Najveća europska luka dom je i najvećeg zelenog krova: Evo kako nastaje klimatski otporan grad

Rotterdam, najveća europska luka, ujedno je i dom najvećem zelenom krovu u Nizozemskoj. Najveći i najduži zeleni krov još je jedan u nizu ekoloških projekata drugog po veličini grada u Nizozemskoj kojim se do 2025. godine nastoji realizirati plan kreiranja klimatski otpornog grada.

Zanimljivim ekološkim projektom Rotterdam je u svoj profil dodao još jedan zeleni element koji ga čini klimatsko osviještenim gradom.

U svibnju 2020. godine Rotterdam je službeno postao nizozemski grad s najvećim i najdužim zelenim krovom. Kreiranjem zelenog krova Rotterdam dodaje još jedan u nizu zelenih projekata kojima se do 2025. godine ovaj grad nastoji ‘okruniti’ titulom klimatski otpornog grada.

Zeleni vrt proteže se površinom od čak 7.600 četvornih metara čime Rotterdam stavlja na prvo mjesto predvodnika u inovativnom urbanom dizajnu.

Prilagodba urbanog dizajna i suživot s vodom

Rotterdamski zeleni krov jedan je od načina na koji se pokušava ozeleniti najveću europsku luku istovremeno ju čineći otpornijom na poplave. Nove zelene površine, osim što će privući brojne insekte koji su od iznimne važnosti za bioraznolikost, upijaju i ugljikov dioksid čime usporavaju negativne klimatske promjene.

– Rotterdam se po prilagodbi klimatskim promjenama ubraja među vodeće gradove na svijetu, navodi Khoo Teng Chye iz singapurskog ministarstva za nacionalni razvoj tijekom webinara održanog u organizaciji Instituta ULI u lipnju 2020. godine te dodaje kako je upravo voda, odnosno njena velika količina, pravi izazov za budućnost grada koji od 2006. godine stavlja naglasak na prilagodbu urbanog dizajna i suživot s vodom, prenosi Ekovjesnik.

Novi zeleni krov dio je i najvećeg projekta socijalne stanogradnje. Stambeni objekt na kojem nastaje, naziva Peperklip, dom je za otprilike 1.300 stanovnika Rotterdama koji su svoj dom napravili u njegovih 549 stambenih jedinica. Ovaj stambeni kompleks nastao je u suradnji rotterdamske gradske uprave i tvrtke Vestia, a financiran je sredstvima Europske unije, odnosno projekta  LIFE@UrbanRoofs za poticanje ulaganja u prilagodbu klimatskim promjenama.

Zeleni krov kao izolacija

No, unatoč tome što je zeleni krov nastao na njihovom stambenom objektu njegovi stanovnici ipak nemaju izravan pristup oazi unutar grada. Ali, od zelenila će imati brojne koristi, jer ono služi i kao regulator temperature.

Osim kao izolacija zeleni krov ima i posebnu funkciju apsorpcije vode tijekom kišnih razdoblja u kojima na krov dolazi velika količina vode. Stanovnici ovog stambenog objekta posebno su osviješteni o problemima klimatskih promjena na koje ih svakodnevno podsjećaju i murali nastali na tu temu, a dodatnim savjetima stručnjaka stanari mogu naučiti i kako poboljšati energetsku učinkovitost kompleksa.