Oživljavanje nekad najprometnije pruge u regiji: Veza kroz Hrvatsku koristila se desetljećima

Obnova nekih pruga planira se desetljećima, a unatoč izostanku realizacije, od planova se ne odustaje. Jednostavno, potencijal ponovne aktivacije važnih trasa planove drži ako ništa na čekanju. Slično je s dionicama kojima se nekada vozilo od Beograda do Ljubljane, a koje bi trebalo detaljno urediti.

Na stranicama Ministarstva graditeljstva, prometa i infrastrukture Srbije objavljeno je priopćenje o sastanku ministrice Aleksandre Sofronijević s talijanskim ministrom Matteom Salvinijem, na kojemu su razgovarali o oživljavanju spomenute trase.

Spominjalo se početkom 2025. 

Mogućnost obnove povijesne rute javila se još u siječnju 2025. godine, kada je studija Srednjoeuropske inicijative (CEI), izrađena u suradnji s Politecnicom Milano, procijenila da bi obnovljena linija Trst-Ljubljana-Zagreb-Beograd mogla privući oko 260 tisuća putnika godišnje. U analizi su istaknuta infrastrukturna uska grla, poput jednokolosiječne pruge između Dugog Sela i Novske, te različiti sustavi signalizacije i elektrifikacije.

No, zaključuje se da bi projekt donio promjenu na bolje - prvenstveno u ekološkom smislu. Studija predviđa da bi se u prvoj fazi uvelo šest dnevnih parova vlakova između Trsta i Zagreba, dok bi se nakon dovršetka modernizacije hrvatske pruge, za koju je tada navedeno da bi mogla završiti do 2029. godine, linija proširila do Beograda s dodatna tri dnevna para vlakova.

Studija DEI | foto: CEI

Novi dogovori u Beogradu

Zatim se početkom srpnja 2026. godine ministrica graditeljstva, prometa i infrastrukture Aleksandra Sofronijević u Beogradu sastala s talijanskim potpredsjednikom Vlade i ministrom infrastrukture i prometa Matteom Salvinijem kako bi raspravili istu temu. Govorili su o jačanju suradnje dviju država na području prometne povezanosti, a glavno pitanje bilo je ponovno uspostavljanje željezničke veze između Beograda i Trsta.

Projekt je uvršten i u razvojne planove Srbije do 2035. godine, a cilj mu je unaprijediti regionalnu povezanost te omogućiti brži i održiviji prijevoz putnika i robe kroz četiri države. Kako je istaknula Sofronijević, riječ je o povijesno važnom projektu koji bi trebao dodatno povezati jugoistočnu i srednju Europu, a Salvini je naveo da će Italija podržati njegovu realizaciju.

Oživljavanje stare veze

Ministar i ministrica razgovarali su i o mogućnosti olakšavanja boravka profesionalnih vozača iz Srbije u schengenskom prostoru kroz uvođenje takozvane 'D vize', u svrhu podizanja stabilnosti europskih opskrbnih lanaca. Uz to, Salvini je izrazio spremnost za sudjelovanje u infrastrukturnim projektima vezanima uz organizaciju izložbe EXPO 2027. u Srbiji.

Što se pak tiče pruge Trst-Beograd, podsjetimo da ideja nije nova. Prvi put povezivanje na toj trasi počelo se planirati sredinom 19. stoljeća, za vrijeme Austro-Ugarske. Tada je stvaranje ove veze bilo strateški potez, a Srbiji je značilo izlaz na obalu te mogućnost razvoja trgovine. Desetljećima nakon realizacije putovalo se od Beograda preko Zagreba do Ljubljane te konačno i do Trsta. Za ponovno korištenje pruge trebalo bi urediti i ujednačiti elektrificiranost te brzinu vlakova, ali sudeći po ranije spomenutoj studiji CEI-a, isplatilo bi se.