Zagrebački prometni kaos: Tramvaji su stare rage, a mjesečno 500 vozača ZET-a na bolovanju
Stručnjaci su složni – Zagreb pati od propasti gradskog urbanizma. Srozavaju se stambena naselja kojima manjka osnovna infrastruktura i povećavaju se prometne gužve. Kod problema prometa, ne zna se što je kokoš, a što jaje – sve veći broj automobila po obitelji ili užasan javni prijevoz koji građane tjera iz autobusa i tramvaja u osobna vozila. Nema sumnje da bi ljudima javni prijevoz bio draži kad bi vozila bila nova, a vozači brojniji. O svemu ovome razgovarali su prometni stručnjak, arhitekt i inženjer, a razgovoru su se neočekivano priključili Andro Pavuna iz Grada Zagreba i član Uprave ZET-a, Luka Matošić.
Promet u Zagrebu (redom: Zvonimir Zelenika, Marko Dabrović, Marko Ševrović) | Urania.hr/Freepik
Po pitanju prometnih gužvi Zagreb je u svijetu u samom vrhu. Kaže to i Traffic Congestion Index, prema kojemu je Zagreb u studenom 2024. godine bio 20. po redu prometno najzagušeniji grad na Zemlji.
Podaci su pokazali da velike prometne kolapse u glavnom gradu stvara ogroman broj automobila na cestama, njih čak više od 360 tisuća, s koliko se grad našao na nezavidnoj listi uz bok Istanbulu, Mumbaiju, Bangaloreu i drugim megapolisima. Problem je ovo koje su primijetili i građani svakim danom na ovaj ili onaj način uključeni u gradski promet. Baš stoga ne čudi da je predavanje na temu ‘Grad i promet’ u prostoru Uranije na zagrebačkom Kvaternikovom trgu došao poslušati zavidan broj slušatelja, kojima smo se i sami pridružili znatiželjni doznati ima li spasa za prometne čepove u Zagrebu ili smo u prometnom škripcu do daljnjega.
Na ovu vazda goruću temu osvrnuli su se u javnoj raspravi profesor na Fakultetu prometnih znanosti Marko Ševrović, inženjer i direktor tvrtke Really Cool Things Zvonimir Zelenika te arhitekt i partner 3LDH-a Marko Dabrović. Razgovoru koji je moderirala stručnjakinja na polju prometnog planiranja i direktorica tvrtke Mobilita Evolva, Una Vidović kasnije su se priključili i neočekivani sudionici u raspravi – pročelnik Gradskog ureda za mjesnu samoupravu, promet i civilnu zaštitu Andro Pavuna te Luka Matošić, član uprave ZET-a.
Javna rasprava ‘Grad i promet’ održala se u prostoru Uranije, u utorak, 27. svibnja (redom: Una Vidović, Marko Ševrović, Marko Dabrović, Zvonimir Zelenika) | foto: Nina Šantek
Urbanizam rekao zbogom
Kako započeti razgovor o prometu nego komentarom o urbanističkoj situaciji, bio je tijek misli moderatorice Vidović koja je iz tog razloga ‘reflektore’ prvo usmjerila na arhitekta Dabrovića. Ideja je bila započeti razgovor o prometu uvidom u to kako uopće stoji grad, odnosno kako izgleda urbana slika grada u kojemu promet više nije funkcionalan.
– Grad se s godinama nevjerojatno širio, a to širenje se događalo neplanski, zbog čega Zagreb danas ima iznimno malu gustoću naseljenosti. Zagreb u prosjeku broji 1.200 stanovnika po kvadratnom kilometru. Kad usporedimo s Parizom koji ima 20.000 stanovnika ili austrougarskom jezgrom Grada Zagreba koja je imala između 12 i 15 tisuća stanovnika, shvaćamo koliko moramo dijametralno suprotno putovati zbog određenih sadržaja, započeo je Dabrović.
U zadnjih 30 godina, dodaje, širenje je Zagreb od srednjoeuropskog učinilo sličnijim nekom sjevernoameričkom gradu, pri čemu su primjetna bila preseljenja na ‘periferiju’. Upravo taj korak povećao je ovisnost o automobilima zbog koje sada čitav grad ispašta.
Javna rasprava ‘Grad i promet’ održala se u prostoru Uranije, u utorak, 27. svibnja | foto: Nina Šantek
Društvene promjene
Uočljiva promjena je trend iseljavanja što dalje od stare jezgre, a koji za sobom vuče nevjerojatan skok u korištenju automobila. Ne zaboravimo i na polagani nestanak života u Centru, jer su dućani velikim dijelom preseljeni u shopping centre na obodima grada, a sve skupa odmaže gradskoj prometnoj situaciji doprinoseći vrtoglavom broju auta koje vozimo.
Koliko je prometno, ali i urbanističko stanje u gradu kaotičnom, kao i da te dvije stvari nisu isključive, pokazao je primjer Zvonimira Zelenike koji je Zagreb zbog oba problema napustio. Lošeg urbanizma u novom mjestu stanovanja koje se nalazi u susjednoj, Zagrebačkoj županiji, se riješio, no s drugim se i dalje suočava kod svakog poslovnog dolaska u Zagreb.
– Zagrebački urbanizam potjerao me iz Zagreba 2005. kada sam odselio u Zaprešić. U suburbiji sam, u kvartu koji se neće mijenjati, no od zagrebačkog prometa nisam uspio pobjeći. Dok sve više ljudi iz Zaprešića u Zagreb putuje vlakom, unatoč tome što imaju automobil, prometna disfunkcija u Zagrebu postaje očit problem, konstatirao je Zelenika.
Zvonimir Zelenika bio je jedan od sudionika razgovora | foto: Nina Šantek
Iako do Zagreba dođe lako, put, kaže, nije toliko jednostavan do Žitnjaka ili Novog Zagreba koji nisu dobro povezani s Glavnim kolodvorom, a koji se nalazi u Donjem gradu. Zaključio je da, unatoč dobrim vlakovima do najvećeg grada u državi, ondje više nema prometne integracije, a ni suvisle pozicije stanica. S ovime su se složila preostala dva sugovornika.
Nestanak ’15-minutnog grada’
Ševrović je potvrdio da nije čudno što se u Zagrebu ljudi odlučuju na putovanja osobnim vozilom budući da kod tog oblika prijevoza naslućuju najbolji omjer brzine putovanja i vremenske iskoristivosti, što zna iz vlastitog iskustva. No, s moderatoricom i arhitektom Dabrovićem komentirao je kako je velik problem ne samo odlazak na posao i s posla, već su ogroman problem i naselja u kojima danas urbanizma gadno nedostaje.
Tako je, umjesto ’15-minutnog grada’ znatno češći onaj u kojemu ništa, od ordinacije, preko izvannastavnih aktivnosti, a nerijetko ni vrtića ni škole nije blizu pješke – gdje stanovnici, u nedostatku boljeg i pouzdanijeg rješenja ponovno posežu za automobilima. Jedno rješenje oko kojega su svi usuglašeni da bi donekle riješilo gužve je rješavanje barijere željezničke pruge koja odvaja, barem mentalno, sjever i jug Zagreba.
Marko Dabrović | foto: Urania.hr
– Od maksimirskog stadiona pa sve do Držićeve, kao i od Savske pa tamo do krajnjeg zapada grada pruga je ‘u zraku’. Samo 2 kilometra koja treba ‘podići’ je nevjerojatno malo, a kvaliteta za grad bila bi znatno veća nego ulog u takav zahvat, rekao je Dabrović.
Ultimativno rješenje – željeznica
Osim boljeg pozicioniranja stanica i podizanja željezničke pruge, gradu bi, kaže, značilo i izmještanje Autobusnog kolodvora koji je trenutno predaleko od glavne stanice vlaka u gradu. Svojevremeno, studio 3LHD predstavio je ideju za gradnju novog ‘Autobusnog’ pored Paromlina koja doduše već godinama čeka na provedbu.
Dok se čeka na rješenje koje međugradske autobuse sada više sigurno neće dovesti do Paromlina jer se ondje gradi novi društveno-kulturni centar – ali bi se mogao izgraditi negdje drugdje bliže vlakovima, Ševrović je predložio još neka korisna rješenja. Spomenuo je poskupljenje taksi-vozila i ne-oslanjanje na širenje i izgradnju velikog broja cesta i parkinga da se prometna rješenja ne bi pretočila na poziv ljudima da kupuju i koriste dodatna osobna vozila. Primjeri iz publike otkrili su da uistinu ima onih koji automobil voze svakodnevno bez obzira na malu prijeđenu udaljenost, odnosno blizinu ciljane lokacije.
Autobusni kolodvor Zagreb | foto: AK Zagreb
GUP izvor svega zla
Isto je potvrdio i pročelnik Gradskog ureda za mjesnu samoupravu, promet i civilnu zaštitu, Andro Pavuna, koji se na iznenađenje svih javio nakon panela s komentarima na kritike Gradu Zagrebu oko izostanka optimalnih prometnih rješenja u proteklom mandatu. Imao je štošta za reći na temu prometa u Zagrebu, a svoj osvrt otvorio je konstatacijom kako je ‘urbanizam i urbanistički razvoj Zagreba izvor svega zla’, dodajući kako Ministarstvo Gradu ne ide na ruku u pokušajima rješavanja problema.
– Dok novi GUP rezidencijalnim kućicama predviđa maksimalno tri stambene jedinice, imamo Ministra koji se žali što se ukidaju prometni koridori koji se prebacuju na pješake. Ako imamo s najviše razine razumijevanje da sve bude autocentrično i podređeno autima, te iscrtavamo nove koridore – to neće riješiti problem. S najviše razine treba nam ne samo regulatorna, nego i politička podrška, kazao je Pavuna, dajući do znanja da je u suštini stav Grada Zagreba kako novi koridori neće smanjiti prometne gužve.
Andro Pavuna iz Grada Zagreba uključio se kao gost | foto: Urania.hr
Ispričao je anegdotu o kupnji stana u kojoj se našao, kada je bio suočen sa zahtjevom da kao vlasnik jednog automobila uz stan pod obavezno kupi i ne dva nego tri parkirna mjesta. Osvrnuo se i na integraciju prometa pri čemu je primarno istaknuo na nemoć grada za ikakvim zahvatima na HŽ-ovoj infrastrukturi, no i da je Grad uvijek spreman na dijalog.
Riječ iz ZET-a
Na koncu, kad su se već panelisti s publikom nekako usuglasili da je glavni problem ne manjak planiranja, već nedostatak provedbe osmišljenih rješenja, te da bi isti riješila uključenost države u cijelo pitanje, javio se i član Uprave ZET-a sa svojim konačnim sudom. Luka Matošić ponudio je drugu perspektivu prema kojemu glavni grad pati od gužvi samo u dva navrata u danu u ‘traffic houru’ te je naglasio važan problem ne toliko u nepouzdanosti i lošoj integriranosti javnog prometa, već više u manjku vozača i starom voznom parku.
– Nakon Novog Zagreba nema kvalitetnih naselja. To smo kao ljudi dozvolili, kao što smo dozvolili da se sroza javni prijevoz. Naš prometni problem je što imamo rage od tramvaja i autobusa. U zadnjih 20 godina nije kupljen novi autobus ili tramvaj i sad se moramo boriti da prevozimo građane s takvim ragama, a k tome nam i nedostaje vozača. Imamo 1.800 vozača od kojih je svaki mjesec 500 na bolovanju, zamislite to, u slušateljstvo je Matošić bacio ovu skandaloznu izjavu.
novi Končarev tramvaj | foto: Grad Zagreb
Ipak, napomenuo je, u zadnje dvije godine napravljeni su veliki planovi za ZET koji bi se mogli pozitivno odraziti na promet. Prošle i ove godine kupili smo 120 autobusa, a u proizvodnji je 40 novih tramvaja. Kao šećer na kraju, otkrio je i veliku novost za ZET – izgradnju novih električnih remiza na nekoliko gradskih lokacija koje bi bez sumnje trebale osuvremeniti promet i rasteretiti ceste.
– Kada vi, kolege iz urbanizma i prometa oslobodite prometnice i napravite reda, Zagrepčani će se voziti kao u Kopenhagenu, a dotad ćemo valjda i biti spremni za korak naprijed, cinično je zaključio referirajući se na raniji komentar jednog slušatelja da bi se Zagreb prometno trebao ugledati na središte Danske od kojega se ipak po mnogočemu razlikuje. Ovdje pročitajte o trendu nestanka starih zagrebačkih vila u širem gradskom centru.
Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.
