Građevina koja živi: Spoj biologije i inženjeringa mogao bi zamijeniti cement

Sektor graditeljstva uskoro bi mogao biti ‘bogatiji’ za novi građevinski materijal. Riječ je o samoobnavljajućem materijalu koji se temelji na miceliju, korijenolikoj strukturi gljiva, u kombinaciji s bakterijama koje proizvode kalcijev karbonat. Naime, cilj je tako stvoriti alternativu cementu koji je jedan od najvećih zagađivača u građevinskoj industriji.

Zamisliti život u kući izrađenoj od gljivica i bakterija do prije nekoliko godina pripadalo je domeni znanstvene fantastike. No danas, zahvaljujući novim otkrićima tima istraživača sa Sveučilišta u Montani, ta ideja ulazi u znanstvenu stvarnost. Istraživači su uspješno razvili prototip živog, samoobnavljajućeg građevinskog materijala temeljenog na miceliju – korijenolikoj strukturi gljiva,  u kombinaciji s bakterijama koje proizvode kalcijev karbonat. Cilj je stvoriti alternativu cementu, jednom od najvećih zagađivača u građevinskoj industriji, piše amp.cnn.com.

Micelij kao biološka skela

Kao temelj inovacije koristi se gljivica ‘Neurospora crassa’, čiji micelij služi kao biološka skela. U njega su umetnute bakterije ‘Sporosarcina pasteurii’, poznate po sposobnosti biomineralizacije – procesa u kojem bakterije, metabolizirajući ureu, stvaraju kalcijev karbonat. Taj se spoj prirodno nalazi u koraljima, ljuskama jaja i vapnencu, a njegova kristalizacija unutar micelijske mreže rezultira učvršćivanjem meke strukture u čvrsti materijal nalik kosti. Na taj način, fleksibilni micelij se pretvara u krutu, nosivu strukturu s potencijalnom primjenom u graditeljstvu.

Iako je razvoj takvog građevinskog materijala još u ranoj fazi i daleko je od komercijalne upotrebe, znanstvenici su optimistični. Osim što materijal ima potencijal da zamijeni cement – odgovoran za oko 8 posto svjetskih emisija CO₂ – živi materijali nude i dodatne funkcionalnosti. Znanstvenici istražuju mogućnosti da se ovakvi materijali koriste i kao senzori, koji bi mogli reagirati na uvjete poput loše kvalitete zraka svjetlosnim signalom ili samostalno zatvarati pukotine zahvaljujući sposobnostima bakterija.

Dugovječnost kao prednost

Jedna od ključnih prednosti koju ističu istraživači jest dugovječnost mikroorganizama unutar materijala. Dok su prethodni pokušaji rezultirali materijalima koji bi ‘živjeli’ svega nekoliko dana, novi sastav omogućuje održivost mikroba i do četiri tjedna, s potencijalom za višemjesečnu ili višegodišnju aktivnost. No, izazovi i dalje postoje. Građevinski materijali moraju zadovoljiti vrlo stroge standarde čvrstoće, nosivosti i sigurnosti, a gljivice same po sebi mogu predstavljati alergenski rizik, što zahtijeva dodatna toksikološka ispitivanja.

Iako se micelijske ‘cigle’ još ne nalaze na policama trgovina građevinskim materijalom, njihova budućnost u arhitekturi i održivoj gradnji izgleda obećavajuće – osobito u izgradnji jednokatnih objekata, gdje bi transport tradicionalnih materijala bio nepraktičan. Živi građevinski materijali otvaraju novu paradigmu u pristupu arhitekturi, urbanizmu i ekologiji, spajajući biologiju s inženjeringom u potrazi za otpornim, pametnim i samoodrživim strukturama.

Biološki bazen

Zagorski gradić Pregrada uskoro će dobiti biološki bazen, o čemo smo pisali ovdje. Takav tip bazena specifičan je po tome što se u njemu za pročišćavanje ne koristi klor, već tu ulogu ispunjavaju mikroorganizmi i vodene biljke.

Naime, nakon što su Pregradi odobrena sredstva u iznosu od nešto više od 4,2 milijuna eura, ovaj grad gradi prirodni bazen, koji će biti okružen prirodnim raslinjem i pješčanom plažom. Uz ugostiteljski objekt, molove za sunčanje i dječje igralište, obogatit će turističku ponudu i postati novo mjesto za opuštanje i rekreaciju.

Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.