‘Limenke’ su znak Zapruđa, ali od ovoga suvlasnici bježe: Dosad je obnovljena samo jedna zgrada, evo zašto
Ideja koja je potaknula izgradnju ‘limenki’ pa i sam sistem kojim su građene svojevremeno je bio revolucionaran. Predfabricirani elementi kojima se gradi brzo, jednostavno, a opet sigurno do danas zaokupljaju arhitekte i građevince. Ipak, ove zgrade prepoznatljive po limenim oblogama koje prate brojni mitovi (između ostalog onaj da su podignute zbog velike zagrebačke poplave) pokazuju jasne znakove starenja. Vuna ispod aluminijskih obloga se istrošila, odvodne cijevi i krov gdjegdje cure, a u svemu ispaštaju stanari. U Zapruđu smo se zaputili saznati kako je prošla nedavno završena prva energetska obnova.
U Zapruđu završena prva energetska obnova ‘limenke’ | foto: Bauštela.hr
Limenke su simbol pojedinih novozagrebačkih kvartova, a ima ih i sjeverno od Save. Ipak, daleko najviše popularno po limenkama je Zapruđe. U tom naselju, one su prevladavajući tip gradnje.
Iako ih prati mit da su građene zbog zagrebačke poplave, Zagreb je u stvari dobio limenke kao vrlo praktično građevinsko rješenje koje je u drugoj polovici šezdesetih godina moglo brzo riješiti nedostatak stambenog prostora.
Konkretno u Zapruđu izgrađeno je 20 stambenih zgrada tipa limenki i još osam stambenih tornjeva (s ‘običnom’ fasadom). Limene opne na pročeljima njihova su glavna karakteristika. Dok ove zgade ostaju zanimljive zbog svog izgleda, u novije vrijeme kada se intenzivirano govori o energetskoj obnovi postavlja se pitanje kako ih obnoviti.
– Je li drugačije i po čemu? Je li skupo, i kako učiniti da limenke ostanu limenke, a da dobiju novu, bolju izolaciju i postanu energetski učinkovite, pitanja su koja smo postavili predstavniku stanara druge u Zagrebu obnovljene limenke na adresi Baburičina 15-23, Draganu Bojadžiji koji je u njoj odrastao.
Prva obnova limenke u Zapruđu
Prva je to obnova nakon one u Maretićevoj ulici s druge strane Avenije Dubrovnik. Bojadžija nam odmah kaže da je iznimno zadovoljan s rezultatom, a osim njemu o temi smo pitali i izvođače koji su također zadovoljni. Budući da smo čuli kako nakon prve obnove, na Utrini, stanari imaju probleme, o temi smo se obratili i Gradskom komunalnom te Fondu za zaštitu okoliša koji su također dionici u priči o energetskoj obnovi zgrada u Zagrebu.
Sve je ipak krenulo od razgovora s predstavnikom. Dok sam skretala u Zapruđe razmišljala sam o tome kako me put u posljednje vrijeme vodi u to naselje češće nego ikada prije. Kvart poznajem relativno dobro iz djetinjstva, no ne mogu reći da mi je blizak. Ipak, pored Zapruđa sam se provezla mali milijun puta i ako ga nešto simbolizira to su na prvi pogled iste verzije zgrada obloženih limom, negdje više, a negdje niže.
Galerija 14 Fotografija
Otvori
Iako su limene, rekla bih da više odašilju sivilo nego što se presijavaju, što za oblačnog vremena posebno dolazi do izražaja. Na dan kad stižem u kvart nije previše sivo, jer je sunčano, a jedna zgrada izdvaja se od drugih. Umjesto lima s bočnih strana na njoj je siva fasada, a na pročeljima lim se čini manje aluminijski, a više mat. To je adresa Baburičina 15-23, i ona je druga obnovljena limenka u Zagrebu.
Drugačija od drugih 19
Nakon završene energetske obnove ovo ljeto njeni stanari znaju da je posebna i barem zasad drugačija od preostalih 19 budući da Zapruđe broji čak 20 limenki (i osam nebodera ‘obične’ fasade’. Detaljno smo o limenkama i tome kako su građene već pisali u našoj bauštelskoj reportaži pa sada nećemo dublje ulaziti u tu temu.
No, vrijedi podsjetiti da su u ‘izvornom obliku’ limenke bile betonske, drvenih prozora i roleta, sa stijenama ispod prozorskih klupčica od aluminijskog stakla, a naravno oko prozora i staklenih opni te na bokovima bio je lim. Ispod lima, kao i ispod stakla bila je vuna kao izolator, ali je s vremenom izgubila svoja svojstva. To nam je iz iskustva potvrdio Bojadžija.
limenke u Zapruđu | foto: Nina Šantek, Bauštela.hr
Izvorno se pamti…
Zbog karakterističnog i unificiranog izgleda zgrada u Zapruđu postoji stigma oko ikakvog zadiranja u izgled limenki. Naravno, isto vrijedi za energetsku obnovu kod koje se mijenja opna pa samim time vanjština zgrade. Prije nego krećemo pričati o samom postupku skidanja limova iz šezdesetih i zamjene novim materijalima, sugovornik ističe da ga je smetalo što su susjedi i mediji na određen način omalovažavali inicijativu da se podigne kvaliteta stanovanja u njegovoj zgradi obnovom.
Skreće nam pozornost na prozore različitih dimenzija i visina klupčica na neobnovljenim zgradama do kojih je došlo kako su stanari pojedinih stanova mijenjali stolariju. Jedni su ispod prozora betonirali, drugi stavljali PVC od kojeg su i novi prozori.
– Kako vidite, na svim zgradama je bilo promjena… Netko ‘zabetonira’ ispod prozora, netko stavi PVC te nema nikakvog pravila da se nešto ne smije. Rezultat takvih postupaka je ‘šaka u oko’ za svaku limenku, govori Bojadžija na putu do njegove zgrade.
U Zapruđu završena prva energetska obnova ‘limenke’ | foto: Privatna arhiva
Uz to neki su odabirali bijele, a neki sive rolete, pri čemu su odabiri različitih dimenzija pojačali dojam neusklađenosti. Bojadžija stoga smatra da su izvorna arhitektonska zamisao i materijali odavno prošlost i da sada nema smisla držati se za preostale materijale. Pogotovo jer je toplinska izolacija loša, a računi će u budućnosti samo rasti.
Pritužbe na curenje
Na obnovu se na kraju krajeva, odlučio prvenstveno jer je htio niže račune zimi i ljeti i općenito bolju izolaciju. Tvrdi da se stara ‘istrošila’. S jedne strane je hrabar, ipak se upustio u obnovu dok još nitko iz naselja to nije prošao. Stigma je djelomično bila izazvana zgradom s druge strane ceste u kojoj stanari navodno, unatoč lijepoj vanjštini nisu 100 posto zadovoljni kvalitetom izvedbe. Tu informaciju u posljednjih godinu dana čuli smo od više izvora.
Obnovljena limenka u Maretićevoj ulici na Utrini | foto: Bauštela.hr
Iako nam je jedan anonimni izvor povjerio da je Gradsko stambeno komunalno gospodarstvo (GSKG) koje upravlja s više ‘limenki’ u Zagrebu zaprimao prijave problema vezano za izvedene radove, na naš upit ovo su negirali. Napisali su da ni iz jedne od dvije obnovljene limenke kojima upravljaju (one u Baburičinoj i one u Maretićevoj) nisu imali pritužbe na izvedbu obnove.
U stvari naveli su da su primali pritužbe građana na limenke, ali vezano za ‘curenje oborinskih voda kroz ravne krovove, limenih opašava oko vijenca zgrade i sličnih potreba’. Naglasili su da se na limenke, obnovljene ili ne treba dobro paziti.
– Kod ovakvih zgrada, dugotrajnost konstrukcije postiže se redovitim održavanjem, pravodobnom sanacijom oštećenja, održavanjem krovišta i spojeva, a energetska obnova dodatno poboljšava vodonepropusnost i toplinsku zaštitu, smanjuje gubitak energije te produljuje vijek trajanja same konstrukcije, napisali su nam iz GSKG u odgovoru koji je pak stigao s maila Zagrebačkog holdinga.
Izolacija postala ‘prah’
Kako se među prvima upustio pothvat, Bojadžija nije ostao imun na prozivke i komentare poznanika iz naselja koji kao da su svo vrijeme čekali da negdje ‘zapne’. Misli da sami jednostavno nisu bili hrabri ući u obnovu, a da će tek vrijeme pokazati koliko će stvarno on i ostali suvlasnici u Baburičinoj 15-23 profitirati nakon završetka radova.
– U prosincu prošle godine kad je bila završena istočna strana zgrade, stanari su osjetili prve benefite obnove. Pogotovo stanovi na ‘bokovima’. Kad se skinuo bočni lim, vidjelo se da se između drvenih greda nekada vuna u međuvremenu pretvorila u prah tako da ljudi u tim stanovima nisu imali gotovo nikakvu izolaciju. Pravu uštedu uočit će se kroz koju godinu kad mi budemo otplaćivali kredit s fiksnom kamatom, a cijene grijanja će rasti, komentirao je Bojadžija.
Promjene je primijetio i u svom stanu gdje, kaže, više uopće nema potrebe za klimom ljeti, a očekuje da ni zimi neće previše paliti radijatore. Podsjetimo, ove zgrade griju se na kotlovnicu koja je u obnovi zadržana jer bi se u suprotnom trebale mijenjati kompletne instalacije. Izmjene su zahvatile samo ovojnicu, no ni to, dakako, nije malo.
Limena oplata na montažnim zgradama JU 60; foto: David Mandić | baustela.hr
Nitko neće izbjeći
Bojadžija nam je otkrio da je zgrada digla kredit od 1,1 milijuna eura, a preostalih 800-tinjak tisuća eura su ‘povukli’ iz EU fonda. Kredit su uzeli na razdoblje od 20 godina, i kako je već rečeno, s nepromjenjivom kamatnom stopom će otplatu stanari osjetiti kroz nešto višu pričuvu koja će takva i ostati. S druge strane se očekuje da će se znanto uštediti na grijanju i hlađenju.
Nije samo ušteda ili pitanje više pričuve nešto oko čega bi se trebali brinuti stanari limenki ako je izolacija iza limenih opni koje štite beton na ovim posebnim zgradama uistinu toliko propala. Prisjetimo se, Europska komisija 2021. godine ponudila je zakonodavni prijedlog za reviziju Direktive o energetskim svojstvima zgrada te je predstavljen paket ‘Spremni za 55 posto’.
Prema odredbama Direktive, do 2030. godine planira se značajno smanjiti stakleničke plinove i općenito potrošnju energije u sektoru zgrada EU kako bi do 2050. postao (to je cilj) energetski neutralan. Budući da podaci pokazuju da zgrade država članica proizvode 36 posto stakleničkih plinova i troše 40 posto ukupne potrošnje energije Unije, energetska obnova zgrada nešto je čemu u dogledno vrijeme vjerojatno nitko neće izbjeći.
U Zapruđu završena prva energetska obnova ‘limenke’ | foto: Bauštela.hr
Posebnost obnove
Je li proces obnove limenke u Zapruđu i koliko bio drugačiji u odnosu na obnove ‘običnih’ zgrada? Više smo doznali od samih izvođača.
Radi se o objektima koji nisu građeni klasičnim metodama, kao što su puni zidovi od betona ili opeke, već su napravljeni od predfabriciranih elemenata, unaprijed proizvedenih i montiranih na gradilištu, podsjećaju nas iz tvrtke Space koja je radila obnovu. Prisjećaju se da je objekti prije prvih zahvata bio u lošem stanju – kažu da je zgrada, kao većina limenki bila dotrajala i bilo je jasno da joj je manjkalo održavanja. Kad su krenuli raditi posao su pak morali prilagoditi ovom tipu gradnje, evo i zašto.
– Pročelja na dužim stranama objekta nemaju punih dijelova na koje se može direktno montirati toplinska izolacija već su sastavljena od fasadnih stijena koje se montiraju direktno na nosivu AB konstrukciju. To je raster od vertikalnih poprečnih zidova širine 15 centimetara na osnim rasponima od 375 centimetara te horizontalnih stropnih ploča visine 12 centimetara, što je ujedno bio najveći izazov projekta, opisuju iz Space-a.
U Zapruđu završena prva energetska obnova ‘limenke’ | foto: Privatna arhiva
Naime, trebalo je izvesti čeličnu podkonstrukciju na koju se montiraju novi fasadni slojevi: toplinska izolacija te završna obloga aluminijskim limom. Čelična konstrukcija montirana je na nosivu AB konstrukciju na rasponu od 375 centimetara, i neovisna je o fasadnim stijenama što stanarima omogućuje njihovu zamjenu u budućnosti, ističu izvođači.
Nije išlo glatko
Bojadžija ističe da transformacija u Baburičinoj nipošto nije bila linearna i bez prepreka. Bilo je preinaka jer jednostavno kad se ide u obnovu zgrade, ne može i nikad neće sve biti kao ‘po špagi’. Jednom kad su se stanari usuglasili oko projekta, a zgrada je zgrada zadužena na određeni iznos čak i kad dođe do izmjena treba paziti da ne treba opet sakupljati potpise zbog širenja budžeta. Predstavnik se prisjeća kako se ‘stiskalo’ promjene u zadane okvire.
– Projektanti rade projekt da bi prošao na EU fondovima. Od tri opcije odabrali smo najjeftinije, riječki Riteh i to je prošlo nakon što smo skupili potpise. No na gradilištu u ruke stvar preuzimaju izvođači i prave se izmjene ako nešto ne valja. Na ovu zgradu trebali su ići čelični nosači za limove od ukupno 80 tona, ali to nije bilo izvedivo, prisjeća se Bojadžija.
Kad se skinuo postojeći lim, ustavljeno je da je goli beton dosta loš te da bi se bušenjem previše rupa mogao početi razbijati. Tako je količina betona prilagođena na 20-ak tona što zgrada može podnijeti. Ovaj primjer oslikava kako idu obnove, a u ovom slučaju ta i slične izmjene provedene su u zadanom vremenskom roku za radove i u okvirima zadanog budžeta.
Zasad svi zadovoljni
S finalnim rezultatom što se može iščitati iz prethodnog dijela teksta, zadovoljan je Bojadžija kao i većinski njegovi susjedi, a kako će se zgrada držati, može pokazati samo vrijeme. Na prvu vidimo zgradu ujednačenog izgleda sa svih strana, svježeg pročelja sive boje. U stvari, s prednje i stražnje strane ujednačena je visina opni ‘poravnavanjem’ prozorskih kulpčica koliko je to bilo moguće. Zadovoljni su i izvođači.
– Konačnim rezultatom, koji je zajednički postignut angažmanom svih sudionika u građenju smo jako zadovoljni, te smatramo da je očuvan vizualni identitet ‘limenke’ s jedne strane, ali i postignut energetsko učinkovitiji objekt s manjim troškovima režija i povoljnijim mikroklimatskim uvjetima za život s druge strane. Iz tog razloga, ovo može biti smjernica za obnovu i svih ostalih limenki u zagrebačkim kvartovima, ponosno poručuju izvođači.
Bit će skuplji stanovi
Na koncu, iako su se u starijem slučaju obnove (na Utrini) navodno po završetku pokazale određene manjkavosti izvedbe, stanarima limenki svejedno se preporuča ulazak u obnovu. Iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU) konstatiraju da su s obzirom na današnje standarde gradnje te zgrade na kraju krajeva energetski neučinkovite.
U Zapruđu završena prva energetska obnova ‘limenke’ | foto: Privatna arhiva
Priznaju da obnova na zgradama s velikim brojem ulaza poput ovih nije jednostavna jer zahtijeva aktivno uključivanje stanara. Svejedno poručuju da se kvalitetnom obnovom limenke katkada postiže i ušteda do 70 posto na troškovima grijanja, kao i da su dosada izvedene dvije obnove jasno pokazale pozitivne učinke koji bi se mogli ili se već i jesu odrazili na vrijednost nekretnine.
– Povećana je udobnost stanovanja jer su stanovi postali topliji zimi, tiši i ugodniji za boravak, a ljeti se manje pregrijavaju. Vizualno su zgrade dobile novo lice, što je podiglo i vrijednost stanova na tržištu, tvrde iz Fonda.
Iako se i oni osvrću na dodatne izazove obnove, među kojima na izmještanje ogrijevnih tijela i crijevnog razvoda sustava grijanja, zidanje ili oblaganje novih parapeta te ugradnju nove stolarije što sve skupa komplicira radove, ipak konačno potiču stanare da promisle o ovom važnom koraku za bolju kvalitetu života i stanovanja. Svima koji se budu odlučili za prijavu putem Fonda potiču da se dobro organiziraju i informiraju kako bi proces protekao brže i uspješnije. Priču o nastanku Novog Zagreba pročitajte ovdje.
Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.
