komasacija nije izvlaštenje.
Kran na gradilištu | Foto: Bauštela.hr
Etažiranje, mobilne kuće i… urbanistički projekt
Bilo je tu još tema kojih se dotaknuo, među ostalim pitanje etažiranja turističkih objekata zbog kojeg se ‘napadalo ministarstvo’, no ostaje pri mišljenju da se na taj način samo sprječava privatizacija obale – suprotno optužbama od strane oporbe, poručio je Bačić. Dosta je govora bilo i o pitanju mobilnih kućica koje se svakako više ne bi trebale graditi na obalnoj liniji, kako je to sad slučaj jer su – navodno – ‘privremene građevine’.
No, vrlo zanimljivo bilo je kad se ministar dotaknuo još jednog potpuno novog koncepta, ‘urbanističkog projekta’. Naime, ovaj pojam osmišljen je, još jednom da bi se olakšala provedba strateških projekata na državnoj razini. Konkretno, novi tip projekta trebao bi postati 3 u 1 i tako znatno ubrzati javnu nabavu pa i samu provedbu projekta za sljedeće: objedinit će studiju utjecaja na okoliš, izradu prigodnog prostornog plana i na koncu postupak ishođenja lokacijske dozvole za neki projekt.
To je još jedan slučaj kod kojega bi se moglo ući u ono pitanje ‘ukidanja’ standardnog ‘demokratskog procesa’, no, kako je rekao Bačić, sve će opet ići kroz javnu nabavu. Dalje se još samo može postaviti pitanje hoće li jedan izvođač biti preopterećen takvim trojakim zadatkom, te hoće li i ovdje štekati, ako ništa, zbog manjkavosti javne nabave u kojoj često prvonagrađeni bude i daleko najjeftiniji, ali to je pak sasvim drugo pitanje struke.
