Vrt jedne od najstarijih gradskih palača obnavlja se već 10 godina: Sad se sprema sanacija zgrade

Vrt Palače Babočaj-Gvozdanović, jedne od najstarijih gornjogradskih palača, kulturno je blago i rijedak tračak zelenila na Gornjem gradu. Iako se rekonstrukcija palače s vrtom spremala od 2017. godine, ipak je krenula samo obnova zelenila koja je, da sve bude gore, potrajala više od 10 godina. No, kako je betoniranje na uzbrdici konačno privedeno kraju, vrijeme je da se radovi presele na palaču. Donosimo što se sve sprema.

Prije nešto malo više od godinu dana, točnije u travnju prošle godine, nakon desetak godina otezanja konačno su završeni zidarski radovi obnove vrta Palače Babočaj-Gvozdanović. Konačno su tada uklonjene skele s tog bajkovitog vrta koji se spušta prema Tuškancu, a među rijetkim je bogatstvima zelenila gornjogradskih palača. Neki bi rekli – ‘tipična hrvatska priča’.

– Nadam se da postavljanje stepenica, rasvjete i ostaloga neće trajati idućih 10 godina, prokomentirala je na društvenim mrežama u zagrebačkoj grupi jedna korisnica, osvrnuvši se na tijek obnove.

Jedan dio slagalice

Svi koji smo se posljednjih godina vrzmali ovim, moguće najromantičnijim, a definitivno najzelenijim dijelom zagrebačkog centra mogli smo primijetiti koliko dugo je najimpozantniji vrt Gornjega grada bio pod skelama. No, kako smo već naveli, uklanjanje skela koje je obilježilo završetak betoniranja, ne znači i konačan kraj uređenja posjeda Babočaj-Gvozdanović.

Ipak je vrt koji se kaskadno spušta s gornjogradskog brežuljka dodatak lijepoj palači. Stoga je njegova revitalizacija samo dio slagalice rekonstrukcije ‘skrivenog blaga’ Gornjeg grada, a Grad Zagreb upravo planira novelaciju projektne dokumentacije za sanaciju koja je u niskom startu bila još 2017. godine.

Sanacija na čekanju

Naime, upravo stoga što se projektna dokumentacija već spremala sada je neophodno novelirati projekt. Prema iznosu navedenom u predmetu nabave, prosuđuje se da bi se zadatak mogao biti izveden za 100.000 eura.

Dokumentacija navodi da je palača imala značajnu ulogu u društvenom životu Zagreba između dva rata (1919.-1940.), a treba se rekonstruirati kako zbog utjecaja protoka vremena, tako i zbog oštećenja nastalih drugim vanjskim utjecajima. Iz tog razloga, postojeći glavni projekt treba uskladiti s trenutnim potrebama građevine.

Za kulturu i druženja

Dokumentacija otkriva da su na građevini vidljiva znatna oštećenja nastala uslijed djelovanja kapilarne vlage i atmosferilija, što se odnosi na dopiranje vlage kroz prozore zgrade. Neupitno je da su određena oštećenja izazvali i potres, dotrajalost, te nedostatno održavanje, a sve navedeno razlog je da sanacija krene što prije.

Budući da je završno uređenje vrta dio projekta rekonstrukcije, i to rješenje treba biti novelirano. Taj dio radova podrazumijeva završnu obradu dosad izvedenih konstruktivnih elemenata, izradu montažnih stepenica, ograde, ukrasnih elemenata vrta, te izvedbu hortikulture i drugih elemenata. Po završetku svih radova, palača bi trebala postati prostorom za organizaciju široke palete kulturnih događanja.

Očuvanje ideje pročelja

Od samih radova, u novelaciji u obzir valja uzeti namjenu Palače i prostorni diktat originalne strukture. Pritom, do završetka radova treba poštivati zahtjev povijesnih elemenata unutarnjeg uređenja.

Radovima će se intervenirati i u glavno pročelje koje traži sanaciju do stanja u kakvom je bilo nekada, s detaljnim profilacijama i kvadrima žbukane rustike. Po završetku radova, pročelje bi trebali krasiti i kameni okviri portala u prizemlju, no isto tako bi valjalo bi sanirati dvorišno pročelje s rekonstrukcijom eventualnog baroknog oslika.

Osim dosad spomenutog, zgradu se namjerava energetski optimizirati, a što zahtijeva ugradnju sistema koji štede energiju. Po završetku radova, svi sustavi grijanja, hlađenja, ventilacije i pripreme PTV morat će biti opremljeni internom automatikom povezanom s centralnim nadzornim i upravljačkim sustavom (CNUS), navodi opis planiranih zahvata.

Postojeća konzervatorska ocjena

Usluga novelacije, navodi dalje projektna dokumentacija, podrazumijeva izradu konzervatorskog elaborata s konzervatorsko restauratorskim istraživačkim radovima, geodetski snimak stanja terena, te arhitektonski snimak trenutnog stanja zgrade. Novelacija po običaju traži i analizu postojeće konstrukcije građevine s istražnim radovima, izradu idejnog rješenja, glavnog projekta, potrebnih elaborata te izvedbenog, projekta interijera, ali i troškovnika.

Za potrebe istražnih radova relevantna je postojeća dokumentacija iz 2002. godine, arhitektice Matice Blande i povjesničara umjetnosti Ivana Srše. Sadrži konzervatorske studije uređenja unutrašnjosti kuće Gvozdanović, izvještaje o rezultatima konzervatorsko-restauratorskih istraživanja bojenih i slikanih slojeva u prostorima na I. katu, te troškovnike obrtničkih i restauratorskih radova u prostorijama I. kata.

Sukladno navedenom, u sklopu novelacije ukupne dokumentacije svejedno se izvode konzervatorsko-restauratorski istražni radovi i izrađuje se pripadajući elaborat za one prostore koje postojeći izvještaj ne obuhvaća. Po završetku novelacije konačno će se moći krenuti s radovima, a odabrani izvoditelj za noveliranje će imati pola godine.

Dinamična povijest

Vrijedi istaknuti, palača je povijesno imala značajnu ulogu u društvenom životu Zagreba, posebno u razdoblju između dva svjetska rata. Bila je posebno važna kao prostor gdje su se na takozvanim kvakačkim večerama okupljali ugledni Zagrepčani, članovi kluba Kvak koji je djelovao od 1879. do 1945. godine u svrhu razonode pripadnika elitnih obitelji.

Uz to, dvadesetih i tridesetih godina u zgradi su se održavali domijenci, koncertni i vrtne zabave. Poznato je da su redoviti gosti na zabavama bili slikar Menci Clement Crnčić, dirigent Nikola Faller, arhitekt Martin Pilar, te pravnik i političar grof Miroslav Kulmer.

Palača se prvi put spominje 1809. godine, a smatra se da je s dvorišnim krilom na sjevernoj strani i dvorištem prema ulici podignuta na nekadašnjem gradskom bedemu potkraj 18. ili na samom početku 19. stoljeća. Istočno krilo sagrađeno je naknadno, prije kojih 100 godina, i povezano s ostatkom verande. Za prenamjenu građevine u muzej A. Gvozdanović građevinska dozvola izdana je 2016. godine.

Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.