Veliki cestarski posao kod Zagreba: Gradi se obilaznica od 11 milijuna eura, a stari asfalt ide u reciklažu

Zagrebačka županija mogla bi dobiti još jednu obilaznicu. Ništa čudno, s obzirom na to da je u Hrvatskoj posljednjih godina krenuo pravi boom takvih prometnica. Velik broj obilaznica već je najavljen, neke su u izgradnji, dok se za druge tek priprema projektna dokumentacija i provode postupci javne nabave.

Jedna od njih je i obilaznica Volavje - Petrovina, odnosno projekt izgradnje i rekonstrukcije dijela županijske ceste ŽC 3102. Za taj je zahvat raspisan javni natječaj, a postupak je trenutačno u fazi javnog savjetovanja.

Vrijednost radova procijenjena je na oko 11 milijuna eura, što je iznos koji odmah upućuje na to da će se za posao moći ozbiljno boriti samo veći građevinski igrači. Zato će posebno zanimljivo biti vidjeti tko će se pojaviti u zapisniku s ponudama.

Cesta koja više ne može podnijeti promet

Postojeća županijska cesta ŽC 3102, na dionici od Novaka Petrovinskih do Volavja, već je dulje vrijeme u lošem i prometno neodgovarajućem stanju. Riječ je o asfaltiranoj prometnici čiji je kolnik širok uglavnom između pet i pet i pol metara. Uz cestu se nalaze zatravljene bankine, a na pojedinim dijelovima i zemljani jarci. Trasa prolazi područjem na kojem se izmjenjuju poljoprivredne površine, obiteljska gospodarstva i naseljeni dijelovi.

Najveći problem je prometno opterećenje, posebno zbog velikog broja teških teretnih vozila koja svakodnevno prolaze kroz naselja. Prema podacima brojanja prometa, ovom cestom dnevno prođe oko 1.750 vozila. Od toga približno 250 do 280 čine teška teretna vozila. Takav promet godinama opterećuje konstrukciju kolnika, zbog čega dolazi do stalnog propadanja asfalta i gubitka nosivosti.

Problem nije samo u stanju asfalta, nego i u geometriji prometnice. Na pojedinim dijelovima cesta je preuska za sigurno mimoilaženje teretnih vozila, dok su bankine uske i nedostatne. Budući da se promet odvija kroz naseljeno područje bez odgovarajuće pješačke infrastrukture, dodatno je ugrožena sigurnost stanovnika i pješaka. Zbog toga se cesta više ne može održavati samo redovnim popravcima, nego je potreban ozbiljniji zahvat.

Veliki radovi kod susjeda: Aerodrom dobio društvo, gradi se i obilaznica uz hrvatsku granicu

Obilaznica bi trebala izvući kamione iz naselja

Planirani projekt obuhvaća izgradnju obilaznica naselja Volavje i Petrovina te rekonstrukciju nastavka postojeće županijske ceste prema Dragi Svetojanskoj. Ukupna duljina zahvata iznosi nešto više od deset kilometara, čime bi se cjelovitije riješio prometni problem na ovom području.

Glavni cilj projekta je izmjestiti promet, osobito teretni, iz najopterećenijih naseljenih dijelova. Time bi se smanjilo opterećenje lokalnih prometnica, povećala sigurnost stanovnika i omogućio kvalitetniji prometni pravac za svakodnevni, ali i gospodarski promet. Upravo je gospodarski promet jedan od glavnih razloga zbog kojih je postojeća cesta došla do stanja u kojem više ne zadovoljava potrebe prostora kojim prolazi.

Projekt ne uključuje samo izgradnju novih obilaznih dijelova, nego i obnovu postojećih dionica. Time se ne rješava samo pitanje sigurnosti i protočnosti prometa, nego se obnavlja i sama kolnička konstrukcija, koja je zbog dugotrajnog teškog opterećenja izgubila potrebna tehnička svojstva.

Stara cesta neće se samo rušiti, nego i reciklirati

Zanimljiv dio projekta je način na koji će se koristiti postojeći materijal iz kolničke konstrukcije. Istražnim radovima utvrđeno je da se cesta sastoji od asfaltnih slojeva prosječne debljine oko dvanaest i pol centimetara. Ispod asfalta nalazi se sloj drobljenog kamenog materijala, prosječne debljine oko dvadeset pet centimetara, a ispod njega miješani, pretežno kameni materijal.

Laboratorijska ispitivanja pokazala su da su ti materijali pogodni za ponovnu uporabu. Zbog toga je predviđena tehnologija hladnog recikliranja kolnika. To znači da se postojeći oštećeni slojevi neće samo ukloniti i odbaciti, nego će se usitniti, obraditi i ponovno koristiti za izradu novih nosivih slojeva ceste.

Dio radova izvodit će se izravno na trasi, takozvanim In situ postupkom, pri čemu se materijal miješa i stabilizira na samom mjestu ugradnje. Drugi dio obavljat će se u mobilnom postrojenju u blizini gradilišta, kroz In plant postupak, gdje će se materijal kontrolirano miješati s vodom, vezivima i potrebnim dodacima. Za donje nosive slojeve predviđeno je hidraulično vezivo, dok će se u gornjem nosivom sloju, ispod asfalta, koristiti bitumensko vezivo.

Ilustracija | pexels

Prije glavnih radova slijede ispitivanja i probna dionica

Prije nego što radovi krenu punim intenzitetom, potrebno je izraditi projekt sastava reciklirane mješavine. Drugim riječima, izvođač mora točno odrediti omjere postojećeg materijala, veziva, vode i dodataka koji će se koristiti u novoj konstrukciji. Za to će se na terenu uzimati uzorci postojeće ceste glodanjem, a zatim će se svaki sloj zasebno laboratorijski ispitati.

Na temelju tih rezultata odredit će se najpovoljnija receptura za recikliranu mješavinu. Kod slojeva stabiliziranih bitumenskim vezivom očekuje se udio veziva od približno dva do dva i pol posto, dok se kod slojeva stabiliziranih hidrauličnim vezivom očekuje udio od približno tri do četiri posto. Točne vrijednosti potvrdit će se laboratorijski.

Važan korak bit će i izvedba probne dionice. Na njoj će se provjeravati odabrana tehnologija ugradnje, način zbijanja, broj prijelaza strojeva i svojstva izvedenog sloja. Ispitivat će se čvrstoća, nosivost, zbijenost, ravnost, debljina sloja i otpornost na mraz.

obilaznica | foto: Freepik

Nova konstrukcija, asfalt i veća sigurnost

Radovi će započeti uklanjanjem postojećih asfaltnih i nosivih slojeva glodanjem. Dobiveni materijal odvozit će se na deponiju uz gradilište, gdje će se razdvajati i pripremati za ponovnu uporabu. Ako se na pojedinim dijelovima pokaže da je temeljni materijal nepovoljan, zamijenit će se kamenim materijalom kako bi se postigla potrebna nosivost.

Nakon toga slijedi izvedba novih nosivih slojeva. Prvo će se izvesti reciklirani sloj na samoj trasi, zatim sloj stabiliziran cementom, a potom sloj stabiliziran upjenjenim bitumenom. Svaki od tih slojeva zbijat će se odgovarajućim strojevima i kontrolirati ispitivanjima nakon ugradnje.

Na završni reciklirani sloj nanijet će se bitumenska emulzija i položiti kompozitna mreža za armiranje kolnika. Nakon toga slijedi nosivi asfaltni sloj debljine deset centimetara te završni habajući asfaltni sloj debljine četiri centimetra.

Radovi će se morati izvoditi u povoljnim vremenskim uvjetima. Recikliranje nije dopušteno za kišnog vremena, niti se smije započeti ako postoji mogućnost da neće biti završeno prije kiše. Propisane su i najniže temperature pri kojima se pojedine faze smiju izvoditi.