Revitalizacija i/ili problemi: Kako je europski novac promijenio vizuru Šibenika

U više od 950 godina postojanja Šibenik je vješto odolijevao mnogim nedaćama. Šarolika je i burna povijest ovog grada, a ništa dosadnija nije ni njegova sadašnjost. Iako su brojni projekti u Šibenik donijeli značajan novac iz europske blagajne, mišljenja o napretku grada su podijeljena.

Brojni realizirani projekti, kao i oni čija je realizacija u tijeku ili tek slijedi, pretvorili su Krešimirov grad u gradilište.

Tko god je bar jednom bio u Šibeniku može svjedočiti njegovoj kulturnoj baštini i prirodnim ljepotama. Grad s dva UNESCO-va spomenika, četiri tvrđave, dva Nacionalna parka, pregršt dalmatinskih kala i buta… I pregršt projekata. Posljednjih godina šetnja Šibenskim ulicama pretvorila se u šetnju do oznaka ”Oprez gradilište”, a skoro svaki dio grada doživio je neki oblik rekonstrukcije.

Sve je to utjecalo na izgled grada, kao i na život koji se u njemu nastavio odvijati. Šibenčani, poznati i po svojoj ”grintavosti” promjene u svom gradu nisu promatrali s udaljenosti i tišini. Svaki pomaknuti kamen, svako novo prometno rješenje, sve je podlijegalo kritičkim osvrtima građana koji nisu uvijek bili zadovoljni s onim što se u gradu događa. No, promjene su se nastavile, a o onim najznačajnijim razgovarali smo sa zamjenikom šibenskog gradonačelnika, mr. sc. Danijelom Miletom.

Preko milijarde kuna iz Europe

Krešimirov grad već duže vrijeme nalikuje na veliku građevinsku zonu. Mnogo se u gradu promijenilo, od prometne infrastrukture do revitalizacije šibenskih tvrđava. Tvrđava sv. Mihovila postala je ljetna pozornica grada, tvrđava Barone kulturno-povijesni centar, na sv. Nikoli snimala se HBO-ova serija Game of Thrones. Oni koji su iz Šibenika otišli promjene primijete svaki put kada se u rodni grad vrate.

– Šibenik je drugi grad u odnosu na prije deset godina. To još najbolje vide oni koji ne žive u njemu, kaže Mileta. Svjedoče tome brojna ulaganja u razvoj grada, a većina novca za njih došla je iz europskih fondova. Možemo govoriti o preko 700 milijuna kuna koje je Grad Šibenik u naša dva mandata osvojio na europskim fondovima, a ako ćemo u računicu uključiti gradske firme poput CGO Bikarac i Vodovoda, iznos je preko 1,1 milijardu kuna.

Rezultati ulaganja u gradsku infrastrukturu najbolje se vide ljeti kada je grad prepun takozvanih jednodnevnih posjetitelja. Njihov broj u posljednjih pet godina narastao je za 20%. No, pandemija je napravila svoje pa je broj noćenja u prošloj godini pao na trećinu prijašnjeg. Upravo činjenica oslanjanja isključivo na turizam brine mlade Šibenčane koji razmišljaju o povratku u rodni grad nakon završenog studija, jer, kako kažu, grad je zimi prazan, kao da sve stane do idućeg ljeta, pa tako i posao.

– Naši projekti poput Centra za nove tehnologije i poduzetništvo “Trokut” ili proširenja infrastrukturne opremljenosti Poslovne zone “Podi” su projekti koji eksplicitno generiraju nova radna mjesta, a time posljedično potiču mlade da ostanu ili se vrate u Šibenik, odgovara Mileta na pitanje o poslovnim potencijalima za mlade u Šibeniku. Dio stanovništva prihodovno je naslonjen na turizam, kaže, stoga je logično i potrebno da se dio investicija odvaja za potrebe turizma.

Glavni gradski trg vraćen građanima

Poljana, nekoć mjesto okupljanja svih generacija, šetalište na kojem se promatralo tko je s kim, tko je novi u gradu, koga više nema, godinama je postojala sa samo jednom svrhom, parkirnim prostorom. Bio je to specifičan gradski trg, nekoć kultni prostor koji je kroz vrijeme postao skoro pa zaboravljen. No, Šibenčani cijelo to vrijeme nisu odustajali od ideje revitalizacije glavnog gradskog trga, ali ni jedan projekt nije zaživio. Sve do listopada 2018. godine, kada kreću radovi rekonstrukcije glavnog gradskog trga.

-Tim projektom je glavni gradski trg vraćen građanima, komentira Mileta, te dodaje kako je obnovljeni gradski trg zaživio odmah nakon otvaranja.

Projekt rekonstrukcije Poljane nije uključivao samo gradski trg, već i mnogo metara površine ispod nje. Gradski parking s glavnog gradskog trga preselio se ispod njega. Radovi su trajali dvije godine, a rezultat njih su 256 parkirnih mjesta, uređenje zapuštenog povijesnog dijela grada, ali i pristupnih cesta. Nova Poljana je zaživjela među građanima koji su, osim u novom gradskom trgu, mogli uživati i u vodenom satu postavljenom na dijelu trga.

– Poljana je fantastičan spoj starog i novog, navodi Mileta. A o priznanju projekta od strane struke govori održavanje godišnje izložbe Udruženja hrvatskih arhitekata koje je ugostila Poljana.

Gradski trg Poljana nominiran je i za europsku nagradu za arhitekturu, Mies van der Rohe, a koja se dodjeljuje svake dvije godine.

View this post on Instagram

A post shared by Grad Šibenik (@grad.sibenik)

Sve do prve kiše. U svega nekoliko minuta zaboravljen je projekt obnove gradskog trga, a otvara se pitanje poplavljene podzemne garaže, koju Šibenčani u tom trenutku nazivaju “bazenom u centru grada”.

– U ovih 7 mjeseci, vodena bujica je u dva navrata preko ulazne rampe prodrla na prvu etažu garaže, kaže zamjenik gradonačelnika Mileta. No tih par centimetara vode je usmjereno u slivnike predviđene za tu namjenu, dodaje uz napomenu kako je pomična brana, koja će se u slučaju ekstremnih kišnih uvjeta postavljati na ulaz garaže, nabavljena. Drugih otvorenih pitanja nema, kaže Mileta. Je li uistinu tako pokazat će vrijeme.

(Ne)zadovoljstvo Šibenčana

U kolovozu 2020. godine započeo je projekt rekonstrukcije jednog od glavnih ulaza u grad. Riječ je o dijelu magistrale do kojeg vode šibenske “tri trake”, brza cesta koja grad spaja s ulazom na autoput. Projekt rekonstrukcije godinama stoji u ladici gradske uprave, a kako kaže zamjenik Mileta, pala je odluka neke projekte ili napraviti ili od njih odustati. Od Rokića se ipak nije odustalo, no dio Šibenčana složno bi rekao da bi to možda ipak bila bolja opcija.

– Gradi se čvor kao da ulaziš u Los Angeles, a onda klizava uska ulica, samo je jedan od komentara koji su napisani ispod objave o početku radova na čvoru Rokići. No, zamjenik gradonačelnika s takvim komentarima se ne slaže. Objašnjava kako je moderno uređenje raskrižja gradske i državne ceste sukladno suvremenim prometnim standardima. Cilj je, kaže Mileta, dobivanje ulaza u grad kakvog Šibenik zaslužuje.

Buka, klizava i uska cesta, velika količina prometa i brzina kojom se vozi samo su neki od razloga koje Šibenčani navode kao ključne probleme projekta Rokići. Problema smo svjesni, kaže Mileta, oni će se riješiti nekim drugim projektima.

– Napominjem da su negdje jedina rješenja rušenje privatnih stambenih objekata, dodaje uz objašnjenje da će dio grada kojeg projekt zahvaća postati zona smirenog prometa. Rezultate rekonstrukcije i odgovor na pitanje kako će promet teći novim čvorom Šibenčani će saznati na ljeto 2021. godine kada je očekivani kraj projekta.

Četiri godine ranije, u kolovozu 2016. godine u središtu pozornosti bio je sličan projekt, rekonstrukcija čvora Meterize. Reakcija na radove ni tada nije manjkalo.

– Scenariji se ponavljaju i na to smo navikli. Ali i naši sugrađani su stekli povjerenje u nas, pa je ‘grintanja’ iz projekta u projekt, dok su isti u fazi projektiranja ili građevinskih radova, sve manje, komentira Mileta.

Od tvrđave do tvrđave žičarom

Prije nekoliko dana Grad Šibenik predstavio je svoj novi projekt, žičaru koja će povezivati tvrđave sv. Mihovila i sv. Ivana. Iza ideje projekta stoji tvrtka ”Dalekovod projekt”, a njegova procijenjena vrijednost je pet milijuna eura. Plan je Grada dio projekta financirati novcem iz europskih fondova.

– U suradnji sa stručnjacima izabrana je optimalna, ujedno i najkraća trasa žičare u dužini od oko 280 metara kojom će putnici od polazne točke, kod Vatrogasnog doma, stizati na odredišnu u neposrednoj blizini Tvrđave sv. Ivana, navode iz Grada.

No, ponovno se među građanima otvorilo pitanje narušavanje vizure grada. -Naši projektanti su u intenzivnom kontaktu s Konzervatorskim odjelom u Šibeniku upravo oko uklapanja baznih postaja žičare u okoliš, i rezultati koje su postigli su vizualno fantastični, odgovara Mileta.

Uz projekt žičare u najavi je i projekt izgradnje urbanog eskalatora koji bi povezivao dio grada uz obalu, Dolac, i tvrđavu sv. Mihovila. No, iako odavno najavljen, realizacija projekta još uvijek nije započela.

– Taj projekt je zastao jer projektant eskalatora poprilično kasni s isporukom izmijenjenog idejnog projekta, a sukladno naputcima konzervatora i javne ustanove Tvrđava kulture, objašnjava Mileta te dodaje da će, dok se uvjeti ne ispune, eskalator morati pričekati.

I dok su neki projekti na čekanju, a neki u realizaciji, iz Grada poručuju da Šibenik mnogo toga može očekivati u budućnosti.

– U procesu smo izmjena i Generalnog urbanističkog plana grada i Prostornog plana uređenja grada u cilju potreba za daljnjim napretkom i održavanja momentuma razvojnog zamašnjaka kojeg imamo, kaže za kraj Danijel Mileta.