Problem koji traje desetljećima: Još se obnavljaju u ratu uništene kuće, ovo je novi 'krug' - znaju se adrese

Iako je obnova kuća oštećenih i uništenih u Domovinskom ratu počela još 1995. godine, dio postupaka traje i danas, više od 30 godina kasnije. Novi zahtjevi ne zaprimaju se od 30. rujna 2004., ali se obnova i dalje provodi temeljem starih pravomoćnih rješenja koja ranije nisu izvršena, o čemu smo pisali krajem prošle godine.

Puno obnova zaključeno, posla još ima

Prema podacima Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, do danas je obnovljeno ukupno 150.350 objekata uništenih u ratu. Nekada su to kuće u tolikoj mjeri oštećene da se njihova obnova u stvari može nazvati gradnjom nanovo. No, i to se prema Zakonu vodi kao obnova.

U trenutku pisanja prethodnog članka na ovu temu bilo je aktivno oko 50 postupaka obnove, uključujući projektiranje, javnu nabavu i samu sanaciju ili izgradnju kuća. U javnoj nabavi, Ministarstvo sada pokreće radove na 13 novih adresa.

Zna se stupanj oštećenja

Radi se o kućama s oštećenjima od prvog do četvrtog stupnja. Obnova je planirana na području Konavala, Imotskog, Ružića, Kistanja i Drniša, Zadra, Benkovca, Obrovca i Biograda na Moru. Postupak je podijeljen u četiri grupe prema županijama, Dubrovačko-neretvanskoj, Splitsko-dalmatinskoj, Šibensko-kninskoj i Zadarskoj županiji.

U dokumentaciji javne nabave navedene su i točne adrese objekata: u prvoj grupi obnavlja se jedna kuća, u drugoj također jedna, u trećoj tri kuće, a u četvrtoj osam oštećenih kuća. Procijenjene vrijednosti radova po grupama iznose oko 80 tisuća eura, 60 tisuća eura, 170 tisuća eura i 653 tisuće eura, a trajanje ugovora predviđeno je na 180 dana.

Razlike u županijama

Podsjećamo, postupak se nadovezuje na prethodne obnove. Do danas ih je najviše provedeno u ratom najpogođenijim područjima u Vukovarsko-srijemskoj, Osječko-baranjskoj, Sisačko-moslavačkoj, Karlovačkoj, Zadarskoj, Šibensko-kninskoj i u drugim županijama.

Najviše, 27.498 objekata obnovljeno je u Vukovarsko-srijemskoj županiji, a u naredne dvije oko 21 tisuća kuća. U Karlovačkoj i Zadarskoj županiji obnovljeno je po 14 tisuća objekata, a najmanje obnova bilo je u Zagrebu, 258 i u Varaždinskoj županiji saniran je jedan objekt oštećen u ratu.

Sve provedeno po jednom Zakonu

Što se tiče pravila, obnova se provodila prema Zakonu o obnovi, a kuće su se razvrstavale prema stupnju ratnog oštećenja. Kod manjih oštećenja vlasnici su kuće mogli sanirati uz novčanu pomoć države, dok je za teže oštećene ili potpuno uništene objekte obnovu organizirala država. To je uključivalo sanaciju, dogradnju ili potpunu izgradnju nove kuće na mjestu stare.

Pravo na obnovu utvrđivalo se upravnim rješenjima županijskih tijela, dok je samo izvršenje obnove bilo u nadležnosti Ministarstva, koje je organiziralo projektiranje, nadzor i izvođenje radova. Veličina obnovljene kuće određivala se prema broju članova obitelji i stupnju oštećenja objekta, a vlasnici su do početka radova morali održavati parcelu i okućnicu urednima.

Županije su uglavnom vodile upravne postupke i izdavale rješenja, dok su podaci o stvarno izvedenim obnovama bili centralizirani u državnim evidencijama.