Idejna rješenja: Najjeftinije ne može biti uvijek prvi izbor, stiže pravilnik koji bi mogao promijeniti 'igru'

Hrvatska komora arhitekata objavila je nacrt prijedloga novog Pravilnika o natječajima iz područja arhitekture i urbanizma, čime započinje proces zamjene važećeg pravilnika donesenog 2014. godine. Novi dokument, koji se trenutno nalazi u javnom savjetovanju, nastoji unaprijediti način na koji se u Hrvatskoj raspisuju, provode i ocjenjuju arhitektonski i urbanistički natječaji. Izmjene su motivirane promjenama zakonskog okvira, usklađivanjem s europskim direktivama te potrebom da se osigura viša razina kvalitete i transparentnosti natječajnih postupaka.

Hrvatska komora arhitekta otvorila je javno savjetovanje o Nacrtu prijedloga pravilnika o natječajima iz područja arhitekture i urbanizma koje će trajati do 20. studenoga 2025. godine.
Nacrt je izrađen u suradnji s Udruženjem hrvatskih arhitekata.

Kako ističu iz Komore, svrha izrade Pravilnika o natječajima iz područja arhitekture i urbanizma je usklađivanje s aktualnim zakonodavnim okvirom i međunarodnim smjernicama. U ovom kontekstu, novi strukovni pravilnik nastavak je stoljetne prakse reguliranja provođenja natječaja u Republici Hrvatskoj.

– Primjenom važećeg Pravilnika o natječajima s područja arhitekture, urbanizma, unutarnje uređenja i uređenja krajobraza u proteklom desetljeću, pojavila se potreba za unapređenje strukovnih pravila primjenom stečenih iskustava te primjenom iskustava provođenja natječaja u okviru sustava javne nabave. Prijedlog pravilnika izrađen je kroz 15 glava s ukupno 95 članaka, a kojima se osigurava stjecanje najkvalitetnijeg rješenja iz područja prostornog uređenja, urbanizma, arhitekture i krajobraznog uređenja koji najuspješnije udovoljavaju potrebama naručitelja, poručuju iz Hrvatske komore arhitekata.

Širi i ažuriran opseg pravilnika

Za razliku od dosadašnjeg pravilnika koji je obuhvaćao natječaje iz područja arhitekture, urbanizma, unutarnjeg uređenja i uređenja krajobraza, novi dokument naglasak stavlja na arhitekturu i urbanizam kao temeljna područja javnog interesa. Time se želi jasnije definirati svrha natječaja i olakšati njihova provedba u skladu s današnjim potrebama struke.

Novi pravilnik, kako je već spomenuto, donosi čak 15 glava i ukupno 95 članaka, što pokazuje da je sadržajno i strukturno znatno opsežniji od prethodnog. U njemu su preciznije opisani koraci postupka od raspisivanja do objave rezultata. Kao i uloge svih sudionika natječaja.

Poseban naglasak stavljen je na to da natječaji trebaju rezultirati najkvalitetnijim mogućim rješenjima koja odgovaraju kontekstu prostora, okoliša i zajednice. Ovim se pristupom želi potaknuti veća stručnost i odgovornost svih uključenih u proces.

Usklađivanje s europskim direktivama i javnom nabavom

Jedna od važnijih novosti novog pravilnika odnosi se na uspostavu jasnije veze s postupcima javne nabave. Pravilnik se usklađuje s europskom Direktivom o javnoj nabavi te hrvatskim zakonodavstvom, čime se nastoji izbjeći dosadašnja neujednačena tumačenja i problemi u provedbi.

U praksi to znači da će raspisivači natječaja, osobito javna tijela, imati jasne smjernice kako postupati u skladu sa zakonskim propisima, ali i kako osigurati stručnu razinu postupka. Time bi se trebala ojačati pravna sigurnost svih sudionika, od naručitelja do autora natječajnih radova.

Treba reći i da novi pravilnik također predviđa pojašnjenje odnosa između natječaja koji su u sustavu javne nabave i onih koji nisu, što bi trebalo spriječiti nedoumice u tumačenju. Na taj način se natječaji više ne promatraju samo kao formalna obveza, već kao važan segment javnog planiranja i ulaganja.

Kvaliteta i stručnost natječajnih rješenja

Za razliku od prijašnje prakse, novi pravilnik stavlja veći naglasak na kvalitativne kriterije i stručnu vrijednost natječajnih radova. Cilj je da natječaji ne budu puka administrativna procedura, nego stvarni mehanizam za pronalaženje najboljih i najkreativnijih rješenja.

Posebna se pažnja posvećuje sastavu ocjenjivačkih sudova, kriterijima vrednovanja te jasnom definiranju zadataka natjecatelja. Na taj način želi se osigurati da pobjednička rješenja budu izvediva, funkcionalna i usklađena s kontekstom prostora.

Također, Pravilnik potiče i interdisciplinarnost, omogućavajući suradnju arhitekata, urbanista i krajobraznih arhitekata u složenijim projektima. Time se želi podići razina profesionalnosti i promicati javni interes kroz kvalitetno prostorno planiranje.

Strukturne i proceduralne izmjene

Novi pravilnik donosi i čitav niz promjena u strukturi i proceduri provođenja natječaja. Jasno se razgraničavaju natječaji koji spadaju pod sustav javne nabave od onih koji ne podliježu tim pravilima, uz detaljno propisane postupke za svaku kategoriju. Uz to, preciznije su definirane uloge organizatora, provoditelja i članova ocjenjivačkog suda, kao i obveze vezane uz rokove, objave i žalbene postupke.

Uvode se ažurirani obrasci i registri koji bi trebali pojednostaviti administrativni dio posla i povećati transparentnost. Na taj se način želi spriječiti različita tumačenja i pogreške koje su se pojavljivale u provedbi natječaja prema pravilniku iz 2014. godine. Ove izmjene pridonose profesionalizaciji natječajnih postupaka i omogućuju da rezultati natječaja budu vjerodostojniji, a proces provedbe učinkovitiji i jasniji za sve sudionike.

Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.