Velike novosti: bauštela.hr ima novi dizajn, a uvodimo i pretplatu
Portal bauštela.hr ima novo ruho i još jednu važnu novost - uvodimo pretplatu. Naši pretplatnici čitaju sve članke nesmetano i bez oglasa.
12:00 3 d 24.03.2026

AI gradilište | foto: Canva Midjourney
Građevinski sektor u nekim je segmentima možda malo više predan tradicionalnim, to jest poznatim metodama, nego je slučaj u nekim drugim poljima. Dok su brojne industrije višestruko povećale produktivnost, građevinarski sektor, zamijećeno je, nešto slabije prihvaća inovacije.
Vjerojatno je tako jer je u građevinarstvu nerijetko riječ o pothvatima vrlo visokog rizika o kojima ovisi sigurnost velikog broja ljudi. Iz tog razloga, počele su se osnivati manje tvrtke kojima je glavni zadatak provjera inovacija za taj sektor.
Iako je zabilježeno povećanje produktivnosti u građevinarstvu na godišnjoj razini prema nekim podacima iznosilo samo jedan posto, inovacije se ipak sve više javljaju i prihvaćaju. Pojedine koje su se počele primjenjivati, povećavaju razinu produktivnosti do 50 ili 60 posto, navodi propeller.
Identificirano je nekoliko najznačajnijih inovacija, a na ovogodišnjem World Skills-u govornice Valentina Samaržija i Nikolina Topić iz tvrtke ING-GRAD osvrnule su se na 3D printere. 3D printeri objedinjuju robotizaciju i automatizaciju građevinskog sektora, a prva kuća u Europi tom metodom je izgrađena 2017. godine u Belgiji.
3D printanje po nekima je najveći tehnološki napredak 21. stoljeća, jer je riječ o automatiziranom procesu gradnje, koji će preuzeti sve elemente izgradnje objekata. Zove se ‘printanje’, jer gradnju izvodi za to napravljena dizalica koja, nanoseći sloj po sloj, ‘ispisuje’ građevine. Točnije, pritom se automatiziranim procesom mogu stvarati elementi ili čitave strukture.
Iako se u Hrvatskoj ova metoda još ne koristi, u Europi primjeri takve gradnje postoje u Belgiji, Njemačkoj, Dubaiju i Africi, gdje gradi globalno renomirana tvrtka COBOD – proizvođač 3D printera. Gradnja 3D printanjem, naravno, uzela je zamah i u SAD-u. 2021. Godine vrijednost ovog tržišta je dosegla 190 milijuna dolara, a očekuje se kako će do 2030. postići vrijednost od 680 milijuna, piše Cemexu.
Egzoskelet još je jedna značajna inovacija, najkorisnija za građevinske radnike, koja kao 3D printeri nije uzela pretjerani zamah u Hrvatskoj. No, koristi se u Njemačkoj i u Austriji, a u riječ je o ‘oklopnim dijelovima’, kako samo ime da naslutiti. Naime, egzoskelet oklopna je tehnologija koja ima širok spektar primjene, a u građevinarstvu je namijenjen za olakšavanje fizičkog rada rasterećenjem radnika.
Danas, ovakvu tehnologiju koriste vojska, medicina, no i u gradnji je sve više popularna. U polju građevine, doduše, najčešće je primijenjena kao ‘pripomoć’ radnicima, za rad s gornjim ekstremitetima. Odnosno, smanjenjem tereta, zamišljeno je da egzoskelet poveća produktivnost, piše eksobionics. Neki od najpoznatijih proizvođača ove tehnologije tvrtke su Hilti, Levitate, Ali Frame i drugi.
U građevinskom sektoru, egzoskeleti koje se također naziva i egzo-odijela, odnosno ili pak egzo-okviri, ‘oklopne’ su tehnološke strukture kojih je namjena poduprijeti biomehaničke sposobnosti radnika. Mogu se usporediti s oklopom Iron Man-a, no u stvarnim okolnostima. Ponašaju se kao pojačivači snage, koji pridodaju izvedbi, ili pak vraćaju tjelesnu snagu. Postoje dvije vrste egzoskeleta – pasivni i ojačani, a osnovna razlika je u tome što prvi koriste poluge, motore i hidraulike dok su drugi isključivo mehanički.
Kako se zamjećuje veliko povećanje produktivnosti upotrebom dronova, i njih se sve više koristi u građevinskom sektoru. U građevini dronovi mogu doprinijeti na razne načine, a ključni su za 3D skeniranje prostora, koje postaje brže i detaljnije, kao i za planiranje. Dronovi mogu skenirati i gradilišta, te nestabilne građevine bez da je ijedan radnik ugrožen. Korisni su i u sastavljanju inventara imovine, izvještajima projekata praćenjem rokova i utrošaka materijala, kao i u drugim aktivnostima.
Dronovi su u prikupljanju svih poviše navedenih podataka sigurna alternativa koja oslobađa čovjeka nekih potencijalno rizičnih zadataka i smanjuje količinu opreme koja se ranije koristila u takvim prilikama. Pritom, mogu napraviti detaljnu analizu terena i gradilišta, za 60 ili 70 posto manje utrošenog vremena u odnosu na dosad i pritom ukloniti rizik za osoblje na potencijalno opasnom terenu, stoji na jouav-u.
Također, dronovi su vrlo ekonomičan odabir kojim se može uštedjeti budući da može obaviti zadatke za koje je nekada bilo potrebno mobilizirati tehnički inspekcijski tim. Neovisno radi li se o pregledu pukotina na visokoj građevini ili građevinskom nadzoru nove zgrade, dronovi mogu provjeriti unutrašnjost i eksterijer, a da se ne mora angažirati tim ljudi i dopremiti kranove. Drugim riječima, radnike oslobađa moguće ugroze u pojedinim situacijama na gradilištu.
U SAD-u 3D printanje prilično je prihvaćen način gradnje te stalno niču nova ostvarenja. Kako izgleda gradnja jednog ‘isprintanog’ objekta, pogledajte ovdje.
Velike novosti: bauštela.hr ima novi dizajn, a uvodimo i pretplatu
Portal bauštela.hr ima novo ruho i još jednu važnu novost - uvodimo pretplatu. Naši pretplatnici čitaju sve članke nesmetano i bez oglasa.
12:00 3 d 24.03.2026
Iza svakog tunela krije se složen svijet geologije, tehnologije i preciznog inženjerstva u kojem ništa nije prepušteno slučaju.
08:54 8.7666666666667 min 28.03.2026
Kad međa postane fronta: Kako legalno sagraditi zid uz susjeda i preživjeti
Prvi korak za siguran zid na međi nije beton nego geodet, a sa susjedom je bolje biti dobar, iako i za drugu opciju ima lijeka.
08:41 21.766666666667 min 28.03.2026
Nove tramvajske pruge u Zagrebu: Ovaj produžetak mogao bi prestići Heinzelovu, odabran je projektant
Odabir izvođača za prugu u Heinzelovoj ulici ozbiljno je zapeo. Natječaj za 'povlačenje' tramvaja s Ljubljanice prema jugu mogao bi preteći tu nabavu.
08:36 26.766666666667 min 28.03.2026
Limeni krovovi i crijepovi u letu: Stručnjak otkriva što je najveći rizik i kako 'kopče' spašavaju
Zgrade s limenim krovom više su ugrožene. Krov je lakši pa se jednostavnije odvoji i odleti. Kod crijepova šteta može biti manja, a evo i rješenja.
16:14 16 h 27.03.2026
Novo ventilacijsko okno na Kvitsøyu, duboko više od 200 metara, postalo je ključna točka daljnjeg napretka projekta Rogfast.
16:07 16 h 27.03.2026
Nova autocesta do Jadranova: Cijela dionica 'teška' oko 400 milijuna eura, trebalo je biti jeftinije
Nova poddionica od 12,3 kilometra trebala se graditi za 200 milijuna eura, ali će se graditi za 50 milijuna više. Teren je prilično zahtjevan.
16:06 16 h 27.03.2026
Prvi dio do Kloštra Vojakovačkog gradi se preko tri godine, a kad se gradilište zatvori treba napraviti još 22,5 kilometra prometnice.
16:04 16 h 27.03.2026