Jedan velebni most i 50 godina čekanja nisu urodili plodom, ima li ovdje nade za Jadransku magistralu?
Omiš je desetljećima ljeti jedan od prometno najopterećenijih dijelova Hrvatske. Lokalno stanovništvo zbog toga je ispaštalo i strpljivo čekalo na realizaciju obilaznice i brze ceste koja bi preusmjerila promet s magistrale van naselja. Ipak, ni 50 godina nakon što je javila ideja o realizaciji prometnice između Trogira i Omiša, mnogi planovi ostaju neispunjeni. Kakva je budućnost prometa na ovom dijelu Jadranske magistrale?
Most Cetina | foto: YouTube screenshot/Hrvatske ceste
Prometna infrastruktura u Omišu prekapacitirana je. Upotreba prometne infrastrukture iznad njezinih kapaciteta naziva se prometnom zagušenosti, a od tog problema ispašta grad pored Splita. Zagušenost prometa kao takva se negativno ogleda na cjelokupnu kvalitetu života, ističe profesor Toni Popović s Odsjeka sociologije na Sveučilištu u Splitu.
Najopterećenija prometnica
Omiš je jedan od gradova na hrvatskoj obali koji uvelike ispašta od prometne zakrčenosti, a ovaj problem najviše dolazi do izražaja za ljetnih mjeseci, tvrdi profesor sociologije na Sveučilištu u Splitu u svom znanstvenom radu. U ljetnim mjesecima, dionica Jadranske magistrale (D8) između Splita i Omiša jedna je od najopterećenijih državnih prometnica prema dnevnom broju vozila, piše Popović.
– Prometni su zastoji određeni njezinim prostornim položajem i značajkama. Ta nepregledna cesta prolazi kroz gradski centar Omiša kao prostor guste izgrađenosti s velikim brojem turista, koji je upotrebljavaju kao pješačku zonu, a ovi i niz drugih problema već preko 20 godina se negativno ogledaju na kvalitetu života u Omišu.
Omiš | Unsplash
Promet buja
Godišnji broj kilometara prijeđenih automobila prema podacima istraživanja na prostoru Europske unije udvostručio se od 1970. do 1990., a očekuje se da će se idući put udvostručiti do 2030. godine. Ovakav rast urbane mobilnosti kao i rast registriranih automobila na globalnoj razini razlog je zbog kojega promet postaje sve aktualnijom temom socioloških istraživanja.
Unutar globalne slike prometne zagušenosti na prostoru EU svoje mjesto ima i hrvatsko primorje. Po zakrčenosti cesta ističe se već spomenuti Omiš kojim prolazi naročito ljeti preopterećena državna cesta D8.
Njena putanja prolazi kroz najvećim dijelom gusto izgrađeno naselje. U takvoj situaciji zagušenost kulminira zbog pješaka koji se cestom koriste i kao šetnicom.
Omiš | Pexels
Negativan utjecaj na život
Prometni problem Omiša nemoguće je analizirati bez obaziranja na to kako se ogleda na društvo. Popović je u svom radu 2021. godine problematizirao ovo pitanje razmatrajući negativne učinke na kvalitetu života lokalnih stanovnika u gradu.
U negativne posljedica koje su znanstvenici istaknuli kroz višegodišnje analize ubrajaju se – gubitak životnog prostora, prometne nesreće, nagrđivanje prostora te slabljene socijalnih veza. Od ostalih neminovnih i ‘opipljivih’ posljedica tu su naravno i buka i vibracije, zagađenost zraka te potrošnja energije.
– Ljetne gužve u prometu određuju Omiš tijekom zadnjih dvaju desetljeća. Takva situacija otežava svakodnevicu lokalnom stanovništvu, turistima i korisnicima Jadranske magistrale (D8), koji gravitiraju iz okolnih područja prema Splitu, piše Popović zaključujući kako su postojeća infrastruktura i njezino planiranje u Omišu ne u skladu s gospodarskim promjenama u Splitsko-dalmatinskoj županiji koja je turistički sve više prosperitetna, piše Popović.
Omiški most | foto: Bauštela.hr (Tea Ovničević Matijević)
Brza cesta od Trogira do Omiša
Sve navedene, odnosno socijalne, okolišne i ekonomske posljedice razriješile bi se, naravno, racionalnim planiranjem ključne prometnice van Omiša. U tom smislu, Popović podsjeća na višedesetljetne planove o izgradnji brze ceste na potezu ‘Trogir-Split-Omiš’, na koju se čeka desetljećima.
Osvrće se na povijest prometne izgradnje u ovim predjelima, navodeći kako Jadranska magistrala, ujedno i prometnica koja prolazi kroz naseljeni dio Omiša otkad je građena 1960-ih godina predstavlja prometnu okosnicu predjela kojim prolazi. Brzu pak cestu između Trogira i Omiša počelo se planirati davne 1975. godine, a ideju takvog prometnog područja potencirao je industrijski razvoj i izrazito naseljavanje obalnog pojasa.
Obilaznica i most realizirani
Slika buduće brze trase mijenjala se kroz desetljeća. Postavljalo se pitanje kako spojiti Trogir i Split, a onda i kako bi izgledalo optimalno prometno rješenje između Stobreča i Omiša. Jedan o velikih problema do danas ostaju troškovi izgradnje ove prometnice koja bi značila spas za Omiš, ali i druga mjesta sklanjajući promet van naselja.
Solin-Stobreč-Dugi rat-Omiš | foto: YouTube screenshot
Podsjećamo, obilaznica Omiša od 2021. godine kada je izgrađen most Cetina završena je te je trebala rasteretiti Omiš. No, tu su se pak javila brojna pitanja o tome, hoće li po novome ispaštati druga naseljena mjesta kroz koja po novome prolaze vozila. K tome, novost u prometu svoj potencijal neće doživjeti bez ostatka brze ceste za koju se nastavak izgradnje još uvijek čeka.
Radovi vrijedni 87 milijuna eura
Nastavak radova na brzoj cesti koja bi povezala Trogir s Omišom, a kasnije se nastavila prema Dugom Ratu jedna je od ‘prometnica-čežnji’ u Hrvatskoj, jer je u planu već desetljećima. Radi se o složenom zahvatu koji se sastoji od više manjih projekata na koje je podijeljen.
Po zadnjemu, na cesti koja bi znatno rasteretila Jadransku magistralu, a na koju se čeka pola stoljeća, najaktualnije pitanje je izgradnja 3,04 kilometra do Dugog Rata. Budući da je za tu manju dionicu pokrenut postupak nabave, trebala bi se prva početi graditi. No, i dalje nitko ne zna kada jer se kontinuirano odgađa odabir izvođača za radove ukupno vrijedne 87 milijuna eura.
Ovdje pročitajte što se dogodilo netom nakon puštanja u promet kontroverznog mosta iznad Omiša u promet.
