Veliki plan vrijedan 15 milijardi kuna za spašavanje potresom pogođenog i izumirućeg područja

Programom društvene i gospodarske revitalizacije potpomognutih područja Sisačko-moslavačke županije pogođenih potresom nastoji se zaustaviti i preokrenuti negativan prirodni prirast, zaustaviti iseljavanje i potaknuti doseljavanje u područja Sisačko-moslavačke županije te na taj način spriječiti izumiruću sudbinu tog uništenog područja. Naime, Programom se predviđa dugoročno ulaganje od čak 15 milijardi kuna do 2029. godine, a kratkoročno od 3,1 milijarde kuna do kraja 2023. godine i to prvenstveno u obnovu i sanaciju od potresa, a jedan od ciljeva također je povećanje stope produktivnosti i zaposlenosti.

Nedavno smo pisali o ogromnom poskupljenju određenih građevinskih materijala uslijed čega bi moglo doći do znatnijih kašnjenja u obnovi potresom pogođenih područja Grada Zagreba i Sisačko- moslavačke županije. Ipak, bez obzira na takvo divljanje cijena potrebnog građevinskog materijala, Sisačko-moslavačka županija, kojoj pomoć pristiže sa raznih strana, na dobrom je putu da što prije ostvari plan prijeko potrebne revitalizacije uništenih područja.

Naime, riječ je o prijedlogu Programa društvene i gospodarske revitalizacije potpomognutih područja Sisačko-moslavačke županije pogođenih potresom koji je trenutačno u javnom savjetovanju, a kojim se predviđa kratkoročno i dugoročno ulaganje značajnih financijskih sredstava prvenstveno u obnovu i sanaciju od potresa, ali i u druge revitalizacijske programe da bi se tom području ponovno udahnuo život.

Plan za spašavanje Banovine

Naime, Programom društvene i gospodarske revitalizacije potpomognutih područja Sisačko-moslavačke županije pogođenih potresom nastoji se zaustaviti i preokrenuti negativan prirodni prirast, zaustaviti iseljavanje i potaknuti doseljavanje u područja Sisačko-moslavačke županije, navodi se programu Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije, piše Večernji list.

Programom se tako predviđa dugoročno ulaganje od 15 milijardi kuna do 2029. godine, a kratkoročno od 3,1 milijarde kuna do kraja 2023. godine i to prvenstveno u obnovu i sanaciju od potresa. Osim toga, u projekte koji su već u realizaciji iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014.-2020. uložiti će se dodatnih 994,72 milijuna kuna. Program integrirane fizičke, gospodarske i socijalne regeneracije malih gradova na ratom pogođenom području Banovini će donijeti 196 milijuna kuna, dok je odlukama Vlade donesenim nakon potresa za to područje namijenjeno još 500 milijuna kuna.

Sisačko-moslavačka županija izumire

Prema Programu, procijenjena vrijednost ukupne izravne štete prouzročene nizom nedavnih potresa u Republici Hrvatskoj iznosi ukupno 41,6 milijardi kuna, od čega se čak više od 90 posto odnosi na Sisačko-moslavačku županiju, odnosno 37,5 milijardi kuna. Osim gradova Siska i Kutine, prema kriteriju vrijednosti indeksa razvijenosti, sve ostale jedinice lokalne samouprave, uključujući čitavu županiju pripadaju kategoriji potpomognutih područja.

Također, na temelju posljednje procjene broja stanovništva Državnog zavoda za statistiku, Sisačko-moslavačka županija je 2019. godine imala 144.599 stanovnika i prosječnu gustoću naseljenosti od 32,37 stanovnika na četvorni kilometar, što je čini trećom najrjeđe naseljenom županijom u Hrvatskoj, dok je po površini treća najveća županija u zemlji. Prema procjeni Državnog zavoda za statistiku, stanovništvo županije se u 2019. godini smanjilo za 8,95 posto u odnosu na 2015. godinu. Stoga autori Programa objašnjavaju da ta županija pripada najgorem, egzodusnom tipu prostora – onom koji polako izumire.

Povećanje produktivnosti i zaposlenosti te demografska revitalizacija

Strateški smjer Otklanjanje i ublažavanje posljedica uzrokovanih potresom kao glavne ciljeve ima obnovu stambenih i gospodarskih objekata te infrastrukture, a kao jedan od njegovih ishoda također se navodi gradnja novih stambenih i poslovnih objekata.

U Programu su predložena sva prioritetna područja budućeg razvoja županije, a osim primarne fizičke obnove i sanacije od potresa, kao posebni ciljevi navode se povećanje stope produktivnosti i zaposlenosti te demografska revitalizacija. Naime, ti posebni ciljevi bi trebali kao pozitivne ishode imati porast broja poduzetnika, obrtnika i OPG-ova, povećanje dohotka stanovništva, porast prirodnog prirasta i doseljavanje. Uz sve to također bi se povećao broj grla stoke i nasada u voćarstvu, povećala bi se ulaganja u turizam i sl., čime bi to bio izvjestan put prema oporavku Sisačko-moslavačke županije u svim segmentima.