Nova obilaznica ili povijesna baština: Koja je sudbina ostataka drevnih građevina na trasi nove prometnice?

Područje Trilja, posebno Velića i Osoja, bogato je arheološkim nalazištima, od ostataka rimske ceste do kasnoantičkih građevina i kamenih gomila. No, planirana triljska obilaznica izazvala je bojazan da bi gradnja mogla trajno oštetiti vrijednu, još nedovoljno istraženu baštinu.

Hrvatske ceste (HC) navode da su trasu već pomaknule kako bi izbjegle arheološke lokalitete. No, bivši predsjednik Mjesnog odbora Velić Marijo Kozina, koji od samog početka prati projekt i sudjeluje u razgovorima o spornoj trasi, smatra da takva korekcija nije dovoljna i traži drugi pravac.

O razlozima protivljenja razgovarali smo s Kozinom, a od Hrvatskih cesta i Ministarstva kulture i medija zatražili smo odgovore o dosadašnjim istraživanjima, izmjenama projekta i uvjetima za nastavak njegove pripreme.

Deset kilometara ceste kroz područje bogato baštinom

Projekt obuhvaća izmještanje državne ceste DC220 između Čaporica, od spoja s DC60, i Velića. Za približno deset kilometara dugu prometnicu, koja prolazi područjem katastarskih općina Čaporice, Ugljane, Vedrine, Vrpolje i Velić, već je ishođena lokacijska dozvola.

Studiju utjecaja na okoliš izradila je tvrtka Fidon u siječnju 2021. godine. U zoni neposrednog utjecaja evidentirani su, među ostalim, stari karavanski put kod Marasovića, antički karavanski put na području Čačvine, kameni nasipi i suhozidi na području Osoja i Biluša te Žutina gomila.

Popis uključuje i gomilu i suhozid na lokaciji Griža, gomile sjeverno i istočno od Peša, gomilu kod Crvenog klanca, Vrljića gradinu u Čaporicama te Lokvu i Bunarinu na području Pudarovih torina u Veliću.

- Predmetni zahvat u prostoru nalazi se na području koje je iznimno bogato arheološkom i etnološkom baštinom te je još uvijek arheološki nedostatno istraženo, a naseljeno je od prapovijesti, antike i srednjeg vijeka, navode iz Ministarstva kulture i medija.

problematika obilaznice Trilja, arheološko nalazište | Foto: Marijo Kozina, FB

Nakon studije otkriveni novi arheološki ostaci

Upravo je nedovoljna istraženost prostora važna za razumijevanje spora. Popis lokaliteta iz studije nije i konačan pregled svega što se ondje nalazi. Ministarstvo potvrđuje da su tijekom sljedećih godina otkrivena nova, značajna nalazišta na području Velića i Osoja.

- Arheološkim istraživanjima koja su provedena od 2022. godine do 2024. godine na području Osoje - Velić otkrivene su brojne arheološke strukture i slojevi te se može pretpostaviti kako je riječ o većoj arheološkoj zoni na području Osoja u Veliću, gdje su do sada pronađeni ostaci kasnoantičke arhitekture i trasa rimske ceste, objašnjavaju.

Stručnjaci Muzeja Cetinske krajine u Sinju i Muzeja triljskog kraja provodili su arheološke preglede terena 2022. i 2023. godine. Tijekom 2023. i 2024. manja arheološka istraživanja na području Osoja proveli su i stručnjaci Muzeja hrvatskih arheoloških spomenika.

Kozina smatra da ti nalazi upućuju na potrebu sagledavanja cijelog prostora, umjesto pojedinačnih točaka koje bi prometnica trebala zaobići. Upozorava da se između već poznatih lokaliteta nalaze i druge povezane strukture.

problematika obilaznice Trilja, arheološko nalazište | Foto: Marijo Kozina, FB

'Pomicanjem ostaju u istom prostoru'

Kozina kaže da je o trasi izravno razgovarao s predstavnicima Hrvatskih cesta te da je prije nekoliko godina inicirao sastanak u konzervatorskom odjelu u Splitu. Prema njegovim riječima, sastanak nije donio rješenje ni dogovor o prihvatljivom prolasku prometnice.

Posebno osporava tumačenje da se korekcijom trase riješio problem arheoloških nalazišta. Njegov je stav da pomicanje unutar iste zone samo mijenja mjesto mogućeg zahvata u baštinu.

- Upozorio sam ih da se ne mogu izmaknuti u prostoru koji je u cijelosti premrežen arheološkim strukturama. Nikakvo izmicanje deset, pedeset ili sto metara nije moguće jer opet ostaju u tim arheološkim strukturama, govori nam.

Tvrdi da i na području južnije od ranije razmatrane trase postoje ostaci povijesnih komunikacija i drugih nalaza. Spominje cestu s kolotrazima te strukture u prostoru ispod Žutine gomile, zbog kojih se protivi daljnjem pomicanju prometnice unutar istog područja.

- Prostor je mikrolokacijski gusto premrežen arhitekturom i arheologijom. Mi pokušavamo postići da se oni skrenu iz tog prostora, da uopće više ne prolaze ondje, poručuje Kozina.

To je i glavna razlika između njegova zahtjeva i dosadašnjeg pristupa projektu: traži napuštanje tog koridora, dok Hrvatske ceste upućuju na provedenu korekciju i istraživanja koja tek slijede.

problematika obilaznice Trilja, arheološko nalazište | Foto: Marijo Kozina, FB

Hrvatske ceste potvrđuju korekciju od oko sto metara

Iz Hrvatskih cesta odgovaraju da su nalazi već utjecali na prometno rješenje. Trasu su, navode, mijenjali tijekom izrade idejnog projekta kako bi smanjili utjecaj na kulturno-povijesnu baštinu.

- Već u tijeku izrade idejnog projekta došlo je do korekcija trase, oko 100 metara, u mjestu Velić - Osoje, a sve s ciljem smanjenja utjecaja na kulturno-povijesnu baštinu i izbjegavanja arheoloških lokaliteta koje su arheološkim rekognosciranjem terena utvrdili Muzej Cetinskog kraja - Sinj i Muzej Triljskog kraja, navode u odgovoru.

Dodaju da su konzervatorski uvjeti zaprimljeni u postupku ishođenja lokacijske dozvole te služe kao podloga za daljnju izradu projektne dokumentacije, odnosno glavnog projekta. Na pitanje o mogućnosti novih prilagodbi ako se potvrde vrijedni nalazi odgovaraju da će daljnje postupanje ovisiti o istraživanjima.

- Provest će se arheološka istraživanja u skladu s posebnim uvjetima Konzervatorskog ureda u Splitu, što je obveza i uobičajena praksa prilikom realizacije infrastrukturnih objekata. Nakon toga će se utvrditi daljnji koraci u realizaciji projekta, poručuju.

problematika obilaznice Trilja, arheološko nalazište | Foto: Marijo Kozina, FB

Predlagao je južniju trasu, sada traži drugi pravac

Kozina kaže da je ranije pokušavao ponuditi rješenje kojim bi se cesta pomaknula približno 500 metara južnije. Njegov prijedlog uključivao je drukčiji prolazak terenom i nadvožnjak preko Krivače. Prema njegovu prepričavanju razgovora, odgovor je bio da bi takva promjena poskupjela projekt.

- Nudio sam im alternativni pravac 500 metara južnije. Međutim, stalno je odgovor bio da to poskupljuje projekt, da ne mogu odstupiti od tog projekta, tvrdi.

Danas se protivi i toj mogućnosti. Smatra da bi cesta, čak i kada bi se pronašao koridor kojim bi se izbjegli pojedini ostaci, narušila širi kulturno-povijesni krajolik kojim dominira utvrda Čačvina.

- Mi sada nećemo dopustiti da cesta prođe tim prostorom ispod tvrđave Čačvine jer bi uništila cijeli krajolik. Bez obzira na to odmakne li se 500 metara južnije i nađe neki alternativni koridor koji ranije nisu prihvatili, mi sada ne prihvaćamo ni to, govori.

Zato zagovara pravac preko Strizirepa prema Tijarici i Kamenskom, koji navodi kao alternativu prolasku kroz Velić. Pritom propituje i opravdanost paralelnih cestovnih pravaca prema istom odredištu.

- Inzistirat ćemo da se ova trasa preko Velića potpuno eliminira. Imaju alternativni pravac, neka njega koriste ako žele. Ako ne žele, nastavit ćemo našu borbu, poručuje.

Hrvatske ceste u dostavljenom odgovoru nisu posebno obrazložile mogućnost korištenja pravca koji predlaže Kozina ni usporedbu troškova tih rješenja.

problematika obilaznice Trilja, arheološko nalazište | Foto: Marijo Kozina, FB

Prvo uklanjanje vegetacije, zatim pregled terena

Ministarstvo kulture i medija detaljno je navelo što je potrebno napraviti prije nastavka projektiranja i gradnje. Područni konzervatorski ured u Splitu propisao je postupke koji obuhvaćaju cijelo područje zahvata, a zatim i posebne mjere za pojedina nalazišta.

Prije izrade glavnog projekta i početka radova potrebno je osigurati pažljivo uklanjanje vegetacije, isključivo uz arheološki nadzor. Tek potom slijedi cjelovit pregled prostora.

- Zatim treba provesti cjeloviti intenzivni arheološki pregled terena, što podrazumijeva i korištenje nedestruktivnih metoda aeroarheologije, primjerice LIDAR skeniranje, i provedbu probnih arheoloških istraživanja. Sukladno rezultatima arheoloških istraživanja, nadležni Područni konzervatorski ured Split odredit će daljnje postupanje, navode iz Ministarstva.

No, Kozina nam je rekao da je LIDAR skeniranje već provedeno te da su podaci dostupni na Geoportalu, doduše u nešto nižoj rezoluciji.

- Vizualizacija cijelog prostora je drukčija, ali vidi se sve što treba vidjeti, dodao je, otvarajući pitanje jesu li postojeći podaci dovoljni za procjenu arheološkog potencijala područja.

Dodatno, za stari karavanski put kod Marasovića, antički karavanski put na području Čačvine te kamene nasipe i suhozide na području Osoja i Biluša traže se zaštitna arheološka istraživanja.

Povijesne trase cesta potrebno je dokumentirati, posebno na mjestima njihova presijecanja s planiranim zahvatom. I za te će lokalitete konzervatorski ured odrediti daljnje postupanje prema rezultatima istraživanja.

problematika obilaznice Trilja, arheološko nalazište | Foto: Marijo Kozina, FB

Zaštitne ograde oko gomila, obnova Lokve i Bunarine

Posebne mjere propisane su za prapovijesne gradine i kamene gomile u zoni neposrednog utjecaja. One uključuju Žutinu gomilu, gomile na području Osoja i Biluša, gomilu i suhozid na Griži, gomile kod Peša i Crvenog klanca te Vrljića gradinu u Čaporicama.

- Prije početka radova potrebno ih je uz arheološki nadzor zaštititi postavljanjem privremene ograde i izraditi dokumentaciju postojećeg stanja kako ne bi bile oštećene tijekom planiranih građevinskih radova, objašnjavaju iz Ministarstva.

Zaštita je propisana i za Lokvu i Bunarinu na lokaciji Pudarove torine u Veliću. I njih treba ograditi pod arheološkim nadzorom te dokumentirati postojeće stanje prije radova.

- Također, treba planirati konzervatorsko-restauratorske radove na obnovi i sanaciji ta dva značajna objekta povijesne infrastrukture, dodaju.

Konzervatorski uvjeti tako obuhvaćaju istraživanje još nedovoljno poznatog terena, fizičku zaštitu evidentiranih lokaliteta te obnovu dijela povijesne infrastrukture.

problematika obilaznice Trilja, arheološko nalazište | Foto: Marijo Kozina, FB

Nema datuma početka ni konačne vrijednosti gradnje

Unatoč ishođenoj lokacijskoj dozvoli, radovi još ne mogu početi. Hrvatske ceste potvrđuju da je uz nju ishođeno i rješenje o prihvatljivosti zahvata na okoliš, ali predstoje daljnje projektiranje i upravni postupci.

- Za pokretanje radova potrebno je izraditi glavne projekte te ishoditi građevinsku dozvolu, a istovremeno riješiti i imovinskopravne odnose, navode.

Točan datum početka izvođenja zasad ne mogu odrediti jer, objašnjavaju, u postupcima sudjeluju županijski i gradski uredi, javnopravna tijela, katastri i druge institucije. Kroz izradu glavnih projekata definirat će se i vrijednost izgradnje.

Prije toga potrebno je provesti istraživanja koja su zatražili konzervatori. Njihovi rezultati trebali bi pokazati opseg i položaj arheoloških ostataka te odrediti daljnje postupanje. Kozina, međutim, ostaje pri stavu da zaštita tog prostora zahtijeva potpuno odustajanje od prolaska trase kroz Velić.