Zeleni balkoni: Arhitektonsko rješenje spasit će vas od vrućine i prašine

Balkoni su odavno postali ‘statement’ arhitekture, ali su do danas kao prostori koji spajaju privatnost našeg doma s eksterijerom nerijetko postali zanemareni ili su korišteni kao skladišni prostor. Dok se u svijetu sve više naglašava potreba za zelenim fasadama i krovovima, primjeri poput milanske Vertikalne šume podsjećaju da su i balkoni odličan prostor koji se može oplemeniti zelenilom, što donosi brojne prednosti. Od glavnih benefita zelenog balkona mogu se istaknuti smanjenje zagađenja, stvaranje kisika i regulacija temperature, kako u vidu zadržavanja topline, tako i spuštanju temperature za vrućina.

Kad su završeni u Milanu 2014. godine, dva ozelenjena nebodera arhitektonskog ureda Stefano Boeri postala su prava čuda arhitekture. Dinamične zelene fasade odmah su nagrađene najvišom ocjenom za održivost, a za primijetiti je koliko su u ovom slučaju zelenilom prekriveni balkoni, prostori koje stanari inače nerijetko pretvore u skladišta ili ih zatvore.

Budući da se zbog zagađenosti u svijetu sve više, pogotovo kod visoke gradnje traži održivost, ozelenjeni balkoni odličan su način da se ona postigne. Uz prave savjete i vaš balkon može lako postati zelena oaza.

Inspiracija iz Beča

Priča Stefana Boerija kreće davno, njegovim otkrićem Hundertwasserhaus, djela istoimenog arhitekta u Beču, odakle je potekla Boerijeva ideja o ozelenjenoj fasadi. Zgrada u Beču zamišljena kao postizanje harmonije između čovjeka i arhitekture realizirana je u suradnji s arhitektom Josefom Krawinom, piše usgbc.org.

Kao rezultat ovog projekta, na zgradi mješovite namjene i osebujnog izgleda raste ukupno oko 250 stabala, kako unutar stambenih jedinica, tako i na fasadi. Ovo je bila odlična inspiracija iz 1980-ih za ostvarenje dinamične fasade zgrade sa zelenim elementima, koja je skrenula pozornost na važnost balkona kod postizanja održivosti u arhitekturi.

Nešto kasnije, pred sam kraj 20-og stoljeća počelo se poticati gradnju koja gleda prema boljim ekološkim rješenjima, ali su balkoni svejednako ostali zanemareni. Unatoč tome i bečki i Boerijev primjer koji je kasnije iz Milana preselio u metropole diljem svijeta pokazuju da su balkoni također vrlo vrijedan prostor za razmotriti želite li maksimalno iskoristiti potencijal zgrade za održivost.

Dok se pokazalo da su Boerijeve fasade između ostalog i iznimno kvalitetan regulator topline koji može smanjiti temperature unutrašnjosti u odnosu na inače i do 5,4 stupnjeva, takvo rješenje ne mora se vezati isključivo uz nova arhitektonska ostvarenja. Balkoni, posebni prostori koji povezuju interijer i eksterijer na odličan način mogu biti oživljeni zelenilom, a da pritom ovaj korak donese čitav niz prednosti korisniku.

Obavezan u arhitekturi

Jedan znanstveni rad opisuje balkon kao vodoravnu površinu izloženu vanjštini koja ‘izlazi’ iz zgrade i ne nalazi se nad zatvorenim živućim prostorom. Balkon je k tome u raznim tradicijama bio jedan od ključnih elemenata gradnje stambenih zgrada.

Dok su balkoni kroz povijest bili realizirani na različite načine, od brojnih materijala i drugačijih oblika, najstariji su koristili kamene potpornje. Zatim su u njihovoj izgradnji prevladali lijevano željezno i čelični nosači, a s vremenom i željezne legure. U 1970-ima i 1980-ima proizvodnja balkona od lijevanog željeza postala je dio ‘masovne proizvodnje’, a u 20-om stoljeću su dobili i novo ojačanje – betonske ploče.

Tri vrste balkona

Prema ‘sustavu granice’ i morfologiji, balkoni se mogu podijeliti na nekoliko vrsta – prva vrsta je otvoreni balkon, koji se od sunca štiti visećim roletama ili zavjesama. Tu je onda i djelomično zatvoreni balkon, staklom odijeljen od vanjskog prostora. Ova vrsta balkona javlja se i u vidu zimskog vrta. Treće, takozvani ‘eliminirani balkon’ imao je funkciju balkona prije nego je zatvoren i u potpunosti prilagođen unutrašnjosti stambenog prostora, zbog čega gubi primarnu funkciju.

S vremenom, uobičajene fasade, postale su iz više razloga više dinamične nego su bile ranije. Pogotovo s razvojem LEED ocjene za održivost zgrada i naselja, dinamične, zelene fasade postale su više popularne nego ikada prije. Međutim, balkoni su unatoč potencijalu da doprinesu okolišu i ciljevima usvajanja rješenja dinamičnih zelenih fasada i krovova nešto kaskali u odnosu na ovaj iskorak.

Neočekivane prednosti

Osim krovova i fasada, balkoni se javljaju kao treća dimenzija koja dopušta iskorištavanje vegetacije da se obogati prostor. Urbano vrtlarenje na balkonima vrlo je jednostavan način da se doprinese održivosti, ali i uljepša prostor starog balkona koji je s vremenom možda izgubio svoju funkciju. K tome, zelenilo može doprinijeti i estetici zgrade, ili pak cijele ulice. Ostale prednosti zelenila na Vašem balkonu su pročišćivanje zraka, proizvodnja kisika, smanjenje zagađenja, proizvodnja kisika i isparavanje.

Još nekoliko neočekivanih prednosti ozelenjenog balkona su smanjenje buke, očuvanje topline i stvaranje sjene te sakupljanje prašine od okolnih ulica. Tu je i smanjenje temperature za vrijeme vrućina, točnije nastanak izolacijskog sloja koji i zimi može zadržati toplinu.

Zeleni krovovi po zakonu

Dok se na globalnoj razini uslijed sve većih i značajnijih toplinskih valova i stvaranja urbanih toplinskih otoka znatno više gleda na mogućnost uvođenja obveze ozelenjivanja, unijeti zelenilo na balkon način je da i sami doskočite problemu. Nakon što su gradovi poput Denvera i San Francisca još 2017. uveli obvezu zelenih krovova, govorilo se o ‘tihoj zelenoj revoluciji’.

Isti ili slični zakoni mogu se zamijetiti i na razini Europe, ali i u Aziji. Na razini EU, uvedena je Urbana strategija zelene infrastrukture (UGIS), koja predviđa zelene krovove, propisuje minimalnu dubinu zemlje i količinu vegetacije. U Aziji, s druge strane, zakonski okviri za zelene krovove tek su u začecima, navodi wallbarn.com.

No, primjerice u Kini, posebno u Šangaju i Pekingu, već su implementirane takve mjere. Kao i u Seoulu u Južnoj Koreji, gdje su zeleni krovovi obveza. Dok zakon ne traži zelene balkone na zgradama, jedan je razlog više da razmislite o uvođenju zelenila na svoj balkon.

Složeni sustav navodnjavanja

Što se tiče procesa održavanja vegetacije na balkonu, zasigurno je puno jednostavniji u odnosu na osiguravanje dotoka vode na balkone zgrada poput popularne ‘Bosco Verticale’. Ondje se navodnjava putem kompleksnog sistema.

U Milanu je još 2014. dovršen projekt vrijedan 60 milijuna dolara koji je dobio ‘zlato’ kod LEED certifikacije. Dva tornja sadrže ukupno 900 stabala, a tu vegetaciju upotpunjuje oko 20 tisuća grmova i drugih vrsta biljaka stvarajući sasvim novu mikroklimu. Podaci su pokazali da ljeti ovo bogato zelenilo na zgradi može smanjiti temperaturu zgrada i do 5,4 stupnjeva.

Rješenja za Boerijeve zgrade ostvareno je uz pomoć nagrađene konzultantske tvrtke Laura Gatti koja pomaže u realizaciji uspješnih hortikulturalnih stratergija. Sistem vegetacije pomno se prilagođava klimi okoliša, a tehnologija koristi skupljenu kišnicu, sivu, odnosno kućnu otpadnu vodu iz stanova, kao i podvodnu vodu da bi se navodnjavale tisuće biljaka i stabala. Pritom svaki spremnik sadrži čip koji centralnom sustavu šalje informacije o potrebama za navodnjavanje, dok biljke na visinama održavaju za taj zadatak obučeni profesionalci.

Ipak nešto jednostavnije

Na balkonima koje sami obogatite zelenilom za navodnjavanje je potrebno prije svega znati potrebe vaše biljke, a zatim odabrati sistem navodnjavanja koji ćete koristiti. Biljku možete zalijevati sami iz kante ili pak za prostraniji balkon odabrati i mogućnost instalacije navodnjavanje, s dotokom vode.

Na umu vrijedi imati i kakve biljke te kakve tegle odnosno žardinjere koristiti. Zbog vjetra je preporuka koristiti niže i duže žardinjere i tegle, te manje biljke. Više biljke u teškim posudama mogle bi biti ugrožene od isušavanja zemlje i prije stradati u slučaju jakog vjetra. Još jedan korak koji možete realizirati letvasta je pregrada koja bi na balkonu mogla nešto ublažiti silinu vjetra. No, i bilje i izbor valja prilagoditi podneblju u kojem stanujete.

O upozorenju EU koje se odnosi na nove mjere za borbu protiv ekstremnih vrućina u urbanim sredinama pročitajte ovdje.