Kinezi grade najveću hidroelektranu na svijetu, no nije sve tako ‘zeleno’
Kina je odobrila izgradnju buduće najveće hidroelektrana na svijetu, što je izazvalo zabrinutost zbog raseljavanja zajednica u Tibetu i utjecaja na okoliš nizvodno u Indiji i Bangladešu. Kao i zbog pojave klizišta na lokaciji poznatoj po granici tektonskih ploča. Vrijednost projekta procijenjena je na približno 127 milijardi eura, a ističe se kako je riječ o mega ulaganju u obnovljive izvore energije.
brana | foto: Freepik
Nova kineska brana koja bi trebala postati najveća hidroelektrana na svijetu nalazit će se u donjem toku rijeke Yarlung Zangbo, a trebala bi proizvoditi 300 milijardi kilovatsati električne energije godišnje. Tako bi generirala tri puta više energije od brane Three Gorges, trenutno najveće hidroelektrane na svijetu.
Kineski državni mediji opisali su planove kao ‘siguran projekt koji daje prioritet ekološkoj zaštiti’, rekavši da će potaknuti lokalni prosperitet i doprinijeti ciljevima Pekinga o klimatskoj neutralnosti. No, nije sve tako ‘zeleno’.
Paralelno, skupine za ljudska prava i stručnjaci izražavaju zabrinutost oko posrednih učinaka razvoja. Sumnjaju da bi izgradnja brane mogla raseliti lokalne zajednice, kao i značajno promijeniti krajolik i oštetiti lokalne ekosustave.
Raseljavanje stanovništva
Kina je izgradila nekoliko brana u tibetanskim područjima, regiji koju Peking čvrsto kontrolira otkako je anektirana 1950-ih. Aktivisti ističu već duže vrijeme da su brane najnoviji primjer kako Peking iskorištava Tibetance i njihovu zemlju.
Ranije ove godine, kineska vlada je okupila stotine Tibetanaca koji su prosvjedovali protiv još jedne brane hidroelektrane. Završilo je uhićenjima i premlaćivanjima, a ima i teško ozlijeđenih, doznaje bbc.com iz izvora i provjerenih snimaka.
Protivili su se planovima za izgradnju brane Gangtuo i hidroelektrane, što bi raselilo nekoliko sela i potopilo drevne samostane sa svetim relikvijama. Peking je, međutim, rekao da je preselio i dao kompenzaciju mještanima, te premjestio drevne murale na sigurno, piše bbc.com.
4 tunela duga 20 kilometara
Izvješća pokazuju da bi razvoj projekta zahtijevao probijanje najmanje četiri tunela duga čak 20 kilometara kroz planinu Namcha Barwa, preusmjeravajući tok Yarlung Tsangpo, najduže rijeke Tibeta.
Ubrzo nakon što je Kina objavila svoje planove za projekt brane Yarlung Tsangpo 2020., visoki dužnosnik indijske vlade izjavio je da indijska vlada istražuje razvoj velike brane i akumulacije hidroelektrane ‘kako bi ublažila negativan utjecaj kineskih projekata brana’.
Kinesko ministarstvo vanjskih poslova prethodno je odgovorilo na zabrinutost Indije oko predložene brane, rekavši 2020. da Kina ima ‘legitimno pravo’ pregraditi rijeku i da je razmotrila nizvodne utjecaje.
Pretjerano iskorištavanje rijeke Yarlung Tsangpo
Kina je u proteklom desetljeću izgradila više hidroelektrana duž toka rijeke Yarlung Tsangpo u pokušaju da iskoristi snagu rijeke kao izvor obnovljive energije. Protječući kroz najdublji kanjon na Zemlji, jedan dio rijeke pada 2.000 metara unutar kratkog raspona od samo 50 kilometara, nudeći ogroman potencijal za proizvodnju hidroenergije.
Međutim, dramatična topografija rijeke također predstavlja velike inženjerske izazove – a ova posljednja brana daleko je najveća i najambicioznija u Kini dosad. Naime lokacija izgradnje nalazi se uz granicu tektonske ploče sklone potresima. Stoga kineski znanstvenici upozoravaju da bi opsežna iskapanja i izgradnja u strmom i uskom klancu povećala učestalost klizišta.
Pogledajte ovdje kako izgleda najveća solarna elektrana na svijetu.
