UNESCO proširio popis svjetske baštine: Sveta mjesta, kraljevske utvrde, kultna plaža i jedna močvara

Na 48. zasjedanju Odbora za svjetsku baštinu u Busanu UNESCO je na svoj prestižni Popis svjetske baštine uvrstio 25 novih lokaliteta, čime je broj zaštićenih mjesta od iznimne univerzalne vrijednosti narastao na 1.273 u 173 države. Ovogodišnji upisi obilježeni su povijesnim iskorakom jer su Komori, Sveti Toma i Princip te Južni Sudan prvi put dobili lokalitete pod zaštitom UNESCO-a.

Uz nova priznanja, dio sjednice bio je posvećen i zaštiti ugroženih područja te donošenju strateških odluka koje bi trebale osigurati ravnomjerniju zastupljenost svjetske kulturne i prirodne baštine. U UNESCO-u ističu kako svaki novi upis predstavlja početak dugoročne odgovornosti za očuvanje lokaliteta, a ne samo međunarodno priznanje njegove vrijednosti.

Kulturna baština

Među 19 novih kulturnih lokaliteta nalaze se drevno budističko svetište Sarnath u Indiji, gdje je Buddha održao svoju prvu propovijed, antičke prijestolnice Asuka i Fujiwara u Japanu i medine povijesnih sultanata na Komorima, koje su toj otočnoj državi donijele prvi UNESCO-ov lokalitet. Tu su i plantaže Svetog Tome i Principa, još jedan prvi upis za tu afričku državu.

Popis su obogatili i djela slavnog finskog arhitekta Alvara Aalta, utvrda Alamut i povezane fortifikacije u Iranu, kazališta Amazone u Brazilu, povijesni centar proizvodnje porculana Jingdezhen u Kini, grobni kompleksi plemstva Xiongnua u Mongoliji, stijenske džamije i sveta mjesta Mangistaua u Kazahstanu. Kao i sustav talijanskih kazališta u zajedničkom vlasništvu iz 18. i 19. stoljeća u središnjoj Italiji, jedinstven primjer građanske kulturne baštine.

Među novim lokalitetima svakako se izdvajaju Plaže savezničkog iskrcavanja u Normandiji, uvrštene kao mjesto sjećanja na Dan D, kraljevske kapetinske utvrde Languedoca u Francuskoj, te modernistička arhitektura Taškenta u Uzbekistanu. Tu je i modernističko središte Gdynije u Poljskoj, Sebastija u Državi Palestini, dvorci na planini Amel u Libanonu, selo Sidi Bou Saïd u Tunisu. Na popisu je i hram Wat Phra Mahathat Woramahawihan u tajlandskom Nakhon Si Thammaratu.

hram Wat Phra Mahathat Woramahawihan | foto: UNESCO / Wannasarn Noonsuk

modernistička arhitektura Taškenta | foto: UNESCO / Karel Balas

Prirodna baština

Jednako raznoliki bili su i ovogodišnji upisi prirodne baštine. UNESCO je zaštitio Nacionalni rezervat divljine Okefenokee u Sjedinjenim Američkim Državama, jednu od najvećih očuvanih slatkovodnih močvara na svijetu. U ovom društvu je i migracijski krajolik Boma–Badingilo u Južnom Sudanu, morski rezervat Aqaba u Jordanu, poznat po iznimno očuvanim koraljnim grebenima, te Wadi Wurayah u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, prvo planinsko zaštićeno područje u toj zemlji.

Ističu se i fosilna nalazišta koštunjača zapadnog Limfjorda u Danskoj, koja pružaju jedinstven uvid u razvoj života nakon velikog izumiranja dinosaura. A kao jedini mješoviti lokalitet, koji objedinjuje iznimne prirodne i kulturne vrijednosti, na popis je uvršteno šire područje planine Olimp u Grčkoj – mitski dom grčkih bogova, ali i jedno od najvažnijih europskih područja bioraznolikosti.

Plaže savezničkog iskrcavanja u Normandiji | foto: UNESCO / Michel Dehaye

nalazišta koštunjača zapadnog Limfjorda | foto: UNESCO / Museum Mors

Povijesni iskorak

Posebnu pozornost privukao je prvi upis lokaliteta iz Komora, Svetog Tome i Principa te Južnog Sudana, čime je broj država potpisnica Konvencije bez ijednog upisanog lokaliteta smanjen s 26 na 23. UNESCO ovu odluku smatra važnim korakom prema pravednijoj i reprezentativnijoj zastupljenosti svih dijelova svijeta na Popisu svjetske baštine.

Glavni ravnatelj UNESCO-a Khaled El-Enany naglasio je kako lokaliteti svjetske baštine pripadaju zajedničkoj baštini čovječanstva te predstavljaju simbol međunarodne suradnje i zajedničke odgovornosti. Prema njegovim riječima, upis na Popis nije završetak procesa, nego početak trajne obveze očuvanja, kvalitetnog upravljanja i uključivanja lokalnih zajednica u zaštitu baštine.

Treba reći i da je Tijekom zasjedanja odobreno i proširenje dvaju već upisanih lokaliteta, među kojima su korejske plimne ravnice Getbol. Dok je Nacionalni park Garamba u Demokratskoj Republici Kongo ponovno razmotren prema novim kriterijima iznimne univerzalne vrijednosti. S ukupno 196 država potpisnica, Konvencija o svjetskoj baštini i dalje je jedan od najšire prihvaćenih međunarodnih sporazuma u području zaštite kulturne i prirodne baštine.

Veća zaštita ugroženih lokaliteta

Značajan dio rada Odbora bio je posvećen lokalitetima kojima prijete ratovi, nestabilnost i druge opasnosti. Po hitnom postupku na Popis svjetske baštine upisani su migracijski krajolik Boma–Badingilo u Južnom Sudanu, dvorci na planini Amel u Libanonu te Sebastija u Državi Palestini. Istodobno su sva tri lokaliteta uvrštena i na Popis svjetske baštine u opasnosti kako bi što prije dobili međunarodnu stručnu i financijsku pomoć.

Na isti su popis dodani i povijesna jezgra Paramariba u Surinamu, antički grad Taurski Herson i njegova hora u Ukrajini te grad Tir u Libanonu. UNESCO upozorava kako sve veći broj lokaliteta trpi posljedice oružanih sukoba i klimatskih promjena, zbog čega međunarodna zajednica mora djelovati pravodobno.

Istodobno je Povijesna jezgra Beča uklonjena s Popisa svjetske baštine u opasnosti, što pokazuje da se sustavnom zaštitom i odgovornim upravljanjem može postići uspješan oporavak ugroženih lokaliteta. Sve odluke tijekom zasjedanja donesene su konsenzusom država članica, što je UNESCO istaknuo kao primjer uspješne međunarodne suradnje.