EU želi sve zgrade s nultim emisijama: Kreće masovna energetska obnova novih i starih zgrada?
Europski parlament je podržao nacrt mjera za veću stopu energetske obnove i smanjenje emisija stakleničkih plinova. Prema tome bi sve nove zgrade trebale imati nulte emisije od 2028. godine, a stambene zgrade biti barem u energetskom razredu E do 2030.
Energetska obnova višestambenih zgrada, foto: Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine
Zgrade u zemljama EU uzrokuju 40 posto potrošnje energije i 36 posto emisija stakleničkih plinova, pokazuju podaci Europske komisije. Europski zastupnici su podržali nacrt mjera s 343 glasa za, 216 protiv i 78 suzdržanih, a sljedeći korak su pregovori s Vijećem o konačnoj verziji propisa.
Od 2028. sve nove zgrade trebale bi imati nulte emisije stakleničkih plinova, a rok za nove zgrade u posjedu ili vlasništvu javnih tijela je 2026. godina. Ako je to tehnički i gospodarski izvedivo, od 2028. sve nove zgrade trebale bi biti opremljene i solarnim tehnologijama. Za stambene zgrade u kojima se provodi znatna obnova rok je do 2032. godine, priopćio je Europski parlament.
Na ljestvici od A do G, najlošiji energetski razred je G, koji obuhvaća 15 posto nacionalnog fonda zgrada u svakoj državi članici. Takve stambene zgrade morale bi postići barem razred E do 2030., odnosno D do 2033. Uredske i javne zgrade morale bi postići te razrede do 2027., odnosno do 2030. godine.
Izuzetak od novih pravila bit će spomenici, a članice EU mogu izuzeti i zgrade koje su zaštićene zbog njihove posebne arhitektonske ili povijesne vrijednosti, tehničke zgrade, privremene zgrade te crkve i vjerske objekte. Mogu izuzeti i socijalne stanove u javnom vlasništvu ako bi njihova obnova dovela do povišenja najamnine koje se ne može nadoknaditi uštedom na računima za energiju.
Hrvatski eurozastupnici uglavnom su podržali ovaj nacrt mjera. Svi socijaldemokrati – Tonino Picula, Biljana Borzan, Predrag Fred Matić i Romana Jerković – glasali su za. Među pučanima je jedino zastupnica Željana Zovko bila suzdržana, dok su Sunčana Glavak, Tomislav Sokol i Karlo Ressler podržali nacrt mjera. Protiv su bili Ladislav Ilčić iz kluba Europskih konzervativaca i reformista (ECR) i nezavisni Mislav Kolakušić, a nezavisni Ivan Vilibor Sinčić bio je suzdržan.
