Željeznički projekt stoljeća od 900 milijuna eura, HŽ otkriva što se već radi na trasi

Modernizacija trase Dugo Selo - Novska jedan je od najvećih željezničkih projekata u povijesti Hrvatske. Riječ je o obnovi i nadogradnji ključnog dijela međunarodnog koridora RH1 (nekadašnjeg X. paneuropskog koridora), koji povezuje istok i zapad zemlje te ima važnu ulogu u teretnom i putničkom prometu. Vlada je ovih dana napravila važan korak naprijed i formalno pokrenula projekt vrijedan gotovo 900 milijuna eura.

Vladina odluka i financijska konstrukcija

Vlada je donijela odluku o financiranju projekta rekonstrukcije postojeće pruge i izgradnje drugog kolosijeka na dionici Dugo Selo - Novska, ukupne duljine oko 84 kilometra. Ukupna vrijednost projekta procijenjena je na 898,9 milijuna eura, što ga svrstava među najveća ulaganja u željezničku infrastrukturu u Hrvatskoj.

Od tog iznosa, oko 610 milijuna eura odnosi se na prihvatljive troškove koji će se financirati bespovratnim sredstvima. Najveći dio dolazi iz Europskog fonda za regionalni razvoj (oko 518,5 milijuna eura), dok se dodatnih 91,5 milijuna osigurava kroz nacionalno sufinanciranje. Preostalih 289 milijuna eura dolazi iz Instrumenta za povezivanje Europe (CEF).

Nositelj projekta je HŽ Infrastruktura, a Vlada je dala i suglasnost za pokretanje postupka dodjele EU sredstava te preuzimanje obveza iz državnog proračuna u razdoblju od 2027. do 2030. godine. Premijer Andrej Plenković istaknuo je kako je riječ o jednom od ključnih projekata za razvoj prometne infrastrukture, dok je ministar Oleg Butković naglasio da će projekt povećati kapacitet i sigurnost željezničkog koridora.

tračnice | pexels

Tko će graditi i koliko to košta

Podsjetimo, za izvođenje radova pristigle su četiri ponude, a najpovoljniju je dala indijska tvrtka Afcons Infrastructure Limited, s cijenom od oko 677 milijuna eura bez PDV-a. Ostale ponude bile su značajno više, primjerice, turski Dogus ponudio je gotovo 990 milijuna eura, dok je Cengiz dao ponudu od oko 873 milijuna eura. Zajednica ponuditelja predvođena indijskom kompanijom Ashoka Buildcon, zajedno s partnerima iz Švedske i Indije, ponudila je oko 779,8 milijuna eura.

Planirano trajanje radova je pet godina i deset mjeseci od trenutka kada izvođač bude uveden u posao, što znači da se završetak očekuje početkom sljedećeg desetljeća.

Na terenu

Iako glavni radovi još nisu u punom zamahu, iz HŽ Infrastrukture nam potvrđuju da se na terenu već provode određene aktivnosti. Riječ je o radovima redovnog održavanja koji se odvijaju u fazama, ovisno o mogućnostima zatvaranja pruge.

Kako su pojasnili, na dionici Dugo Selo - Ivanić Grad izvršena je strojna zamjena pragova te regulacija kolosijeka uz uređenje zastorne prizme. Tijekom kraja 2025. radovi su se izveli na dionici Prečec - Dugo Selo, a u travnju 2026. na dionici Ivanić Grad - Prečec.

- Radovi će se nastaviti kroz 2026. godinu, a odvijaju se u fazama, ovisno o mogućnostima zatvora pruge. Svrha navedenih radova je očuvanje postojećih tehničkih karakteristika pruge, funkcionalnosti te sigurnosti željezničkog prometa uz zadržavanje redovne brzine na dionici. Isti radovi se planiraju i na drugim dionicama iste pruge: Novska - Lipovljani, Lipovljani - Banova Jaruga te Banova Jaruga - Kutina, rekli su nam.

Tračnice | foto: HŽ Infrastruktura

Što sve obuhvaća projekt

Sam projekt daleko nadilazi običnu obnovu pruge. Uz izgradnju drugog kolosijeka i kompletnu rekonstrukciju postojećeg, planirana je modernizacija kolodvora, stajališta i prateće infrastrukture. Također će se ukloniti ili denivelirati većina željezničko-cestovnih prijelaza, čime će se značajno povećati sigurnost prometa.

Projekt uključuje i ugradnju novih signalno-sigurnosnih sustava, modernizaciju upravljanja prometom te obnovu elektroenergetskog sustava. Cilj je uskladiti cijelu dionicu s europskim standardima interoperabilnosti.

Po završetku radova vlakovi će na ovoj dionici moći voziti brzinom do 160 kilometara na sat, što će značajno skratiti vrijeme putovanja i povećati kapacitet prometa. Upravo zbog toga ovaj projekt ima strateški značaj ne samo za Hrvatsku, nego i za širu europsku prometnu mrežu.