Armatura: Što je kostur betonskih konstrukcija i zašto se bez njega ne može
U današnje vrijeme, pogotovo na područjima učestalijeg gibanja tla, betonsko armirana konstrukcija je uobičajena za sve vrste gradnje. Drugim riječima, ta je konstrukcija je ‘kostur’ gradnje, dok se i kod nižih i kod viših objekata zidani zidovi podižu između armirano betonskih stupova različitih debljina. Odvojimo li armaturu i beton, što je korisno znati o armaturi? U razgovorima sa stručnjacima iza kojih je dugogodišnje iskustvo u armiračkim radovima, doznajemo cijene armature, kako se nabavlja, koje sve vrste armature postoje, te kako se armatura uklapa u proces gradnje i prilagođava li se posebnim namjenama građevina.
Armatura | Screenshot/Youtube
Priču o armaturi pričaju vlasnik Bagarić usluga, Stipo Bagarić, Nikola Stipić iz Tehno – Baua i Alen Neferanović iz AN Visokogednje. Svi su složni u jednome, u betonskim konstrukcijama nužno je koristiti armaturu. Razlog je taj što beton ne podnosi vlačna naprezanja, odnosno dok dobro podnosi tlačni pritisak, puca i lomi se ako je izložen vlačnoj sili.
Zašto je armatura presudna
– Ako pritišćete prst s gornje strane, on će se spuštati prema dolje, a istovremeno će se po strani istezati u jednom smjeru. To Vam je vlačna sila. Nju beton ne podnosi. Budući da se beton ne može istezati, armatura u armirano-betonskoj konstrukciji u određenoj mjeri dozvoljava upravo taj tip sile, kaže Alen Neferanović iz AN Visokogradnje.
Više je vrsta armatura, a koje vrste i koje dimenzije se koriste ovisi o tipu gradnje, a i o dijelu armirano-betonske konstrukcije. Tako će se u većim objektima, poput nebodera, koristiti deblje armature, a u kućama nešto tanje. Što je više etaža, potrebno je više armature, jer je opterećenje zgrade veće.
– Kod nebodera prosječno veća količina armature, nego za neki niži tip stambenog objekta, armirati će se na način da se od temelja gradi s jačim dimenzijama, koje se prema visini smanjuju, objašnjava Nikola Stipić iz Tehno – Baua.
Srž armature
Kad je riječ o materijalu, armatura zapravo predstavlja čelične šipke, izrađene od posebno prilagođenog ugljičnog čelika. Ovisno o namjeni, postoje različiti profili sastava šipki pa se tako može govoriti o profilima u rasponu od fi 8 do fi 40 milimetara.
Govori li se o stambenoj gradnji, koriste se profili u rasponu između fi 8 i fi 20 milimetara (za stambene kuće od fi 8 do fi 16 milimetara), a profili koji prelaze posljednju navedenu vrijednost, fi 20 milimetara. Neferanović upozorava da ‘građevine, poput mostova ili ostalih rasponskih konstrukcija, kod kojih je napon prenapregnut, zahtijevaju veće debljine armature od stambenih objekata’.
Osvrnemo li se na dužine šipki, šipke se proizvode tako da mogu biti neograničene dužine. No, zbog prijevoza se režu na dvije standardne dužine, šest i dvanaest metara.
Budući da su šipke uvijek rezane na šest ili dvanaest metara, kod gradnje se šipke, kako bi se pripojile, mogu variti, ali uglavnom se zbog jednostavnosti izvedbe, armaturne šipke ipak preklapaju prema propisima. Ako je riječ o temelju dužine sto metara, prema pravilima struke, preklop armature izvodi se od 60 centimetara, na što se šipke nastavljaju.
Mrežasta armatura
Osim šipki u armirano betonskim konstrukcijama koriste i mrežaste armature. Dimenzije mreža standardno su šest metara dužine i dva metra širine, te se međusobno opet razlikuju prema profilima šipki od kojih je mreža sastavljena.
U konstrukciji gdje već postoje šipke, mrežaste armature će se postavljati uzdužno i poprječno, na međusobnoj udaljenosti deset ili petnaest centimetara.
– Mrežaste armature vrlo su korisne za armiranje većih površina – zidnih ili stropnih ploča. Puno je jednostavnije armirati mrežom koja odmah pokriva određenu površinu, nego zasebno postavljati šipke. Ipak, za taj se postupak odlučuje samo u slučaju da mrežaste armature dobro podnose predviđeno opterećenje, kaže Nefranović.
Odluka o tome hoće li se koristiti mrežasta armatura ili šipke ovisit će, dakle, o potrebnoj količini armature u određenom dijelu konstrukcije. Uz napomenu kako pojedine elemente nije moguće raditi s mrežama jer zahtijevaju više armature nego je u mreži ima.
Treba spomenuti i da se mrežasta armatura najčešće koristi u lakšim betonskim konstrukcijama, poput obiteljskih kuća, kako bi se ubrzala izvedba velikoplošnih armiranja. Mrežasta će armatura, na primjer, pokriti znatno veću površinu neke podne ili stropne ploče. Ipak, velikoplošno armiranje mrežastom armaturom izvodit će se samo u slučaju kada mreža nudi dovoljno armature da preuzme predviđeno opterećenje dijela konstrukcije gdje se postavlja.
Cijene i atest
Građevinske tvrtke armaturu kupuju od ovlaštenih tvrtki koje proizvode armature s posebnim značajkama i atestima, odnosno uvjerenjima o ispitivanju armatura. Za gradnju je važno, ističu naši sugovornici, da se čelik nabavlja od tvrtki koje proizvode s dozvolom.
– Atesti će pokazati ispitivanjem utvrđena svojstva armature, poput sposobnosti istezanja, naprezanja i produljenja te odgovara li armatura zahtjevima usvojenim na razini Europske unije, kaže Nikola Stipić.
Kupovina od neovlaštenih prodavača, dodaje, vrlo je opasna jer ne postoji garancija o svojstvima kupljenje armature, koja je prijeko potrebna kako bi se izbjegla nesigurna gradnja. Dodatno, cijene armature regulirane su na tržištu te doznajemo da se kreću između 0,20 i 0,30 eura po kilogramu armature za gradnju
Bez armature nema pouzdane stabilnosti
Zaključak svih naših sugovornika je ‘kako bez armature, nema betona’. Dok je gradnja bez armature moguća ako se ne koristi beton, današnja je stambena i poslovna gradnja kao i važni dijelovi infrastrukture kojom redovito prolazimo, poput tunela i mostova, armirano-betonska.
Riječ je o spoju koji je donio revoluciju u modernu gradnju te je vjerojatno ključni dio prostora u kojima svakodnevno boravimo. I koje, kao i armaturu, uzimamo zdravo za gotovo. Zaključkom to potvrđuje i Stipić.
– Balkon se nekada radio bez armature. To može biti pogubno. Na balkon bez armature ne može izaći više od dvoje-troje ljudi i na takvom balkonu ne smijete skakati ili plesati, jer balkon može pasti, kaže Stipić s kojim se slažu i drugi naši sugovornici.
Pogledajte ovdje sve o novom betonu velike izdržljivosti Ferrocku – izumu profesora koji će promijeniti sve.
