Državni proračun 2025: Za kapitalne investicije 8% budžeta, ide velika obnova energetske infrastrukture

Predstavljen je državni proračun za 2025. godinu. Kad je riječ o investicijama, nastavlja se proces sanacije šteta od potresa, ulaganja u vodno komunalne projekte, u zdravstvenu infrastrukturu, u željeznički sektor, u cestovnu infrastrukturu i pomorski promet, razvoj sporta te ruralni razvoj. Ukupno je za kapitalne investicije predviđeno 8% rashoda proračuna, odnosno 817 milijuna eura. Uz to, u idućoj godini 195 milijuna eura bit će uloženo u modernizaciju i dogradnju elektroenergetskog sustava (HEP ODS, HOPS), a 140 milijuna eura u izgradnju plinovoda. Za infrastrukturu javnih gradskih buseva bit će izdvojeno 20 milijuna eura, a za LNG terminal 8 milijuna eura.

Kada je riječ o prognozama za iduću godinu, Vlada projicira da će rast BDP-a biti 3,2 posto, naveo je premijer Plenković prilikom predstavljanja državnog proračuna za 2025., te dodao da će time Hrvatska biti među najbrže rastućim ekonomijama unutar Europske unije. Očekuje se da će rast na razini ove godine biti 3,6 posto, dodao je. Uz to, ove godine inflacija će biti maksimalno 3 posto, a izglednije 2,9 posto, a dogodine oko 2,7 posto, čime se i dalje nastavlja ublažavanje inflatornih pritisaka, kazao je.

Nastavlja se sa smanjenjem udjela javnoga duga u BDP-u, poručio je premijer Plenković i naveo da se očekuje da taj udio ove godine bude 57,4 posto, u 2025. 56 posto i 55 posto u 2026. Što se tiče manjka općeg proračuna, prema ESA metodologiji, očekuje se da on bude 2,3 posto u 2025., 1,9 posto u 2026. i 1,8 posto u 2027. Za ovu godinu očekuje se manjak od 2,1 posto, dodao je.

Prihodi proračuna u 2025. planirani su na 33 milijarde eura, što je rast od 8,6 posto u odnosu na 2024. Što se tiče rashoda, oni su planirani u iznosu od 37 milijardi eura, što je 3,4 milijarde eura više u odnosu na 2024. godinu.

Kad je pak riječ o investicijama, naveo je predsjednik Vlade, nastavlja se proces sanacije šteta od potresa, ulaganja u vodno komunalne projekte, u zdravstvenu infrastrukturu, u željeznički sektor, u cestovnu infrastrukturu i pomorski promet, razvoj sporta te ruralni razvoj.

Utjecaj na građevinski sektor

Nacionalni srednjoročni fiskalno-strukturni plan za razdoblje 2025.-2028. obuhvaća i izdvajanja za nastavak saniranja posljedica potresa, reformu stambene politike, ali i projekte dekarbonizacije i zelene tranzicije.

Kada je u pitanju 2025. godine, ukupno 8% rashoda državnog proračuna odnosi se na kapitalne investicije. Od toga se na resor prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine odnosi 817 milijuna eura, što predstavlja rast rashoda od 24% u odnosu na 2024. godinu. Dok resor zaštite okoliša i zelene tranzicije u ukupnom državnom rashodu za slijeću godinu sudjeluje s 991 milijuna eura, što predstavlja ogroman rast u odnosu na 2024. godinu, od čak 81%.

Za dekarbonizaciju energetskog sektora i energetsku održivost u idućoj godini 195 milijuna eura bit će uloženo u modernizaciju i dogradnju elektroenergetskog sustava (HEP ODS, HOPS), a 140 milijuna eura u izgradnju plinovoda. Za infrastrukturu javnih gradskih buseva bit će izdvojeno 20 milijuna eura, a za LNG terminal 8 milijuna eura.

Obnova od potresa

Za obnovu od potresa u 2025. godinu planirano je ukupno ulaganje od milijardu i 307 milijuna eura, od čega se na sredstva iz državnog proračuna za 2025. odnosi približno 600 milijuna eura. Ostatak troška obnove planira se pokriti iz Mehanizma za opravak i otpornost kao zajam.

Ovdje treba spomenuti i kako ukupan trošak obnove za razdoblje 2020.-2027. iznosi 6,2 milijarde eura. Od tog iznosa 3,5 milijarde eura utrošeno je u razdoblju 2020. – 2024., dok je za razdoblje 2025.-2027. previđeno 2,7 milijarde eura. Uz napomenu kako je od 2021. do 2023. godine dio troškova obnove podmirivan iz Fonda solidarnosti, dok u 2024. i narednom razdoblju to nije slučaj.

Ravnomjeran regionalni razvoj

Za projekte ravnomjernog regionalnog razvoja u 2025. godini previđeno je 603 milijuna eura, a za razdoblje 2025.-2027. ukupno milijarda i 815 milijuna eura.  Taj iznos pokrit će regionalne razvojni projekti za Slavoniju, Baranju i Srijem, potpomognuta područja i brdsko-planinska područja.

Kao i revitalizacija Dalmatinske zagore, Gorskog kotara, Like, depriviranih područja Karlovačke i Sisačko-moslavačke županije, te razvojni projekti Vukovara. Također, od 603 milijuna eura dio će ‘kolača’ otići i na sufinanciranje EU projekata.

Doznajte ovdje sve o planovima za proširenju terminala za ukapljeni prirodni plin na Krku.