Gradi se nova autocesta: Vrijednost duplo veća od cjelokupnog prihoda Hrvatske

Na najvećem otoku Indonezije, gradi se autocesta vrijedna 37 milijardi američkih dolara. Svake godine na kraju ramazana, deseci milijuna ljudi migrira iz urbanih sredina u ruralne. Autocesta je idealno rješenje, ali guste prašume otežavaju bilo kakvu gradnju.

Masovni egzodus Indonezije poznat je kao mudik. Posebne usluge predviđene su za vlakove, trajekte i avione. Postoji čak i prijenos uživo prometa dok se milijuni ljudi vraćaju u svoje rodne gradove i sela na otoku Sumatri. To je veliki test za indonezijsku prometnu infrastrukturu i, unatoč svim naporima vlasti, teško se nosi s tim. No stvari će se promijeniti.

Sve je to zahvaljujući jednom od najvećih infrastrukturnih projekata u jugoistočnoj Aziji, mreži novih cesta diljem Indonezije koja uključuje autocestu Trans Sumatera koja će se, kada bude dovršena, protezati duž cijelog otoka. Prolazeći kroz gustu kišnu šumu i tropske uvjete drugog najvećeg indonezijskog otoka, izgradnja ove masivne ceste nije nimalo laka, ali već ima veliki utjecaj na Sumatru, i to na više načina.

Sumatra je otok površine nešto manji od Španjolske i proizvodi gotovo četvrtinu BDP-a Indonezije. Unatoč tome, kretanje nije baš jednostavno. Otok ima mali i uglavnom nepovezan željeznički sustav, a putovanje cestom na bilo koju značajniju udaljenost znači da će ceste dobro isprobati amortizere automobila.

– Početni plan za Trans Sumatera naplatnu cestu bio je smanjenje logističkih troškova i vrijeme putovanja preko otoka. Vlada želi potaknuti gospodarski rast otoka, rekla je Amy Widyastuti, voditeljica BIM-a u indonezijskoj državnoj građevinskoj tvrtki Hutama Karya.

Planirali su ogromnu prometnu mrežu. Cesta bi se protezala gotovo tri tisuće kilometara od luke Bakauheni na jugu, do grada Banda Aceh na sjeveru. Glavna autocesta omogućila bi izravnu rutu preko otoka, a manje ceste bi se odvajale kako bi povezale gradove duž udaljenije zapadne obale, kao i ključne gradove i luke na istoku.

Uvjeti za izgradnju nisu bajni

Za dovršetak projekta, tijekom razdoblja od gotovo deset godina izgradnje, izdvojeno je oko 37 milijardi američkih dolara. Ugovor je dobio Hutama Karya i radovi su započeli 2015. godine.

Uvjeti tla poprilično su važni. Idealno je čvrsto, suho, dobro zbijeno tlo koje može dobro podnijeti težinu cjelokupnog prometa. Vodu treba izbjegavati jer može prodrijeti u tlo i oslabiti temelje, a moraju se izbjegavati sve ekstremne temperature i vlažnost koji također mogu opteretiti i pogoršati kvalitetu ceste. Konačno, da bi cijeli proces bio brži i lakši, treba izabrati trasu po otoku gdje nema prepreka poput drveća, kamenja i guste vegetacije, tako da se ne gubi vrijeme na čišćenje staze.

Dakle, kako je na Sumatri? Većina otoka prekrivena je jednim od najgušćih, zelenih džungli bilo gdje na svijetu.

Kako isplanirati gradnju autoceste kroz gustu prašumu?

Dio autoceste, dug 28 kilometara, između grada Pematangsiantara i grada Serbelawan prilično je tipičan najzahtjevniji je dio cijele rute. Ovaj ključni dio ceste povezuje glavni grad Medan s industrijskom lukom Kuala Tanjung i obližnjom turističkom točkom Parapat. Projektirana cesta vodila je kroz gustu, zabačenu prašumu, a ni istraživanje nije bilo jednostavno. Kako bi riješio te probleme, tim u Hutama Karya okrenuo se visokotehnološkim rješenjima kao što je Lidar, koji bi se zatim mogao integrirati u softver za inženjering infrastrukture.

Lidar je sličan sonaru i radaru po tome što emitira puls prema objektu i mjeri vrijeme potrebno za povratak pulsa, kako bi se izračunala udaljenost. S gotovo pola milijuna ovih mjerenja svake sekunde, podaci koji se generiraju mogu stvoriti nevjerojatno preciznu sliku tla. Ovakva istraživanja obično se provode iz zrakoplova, no to je brzo odbačeno jer je u pitanju skupa i nepraktična opcija. Umjesto aviona, tim je koristio dron, mapirajući tlo s tolerancijom od 25 cm kroz rutu.

Laserski impulsi koje koristi Lidar pružaju i druge prednosti osim točnosti. Kao što zrake svjetlosti prolaze kroz šumu, svjetlost laserske zrake može proći kroz meku vegetaciju. Snaga vraćenog svjetla se mjeri kako bi se dobila trodimenzionalna slika područja istraživanja, što timu omogućuje mapiranje guste džungle. Kao rezultat ove tehnologije, istraživanje za ovu dionicu ceste trajalo je samo 28 dana, gotovo sto dana brže nego što je prvotno planirano. No to je samo prva prepreka prilikom izgradnja ceste, budući da je u vlažnoj prašumi tlo ispod gradilišta bilo daleko od savršenog.

Projekcija tla pokazala je područja mekog tla i gline, duboka 13 metara. To nisu idealni uvjeti za izgradnju ceste kojom će se voziti stotine tisuća ljudi.

– Cestu će uvelike prelaziti veliki kamioni koji će stvarati pukotine kada tlo nije čvrsto ili ojačano. Da bi se povećala stabilnost, tkanina membrana poznata kao geotekstil položena je ispod nasipa od šest metara. Geotekstil se u osnovi sastoji od netkane, poliesterske i polipropilenske ploče. To je sloj koji se može baciti na vrh tla kako bi se spriječilo pomicanje tla, rekao je Widyastuti.

Tehnologija pomiče granice građevinarstva

Upravljanje projektom koji uključuje sve, od uzoraka tla do LIDAR kartiranja, treba moćan skup alata koji će vam pomoći da shvatite golemu količinu podataka. Za to se tim u Hutama Karya obratio tvrtki Bentley Systems čiji ih je portfelj programa učinio vodećim u industriji softvera za inženjering infrastrukture. Bentleyjev softver može kombinirati podatke iz različitih izvora, poput lidarskih skeniranja, kako bi se stvorio potpuni digitalni model projekta, omogućujući projektnom timu da vizualizira posao na različite načine. Bentley LumenRT korišten je za stvaranje vizualizacije ceste koja je bila prilično središnja u identificiranju problema i njihovom prikazivanju na vrlo vizualne načine.

Za projekt koji se oslanja na državno financiranje, napredna tehnološka rješenja poput ovog neophodna su za smanjenje troškova.

– Koristimo sve te resurse za stvaranje digitalne transformacije projekta, na taj način možemo osigurati da cesta s naplatom cestarine bude najbolje kvalitete sljedećih 40 ili 60 godina, rekla je Widyastuti.

Kada cesta bude dovršena, to će imati velike koristi za gospodarstvo Sumatre. Osim rastuće turističke industrije, otok se može pohvaliti ogromnim rudnim bogatstvom, zbog čega je nekoć dobio nadimak Zlatni otok. Sumatra ima ogromna nalazišta nafte, srebra i ugljena i veliki je proizvođač čaja, kave, riže i kukuruza. Budući da će se vrijeme putovanja zbog ceste prepoloviti, a logistički troškovi bit će smanjeni za 30 posto, sve će ove izvozne industrije imati velike koristi od projekta. Trenutačno je u funkciji nešto više od 650 km ceste. Nakon što bude potpuno otvorena2024. godine, imat će dubok učinak na otok i Sumatri će dati ključni dio moderne infrastrukture koja mu je potrebna ako želi dalje rasti.