Novi centar grada, kuća u predgrađu, stara palača i poučno štivo: Najbolja arhitektonska ostvarenja 2025.

Jednako kao u 2025., Udruženje hrvatskih arhitekata (UHA) nagrade za najbolju arhitekturu i ove godine je dodijelilo u prirodnom okolišu. Nakon prošlogodišnje dodjele na savskom nasipu, ovog puta odabrana lokacija bila je Zagrepčanima omiljena zelena oaza, park-šuma Maksimir.

Kao i prethodnih godina, dodijeljene su nagrada za životno djelo 'Viktor Kovačić', istoimena nagrada za najuspješnije ostvarenje u svim područjima arhitektonskog stvaralaštva, 'Drago Galić' za stanovanje, nagrada 'Bernardo Bernardi' za najuspješnije oblikovanje i unutrašnje uređenje te nagrada 'Neven Šegvić' za publicistički, kritički, znanstveno-istraživački ili teorijski rad. 

Nagrade su dodijeljene u parku Maksimir | foto: Domagoj Leko

Katja Marasović nagrađena za životno djelo

Da je arhitektici, konzervatorici, ali i profesorici na splitskom FGAG-u, Katji Marasović, posthumno pripala nagrada za životno djelo 'Viktor Kovačić', znalo se u ožujku, kada je vijest objavilo Udruženje hrvatskih arhitekata (UHA). Kako su naveli, Marasović je doprinijela hrvatskoj arjitekturi u više područja, kao istraživačica, stručnjakinja, ali i sveučilična nastavnica.

Tijekom više od četiri desetljeća gradila je razumijevanje dalmatinske povijesne arhitekture, unaprijedila je konzervatorsku praksu, ali i obrazovala generacije arhitekata, istraživača i konzervatora. Ostale nagrade dodijeljene su u subotu, 4. srpnja 2026. godine, na otvorenju Godišnje izložbe ostvarenja hrvatskih arhitektica i arhitekata u 2025. godini, u parku Maksimir. 

'Novi centar grada'

Mikelić Vreš Arhitekti tom prilikom su potvrdili svoj doprinos arhitekturi, drugu godinu zaredom osvojivši nagradu 'Viktor Kovačić' za najuspješnije ostvarenje u svim područjima arhitektonskog stvaralaštva. Prošle godine nagrađeni su za Proizvodno-poslovnu zgradu Dubrovčan, a ove godine nagrađeni su za Centar urbane kulture Regenerator u Zaboku. 

- Najvažnija kvaliteta projekta Centra urbane kulture Regenerator je činjenica da je uspio generirati novi centar grada. U kontekstu zone obilježene skladištima, halama i recentnim komercijalnim tipologijama velikih trgovačkih volumena, projekt uvodi drugačiji model urbanosti, rahliji, javni i slojevit, stoji u obrazloženju nominacije. 

Kompleks je koncipiran kao sklop triju volumena organiziranih oko središnjeg trga. Upravo taj trg predstavlja ključni urbani element. On nije tek pretprostor zgrade, nego stvarni javni forum koji funkcionira tijekom cijelog dana. Na mikrolokaciji javno je vidljivo kako kompleks postaje inicijalna točka formiranja novog urbanog središta, dodano je. Programska raznolikost ipak je presudna za uspjeh projekta, te lako moguće i razlog zbog kojega su MVA i ove godine nagrađeni prestižnim priznanjem na polju arhitekture. 

Kuća u zagrebačkom predgrađu

Nagrada Drago Galić za najuspješnije ostvarenje na području stambene arhitekture u 2025. godini dobili su Mirko Buvinić i Vesna Milutin za kuću Kadmo u Zagrebu. Kuća Kadmo u zapadnom prisavskom predgrađu Zagreba artikulira svakodnevicu domaće suburbije preciznom, ali otvorenom arhitektonskom strukturom, stoji u pojašnjenju nominacije. 

- Građevina je organizirana u tri stana raspoređena na trima etažama, uz tri različita vanjska prostora koji oblikuju karakter parcele. U prizemlju se nalaze dvije okućnice: crna, asfaltna ploha koja služi kao kolni prilaz i parkiralište, te zelena okućnica – travnjak iza kuće koji funkcionira kao intimniji vrt. Treći vanjski prostor čini terasa iznad prizemlja, dostupna stanu na prvom katu, oblikovana kao povrtna okućnica. Taj prostor obilježen je materijalnošću crvene opeke koja se pojavljuje na dijelovima vanjskih zidova i u potpunosti oblaže plohu terase, pojašnjeno je.

Kuća Kadmo pritom nije zamišljena kao dovršena forma. Gornje etaže moguće je nadograditi i time udvostručiti bruto površinu građevine, dok posađene biljke označavaju privremeni rez volumena i anticipiraju budući rast. Arhitektura tako ne pokušava disciplinirati taj hibridni način života, nego ga organizira u jasan prostorni sustav sposoban za promjenu tijekom vremena, istaknuto je za pobjednički rad. 

Rekonstrukcija palače (muzeja)

Nagrada 'Bernardo Bernardi' za najuspješnije ostvarenje na području oblikovanja i unutrašnjeg uređenja u 2025. godini dodijeljena je Damiru Gamulinu, Antunu Sevšeku i Ivi Vojnoviću za Rekonstrukciju dvorišta i prizemne etaže Papalićeve palače. Radi se o prostoru Muzeja grada Splita. 

Rekonstrukcija Muzeja grada Splita, smještenoga u povijesnoj jezgri, predstavlja izniman primjer dosljednog i senzibilnog pristupa obnovi povijesne strukture. Prostor muzeja postaje izravan medij interpretacije vlastite stratigrafije te pronađena arheološka struktura preuzima ulogu temeljnog sadržaja i prostorne odrednice projekta u kojem dolazi do preklapanje sadržaja i konteksta, stajalo je u opisu ove nominacije. 

- Muzeološki postav je pažljivo integriran i prezentiran suptilno oblikovanim izložbenim elementima, koji poštuju zatečeni kontekst i omogućuju jasnu interpretaciju sadržaja bez narušavanja hijerarhije prostora. Zidovi su tretirani neutralno, u tamnoj monokromatskoj skali, čime se vizualno povlače u drugi plan, a rasvjeta je postavljena ispod razine horizonta, usmjeravajući percepciju prema arheološkim iskopinama. Zona recepcije oblikovana je kao neutralan prostor prijelaza i perceptivnog predaha, koji prethodi dramaturški artikuliranom izložbenom prostoru, također je navedeno za nominaciju, a i sigurno je doprinijelo nagradi za ovaj rad. 

Posvećen konzervatorski rad

Konačno, nagradom 'Neven Šegvić' za publicistički, kritički, znanstveno-istraživački i teorijski rad na području arhitekture u 2025. godine, za publikaciju Arhitektura scesije u Zagrebu-Tijelo moje duše, nagrađena je Dubravka Kisić. 

Kako je navedeno prilikom nominacija, knjiga je iznimno temeljito djelo koje počiva na dugogodišnjem istraživačkom radu, posvećeno jednome od bitnih razdoblja u formiranju modernog Zagreba. Autorica, Kisić, dugogodišnja je konzervatorica, a u ovoj publikaciji sabire znanja i dokumentaciju prikupljanu tijekom višedesetljetnog profesionalnog rada na istraživanju i zaštiti zagrebačke arhitektonske baštine, što je u najmanju ruku fascinantno. 

- Jedna od posebnih vrijednosti knjige leži i u samom opsegu, kao i preglednosti prezentacije istraženog korpusa. Autorica analizira velik broj secesijskih građevina u Zagrebu, dok je izbor najznačajnijih primjera obrađen detaljnije, čime publikacija postaje i svojevrsna kartografija secesijskog sloja grada. U tom smislu knjiga funkcionira istodobno kao znanstvena studija, dokumentacijski arhiv i vodič kroz urbanu topografiju zagrebačke secesije. Bogata fotodokumentacijska građa - povijesne fotografije, nacrti i arhivski materijali - dodatno osnažuje interpretaciju, omogućujući čitatelju da arhitekturu sagleda ne samo kao povijesnu činjenicu nego i kao živi sloj gradskog prostora, navedeno je za nominaciju koja je na kraju prvonagrađena u svojoj kategoriji.

Sve nominirane pronađite ovdje, a na stranicama UHA-e popratite otvaranje izložbe u parku Maksimir.