Najnaprednija središta i kampusi tech kompanija: kakav je Rimčev kampus u usporedbi s njima
Najveće mutlinacionalne firme na svijetu koje se bave IT ili tech sektorom, zasigurno imaju primanja za izgraditi najbolja sjedišta kompanija. Apple, Microsoft, Google, Amazon, Facebook, Tesla, vodeće u svojoj industriji, no, što se tiče sektora građevine i arhitekture, na vama je da odlučite čije se sjedište ističe u odnosu na ostale i kako će se hrvatsko tech sjedište uspoređivati s svjetskim velikanima.
Amazon | Screenshot/Youtube
Velike tech kompanije potiču razvoj kreativnosti i inovativnosti pa su im i sjedišta dizajnirana u istom duhu. Puno svjetlosti, vrtovi za šetnje, mjesta za odmor i tišinu, sve to sadrži gotovo svako od sjedišta ovih multimilijarderskih firmi. Ima li Hrvatska ponuditi što slično? Još uvijek ne, ali kroz par godina niknut će pored dvorca Kerestinec Rimčev kampus vrijedan 200 milijuna eura koji će prednjačiti regijom i parirati sjedištima svjetskih tech firmi. Proći ćemo abecednim redom kroz sjedišta navedenih kompanija i na kraju ostaviti sjedište u Kerestincu i vidjeti kako se nosi s američkim velesilama.
Novo sjedište u obliku DNK
Novo američko sjedište Amazona najavilo se 2017. godine, a prijavu, točnije, molbu da se gradi u njihovom gradu, poslalo je više od 230 gradova. Amazon se odlučio za New York, no zbog masovnih prosvjeda i provaljivanja u lokalne poslovnice, premjestili su projekt u Arlington, Virginiju. Petnaest minuta od glavnog grada SAD-a, Washingtona, gradi se projekt koji bi se trebao dovršiti 2025. godine. Novo sjedište će zapošljavati 25.000 ljudi. Novo sjedište imat će 260 tisuća kvadratnih metara uredskog prostora, sadržavati je Helix zgradu u centru, okruženu s tri velika, uobičajena, korporativna nebodera. Projekt će Amazon koštati oko pet milijardi američkih dolara.
Amazon | Screenshot/Youtube
Sjedište će biti od stopostotne održive energije. Naime, vanjski prostori će bit puni parkova i šetališta između zgrada sjedišta. Unutrašnjost Helixa biti će većinom priroda, zelenilo i slapovi. Cijeli kompleks bit će pokretan solarnom energijom, no neće biti niti jednog panela u kompleksu. Amazon gradi polje solarnih panela, u Južnoj Karolini, 320 kilometara od sjedišta i sva energija će biti transportirana direktno u sjedište.
Amazon – solarni paneli | Screenshot/Youtube
Helix će imati novu ventilaciju na prirodni pogon, sva kiša će biti reciklirana u iskoristivu vodu te su sve nove zgrade sjedišta dizajnirane da maksimiziraju snagu sunčeve svjetlosti kako bi se što više uštedjelo na potrošnji električne energije. To će uspjeti staklenim fasadama i krovovima. Cijeli kompleks je dobio platinasti certifikat od U.S. Green Building Council za održivu gradnju, što je najviši mogući stupanj održivosti.
Amazon | Screenshot/Youtube
Amazon će pomoći izgraditi 1.300 kuća u susjedstvu kako bi izjednačili podizanje cijena kvadratnog prostora zbog izgradnje svog sjedišta. Vanjski dijelovi kampusa bit će dostupni javnosti za korištenje te će se otvarati razne trgovine, radnje tuđih brendova, vrtića i tržnica. Helix zgrada će čak imati i svoju planinarsku stazu koja će ići spiralno do vrha zgrade.
Prsten za Jabuku
Apple | Screenshot/Youtube
Apple Park je korporativno sjedište tvrtke Apple inc. koje se nalazi u Californiji. Smještena u tehnološkoj dolini svijeta, Sillicon Valleyu, Apple je na mjesto starog sjedišta iz 1993. nadogradio novo sjedište koje je 2017. otvoreno za zaposlenike dok je još bilo pod izgradnjom. Cijeli projekt je kompaniju koštao preko pet milijardi američkih dolara. Kampus je dizajnirao i projektirao Norman Foster, britanski arhitekt i dizajner koji je poznat po futurističkim, tehnološki opremljenim dizajnovima. Apple Park je površine približno 1,5 kilometara kvadratnih, dok je uredski prostor 0,26 kilometara kvadratnih, što je približno dvadeset posto od ukupnog prostora. Time se ispunila želja pokojnog suosnivača Applea, Steve Jobsa, koji je htio da sjedište kompanije bude utočište u prirodi, a ne neki korporativni kompleks. Kampus je u obliku prstena s četiri kata i dva podzemna nivoa za parking.
Apple | Screenshot/Youtube
U sredini prstena se nalazi veliki park kojeg je dizajnirao David Muffly. Jobs je zamišljao park Applea kao park Stanford kampusa. Došao je do osobe zadužene za park kampusa i održavanje te ga je zaposlio da dizajnira park u sredini prstena. U parku se nalazi preko 9 tisuća autohtonih vrsta stabla koja su otporna na suše i velike vrućine, poput marelica i maslina. U sredini parka nalazi se simetrično umjetno jezero pored kojeg se nalazi livada s pozornicom za nastupe i govore.
Apple Park | Screenshot/Youtube
Glavna prsten zgrada je samo jedna od nekoliko zgrada koje sadrži kampus. Ostale zgrade se koriste kao spremišta energije i vode, teretane, fitness i wellness centar, yoga zgrada, sportski tereni i kino Steve Jobs. To kino je posebno što je savršenog kružnog oblika sa staklenim stijenama, staklo je toliko čvrsto ta nema stupova niti nosivih zidova, već stakla drže cijeli krov teatra na sebi. Krov je najveći karbonski krov na svijetu, a dvorana je ispod kružne prostorije i može sadržavati 921 osobu. Jedina zgrada dostupna javnosti je centar za posjetitelje koja se nalazi na sjeveroistoku kampusa.
Steve Jobs kino | Screenshot/Youtube
Krovni vrtovi
Facebook | Screenshot/Youtube
Mark Zuckeberg i Facebook su relativno noviji na sceni u odnosu na Microsoft i Apple i doživjeli su nagli rast zaposlenih u posljednjih deset godina. Facebook kampus nalazi se u Kaliforniji u blizini San Francisoa. Sastoji se od dva dijela, prvi stariji koji je koncipiran kao mali grad i drugi novi kompleks koji je najveći uredski prostor na otvorenom na svijetu. Prvi dio kampusa je sastavljen kao mali grad koji ima mnoštvo restorana, medicinski centar prostor za tjelovježbu.
Facebook | Screenshot/Youtube
Drugi dio kampusa je preko ceste prema istoku, a dizajnirao ga je kanadski arhitekt Frank Gehry koji je u vrijeme završetka bio najveći vanjski ured na svijetu. Cilj je bio projektirati zajednički prostor gdje će se mimoilaziti razni Facebook timovi koji će dijeliti ideje međusobno te poticati kreativnost. Zgrada je napravljena minimalistički i jednostavno, to je i ciljano kako bi se pokazalo koliko još posla i mjesta za napredak je ostalo na radnom mjestu i razvijanju same platforme Facebook.
Facebook | Screenshot/Youtube
Glavni dio zgrade je krov na kojem se nalazi vrt veličine 36.000 metara kvadratnih. Park prekriva krov zgrade u cijelosti te je savršeno mjesto za odmor na pauzama. Osim individualnih pogodnosti, park dodatno pomaže u štednji energije prilikom grijanja i hlađenja. Dizajner je blisko surađivao s Facebookom kako bi stvorili održivu i ekološki prijateljsku gradnju. Najveći pothvat je Facebookov sistem vode koji godišnje uštedi 64 milijuna litara vode i solarni paneli koji generiraju 2 milijuna kilovata energije godišnje. Novi projekt kampusa je proširenje na još jedan dio kampusa koji će biti doslovno kao grad, s teretanama, restoranima, ambulantama, stambenim prostorima pa čak i školom.
Facebook | Screenshot/Youtube
Jedi koliko možeš
Ime ove firme postalo je sinonim s internetskim istraživanjem i savršenim mjestom za rad. Njihov kampus nalazi se u Silicon Valley dolini, u blizi San Franciska te Facebook i Apple sjedišta. Google kompleks koštao je oko jednu milijardu američkih dolara. Kompleks je na zemljištu veličine preko 100.000 kvadratnih metara. Googolplex je nastao na mjestu kompanije Silicon Graphics koja je napravila dinosaure za film Stevena Spielberga. Zato su vrtovi i parkovi Googolplexa nastanjeni plastičnim dinosaurima. Osim dinosaura, dosta se pojavljuje kip ili lutka Android robota.
Google | Screenshot/Youtube
Googolplex je dizajnirao južnoafrički arhitekt i dizajner Clive Wilkinson. Cilj njegovog dizajna je maksimiziranje ugode i osjećaja doma, poticanje kreativnosti i timskog rada. Sve je puno svjetlosti i manjih ureda koji su blizu jedan drugome, no dovoljno ograđeni da se minimiziraju zvučne smetnje razgovora. Potiče se izlazak na svježi zrak kampusa kao održavanje psihičkog zdravlja. Kampusom se putuje pješice ili Google biciklima. Kompleks sadrži teretane, bazene s umjetnom riječnom strujom za plivanje kako bi se uštedjelo na prostoru. Razne prostorije za arkadne igre, video igre, biljarski stolovi, ping pong, stolni nogomet…
Google | Screenshot/Youtube
Najzanimljiviji dio kampusa je Google 15. To je naziv zaposlenika za restorane koje kompleks nudi. Zašto 15? Procjenjuje se da zaposlenici dobiju oko 15 lb, točnije 6,8 kilograma tjelesne težine. Zato što Google opskrbljuje svoje zaposlenike besplatnom hranom, doručak, ručak, večera i međuobroci. Većina zaposlenika zbog ukusne besplatne hrane počne jesti više nego što im je dovoljno. Sva hrana je organska i s najzdravijim namirnicama. Google čak ima i svoje vrtove u kompleksu iz kojeg nabavlja voće i povrće kao sastojke obroka svojih restorana. Neki restorani su čak otvoreni 0-24 svaki dan u godini.
Google | Screenshot/Youtube
Kampus s više ljudi od desetog grada RH
Prvi kampus koji se ne nalazi u Kaliforniji, već na sjeverozapadu SAD-a u saveznoj državi Washington, u predgrađu Seattlea. Microsoftov kampus je veličine preko 2 milijuna metara kvadratnih, što ga čini najvećim kampusom od navedenih. Razlog je što su počeli na istom kampusu još davne 1986. godine kada je kompanija zapošljavala oko 800 zaposlenika u šest zgrada, dok danas zapošljavaju 50.000 u 83 zgrade.
Microsoft | Screenshot/GoogleEarth
Kampus je konstruiran kao grad srednje veličine, ima svoje sportske terene (nogomet, košarka, odbojka, tenis), staze za trčanje kroz šumu, jezera, šoping centar, restorane. Putovanje kampusom počinje u zgradi 92 koja služi kao centar za posjetitelje. U njoj se nalazi muzej o povijesti Microsofta, nove konzole Xbox dostupne posjetiteljima za igranje i isprobavanje novih gadgeta. Ispred zgrade 16, nalazi se šetalište u uzoru na losanđeleški Walk of fame, s pločama svih Microsoftovih izuma i inovacija.
Microsoft | Screenshot/Youtube
Kampus ima svoju vlastitu prometnu infrastrukturu koja je povezana hibridnim busevima koji obilaze sve zgrade. Svaka zgrada ima svoju funkciju i numerirane po redoslijedu gradnje. Samo zgrada broj 7 ne postoji. Imaju i zgradu koja je nazvana Garaža u kojoj svi zaposlenici mogu doći isprobati svoje ideje na kojima rade samostalno. Garaža sadrži mnoštvo laserskih rezača, 3D printera i svih mogućih vrsta alata. Zgrada je dobila nadimak po Bill Gatesovoj garaži u kojoj su kao klinci eksperimentirali s operacijskim sustavima i započeli najdugotrajniju uspješnu tech firmu na svijetu.
Microsoft | Screenshot/Youtube
Postoji i misteriozna zgrada 87 u kojoj se rade eksperimenti s najnaprednijim tehnologijama i pokušavaju se pomicati granice tehnoloških mogućnosti. Zgrada sadrži odjele ljudskih podataka, sobu s nula decibela i ostalih zanimljivih znanstvenih projekata.
Jedini kampus koji ima vlastiti trgovački centar veličine 130.000 metara kvadratnih. To si izgradili još 2009. godine kako bi pružali zaposlenicima, koji rade duge smjene i održavaju kompaniju na samom vrhu, sve usluge koje im mogu biti potrebne. Trgovački centar sadrži restorane, glazbene dućane s gitarama, automehaničarsku radionicu, frizerski salon, dućane s tehnologijom itd.
Microsoft | Screenshot/Youtube
Vanjski dio kampusa je pun drvenih kučića na stablima, jezerima, jedno jezero je nazvano Billovo jezero po samome Gatesu, jer je započeo tradiciju skakanja u jezero ako neki proizvod premaši očekivanja. U jezero se skače zimi, ljeti, skaču zaposlenici najviših pozicija i najnižih. Ono je sinonim obiteljske kulture koju Microsoft gradi već preko 35 godina. Postoji i poznati High Five hodnik u kojem je zabranjeno proći pored nekoga bez da si pljesnete pet.
Gigatvornica Elona Muska
Kontroverzni CEO kompanije Tesla, Elon Musk, gura granice proizvodnje električnih automobila svake godine. Kompanija sa sjedištem u Los Angelesu, otvorila je i novi pogon zvan Gigatvornica, u Nevadi. Zapošljavaju 10.000 ljudi u Kaliforniji, no kompanija ima toliko narudžbi da je nova gigatvornica bila nužnost, a ne luksuz.
Tesla – sjedište u Los Angelesu | Screenshot/Youtube
Tvornica u Nevadi, Gigafactory, zapošljava 7.00 ljudi i proizvodi 2,5 baterije svaku minutu. Cilj im je smanjiti cijenu proizvodnje i potrošnje energije. Nova tvornica je izgrađena u partnerstvu s Panasonicom. Izgradnja je koštala 5 milijardi američkih dolara. Kroz tvorničke hale, prolaze roboti koji se sami prenose teret po mapiranim putanjama u vlastitom sustavu. Svaki robot ima svoju putanju i njihove kretnje su predvidive.
Cijela tvornica je izgrađena na održivoj energiji. Solarni paneli na krovu proizvode velike količine električne energije zbog velikih vrućina i sunčanih dana u Nevadi. Osim solarne, koriste geotermalne izvore energije te energiju vjetra koje pretvaraju u električnu. Dani u Nevadi su jako vrući, ali su noći hladne, pa cisterne s vodom iznose preko noći kada se voda hladi. Hladna voda je potrebna za klimatizaciju i proizvodnju, a hlade ju bez utroška energije. Cisterna sadrži 37.000.000 litara.
Gigatvornica Tesla – Nevada | Screenshot/Youtube
Gigatvornica u Nevadi je tek prva u nizu gigatvornica koje će Tesla otvoriti diljem SAD-a.
Hrvatski odgovor američki kampusima
Iako se veličina kompanije još uvijek ne može usporediti s gore navedenima, tvrtka Rimac postala je većinski vlasnik Bugattija i ima u planu novi kompleks koji će biti sjedište ureda i tvorničkog pogona. Kompleks se gradi u Kerestincu kod Svete Nedjelje i trebao bi biti gotov do 2023. godine. Projekt izgradnje kampusa koštat će 200 milijuna eura, a bit će na zemljištu veličine 200.000 kvadratnih metara s 95.000 kvadrata radne površine.
Rimac Campus, foto: Facebook, Mate Rimac
Tvrtka planira povećati broj zaposlenika s trenutnih 1.100 na otprilike 2.500, zbog potrebe za širenjem jer je potražnaj povećana. Zemljište je iznajmila gradska uprava Svete Nedjelje na 69 godina, a investitor je nužan izgraditi kampus do 2023. godine.
Kampus će biti okružen zelenilom i prirodom, trkaćim testnim trakama. Kampus neće biti konceptiran kao ‘grad’, Microsoftu je to ipak lakše s 50 tisuća zaposlenih, što je brojka kao i veći grad u Hrvatskoj. No svakako treba čestitati Mati Rimcu kao pioniru hrvatske tech industrije što i dalje želi ostati u našem kraju.
Detaljnije o Rimčevom kampusu možete pročitati ovdje.
