Strani projekti na hrvatskim gradilištima: Novi propis donosi ogromnu odgovornost za projektante

Prijedlog novog Pravilnika o nostrifikaciji projekata koji se trenutno nalazi u eSavjetovanju detaljno uređuje postupak kojim se projekti izrađeni prema stranim propisima usklađuju s hrvatskim Zakonom o gradnji, tehničkim propisima, hrvatskim normama i drugim propisima. Nostrifikacija se odnosi na glavne, izvedbene i tipske projekte te projekte uklanjanja, a u okviru svoje struke može je provoditi ovlašteni arhitekt ili ovlašteni inženjer.

Ovaj dokument koji se do vaze eSavjetovanja provukao u tišini nikako ne treba zanemariti. Donosi niz promjena za projektante koji rade na stranim projektima. Pročešljali smo Pravilnik, evo što je novo.

Elektronički zapis

Jedna od praktično važnijih odredbi jest da se nostrificirani projekt izrađuje kao elektronički zapis. Ovlaštena osoba potpisuje ga kvalificiranim elektroničkim potpisom poslovne kartice odgovarajuće komore.

Tako postupak biva jasno postavljen u digitalni okvir, bez paralelnog propisivanja papirnate verzije nostrificiranog projekta. U elektroničkom obliku, odnosno PDF formatu, izrađuje se i izvješće o nostrifikaciji, koje se također potpisuje kvalificiranim elektroničkim potpisom.

Potpis = preuzimanje odgovornosti

Za projektante je posebno važan dio Pravilnika koji precizno povezuje elektronički potpis s odgovornošću osobe koja provodi nostrifikaciju. Potpisivanjem naslovne stranice mape ovlašteni arhitekt ili inženjer preuzima odgovornost za usklađenost projekta izrađenog prema stranim propisima s hrvatskim propisima iz područja graditeljstva i drugim propisima.

Kod glavnog projekta odgovornost se proteže i na njegovu usklađenost sa svim utvrđenim lokacijskim uvjetima. Prijedlog pritom izrijekom spominje lokacijsku dozvolu, odnosno prostorne planove te posebne uvjete i uvjete priključenja kada lokacijska dozvola ne prethodi postupku. Odgovornost nostrifikatora tako nije svedena na formalnu provjeru dokumentacije ili potvrdu da projekt zadovoljava tehničke norme.

Treba reći i da kvalificirani elektronički potpis izvješća o nostrifikaciji dodatno znači preuzimanje odgovornosti i za samo izvješće te za potvrđenu usklađenost projekta. Za ovlaštene osobe koje će preuzimati poslove nostrifikacije upravo bi opseg te odgovornosti mogao biti jedna od najvažnijih praktičnih odredbi novog Pravilnika.

Potpisivanje ugovora | Foto: Pixabay

Prijevod ide uz izvornik

Novi propis detaljno propisuje i kako se postupa s projektima izrađenima na stranom jeziku. U tom kontekstu, glavni, izvedbeni i tipski projekti te projekti uklanjanja ili njihovi dijelovi prije nostrifikacije moraju biti prevedeni na hrvatski jezik. Iznimka su dijelovi koji uglavnom sadržavaju brojčane podatke, primjerice informatički ispisi statičkog proračuna, za koje prijevod nije obvezan.

No, ističe se, nostrificirana dokumentacija ipak zadržava i izvorni strani tekst, pa projekt sadržava dvojezične dijelove kako bi se prijevod mogao usporediti s izvornikom. U tekstualnom dijelu dva se jezika prikazuju u dva stupca, dok se u grafičkim prilozima tekstovi postavljaju jedan uz drugi.

Pravilnik dodatno propisuje da projekt bez izvornih dijelova dokumentacije izrađene prema stranim propisima uopće ne može biti smatran nostrificiranim projektom. Na ovaj se način čuva jasna veza između izvornog projekta i dokumentacije koja je prošla postupak usklađivanja u Hrvatskoj.

Kada nedostaje dio stranog projekta

Zanimljiva praktična obveza odnosi se na slučajeve u kojima strani projekt nema sve dijelove koje zahtijevaju hrvatski propisi.

Nostrificirani projekt mora sadržavati sve dijelove propisane pravilima o obveznom sadržaju i opremanju projekata građevina. Ako neki od tih dijelova nedostaje, ovlaštena osoba koja provodi nostrifikaciju dužna ih je sama izraditi. Pritom u sadržaju projekta mora biti jasno razlučeno što pripada izvornom projektu i što je nostrificirano, a što je naknadno izradio nostrifikator.

Slično pravilo vrijedi i za grafičke prikaze: oni u pravilu nose sastavnicu izvornog izrađivača i projektantskog ureda koji je proveo nostrifikaciju. Ako grafički prikaz nije postojao u izvornom projektu nego ga je izradio nostrifikator, on ima samo sastavnicu ureda koji je proveo nostrifikaciju.

mjerenje | foto: Freepik

Za svaku mapu posebno izvješće

Postupak nostrifikacije završava detaljnim pisanim izvješćem koje ovlaštena osoba mora izraditi za svaku pojedinu mapu projekta. U njemu se navode odgovarajući hrvatski propisi i norme u odnosu na strane propise i norme primijenjene pri izradi izvornog projekta.

Posebno je zanimljiva situacija u kojoj odgovarajući hrvatski propis ili norma ne postoji. Tada se izvješću prilažu primijenjeni strani propisi ili norme, zajedno s prijevodom na hrvatski jezik. Izvješće mora sadržavati i popis svih nostrificiranih dijelova projekta te posebno navesti dijelove koje je nostrifikator morao dodatno izraditi jer su nedostajali u izvornoj dokumentaciji.

Usporedba hrvatskih i stranih normi

Ovlaštena osoba u izvješću također daje i izjavu kojom potvrđuje usklađenost projekta sa Zakonom o gradnji, drugim propisima, tehničkim propisima i hrvatskim normama. Za projekte koji su već u pripremi važna je i prijelazna odredba koja kaže kako će se postupci pokrenuti prije stupanja novog Pravilnika na snagu moći dovršiti prema sadašnjem Pravilniku ako zahtjev za građevinsku dozvolu odnosno rješenje o tipskom projektu bude predan do 30. lipnja 2027.

Za izvedbene projekte čija je izrada pokrenuta prije stupanja novog Pravilnika na snagu predviđeno je provođenje nostrifikacije prema dosadašnjem Pravilniku, bez tog dodatnog uvjeta vezanog uz rok za podnošenje zahtjeva.