Imamo detalje! Uz našu novu autocestu pronađena stara rimska cesta, izgradnja čvora još će malo pričekati

U Hrvatskoj se priprema, gradi i projektira velik broj novih čvorova na autocestama. Riječ je o važnim projektima Hrvatskih autocesta (HAC), o kojima smo nedavno pisali ovdje. Među njima je i čvor Žažina na autocesti A11 Zagreb - Sisak.

Iako je krajem prošle godine za izvođača radova izabran Osijek-Koteks, a prije nekoliko mjeseci ugovoren je i stručni nadzor s društvom Mi projektiramo Vama iz Samobora, radovi još uvijek ne mogu početi. Na teren najprije moraju arheolozi.

Za provedbu zaštitnih arheoloških istraživanja u prethodnom savjetovanju objavljen je postupak javne nabave procijenjene vrijednosti 440.000 eura. Istraživanja su potrebna jer su na prostoru budućeg čvora, spojne ceste i rekonstrukcije raskrižja državnih cesta DC30 i DC36 utvrđena čak četiri arheološka nalazišta.

Ministarstvo kulture i medija zbog toga je odredilo zaštitna iskopavanja na gotovo pet hektara, kao i stalni arheološki nadzor svih ostalih zemljanih radova na području zahvata. Radovi se mogu izvoditi tek nakon provedbe propisanih mjera zaštite.

Pregledano više od 140 tisuća četvornih metara

Arheološki terenski pregled proveden je početkom travnja 2026. godine na području planiranog čvora Žažina, koji bi trebao postati novi izlaz s autoceste prema Petrinji.

Zahvat se proteže u duljini od približno 1,4 kilometra, od raskrižja državnih cesta DC30 i DC36 u Žažini do autoceste A11, na položaju Vučkovo, oko kilometar jugozapadno od naselja Greda.

Arheolozi su pregledali područje površine veće od 140 tisuća četvornih metara. Prostor je podijeljen na 1.428 kvadrata veličine približno deset puta deset metara, u kojima su prikupljani nalazi i bilježeni podaci o načinu uporabe zemljišta, vegetaciji i vidljivosti tla.

Ondje gdje površina zbog guste vegetacije nije bila vidljiva kopane su probne sonde. Posao su otežavali šikara, kanali i voda koja se nakon obilnijih oborina zadržava na nižim dijelovima terena. Više od polovice obuhvata čine poljoprivredne površine, oko 36 posto nalazi se pod šumom, dok ostatak zauzimaju kanali, putovi i nasipi.

Nalazište uz autocestu A11 | Foto: EOJN, Canva

Pronađeno 605 nalaza, među njima paleolitičko sječivo

Tijekom pregleda prikupljeno je ukupno 605 nalaza, ukupne mase nešto veće od šest kilograma. Najbrojniji su bili ulomci opeke, kojih je pronađeno 412, dok je prikupljeno i 165 ulomaka keramičkih posuda.

Veći dio keramike pripisan je srednjem i novom vijeku, ali pronađeni su i ulomci koji bi mogli pripadati antičkom i prapovijesnom razdoblju. Među ostalim nalazima bili su željezni čavli, komad moguće željezne zgure, staklo i ulomak kamenog brusa.

Najznačajnijim pojedinačnim nalazom arheolozi su proglasili obrađeno kameno sječivo duljine 42 i širine 17 milimetara. Pronađeno je jugozapadno od autoceste, a prema preliminarnoj procjeni vjerojatno potječe iz paleolitika.

Najveća koncentracija arheoloških nalaza zabilježena je na sjeveroistočnom dijelu trase, na blagom uzvišenju koje bi moglo predstavljati središnji dio nalazišta čiji je rub istražen još 2021. godine tijekom gradnje dionice autoceste A11 Lekenik - Sisak.

Nalazište uz autocestu A11 | Foto: EOJN, Canva

Ispod humusa pronađena rimska cesta

Posebno je važan nalaz ostataka rimske šljunčane ceste koja je povezivala antičku Sisciju, današnji Sisak, s Andautonijom kod današnjeg Ščitarjeva. Tragovi te prometnice između Grede i Dužice poznati su još od kraja 18. stoljeća. Ostaci pravocrtnog nasipa širine oko 20 metara vidljivi su i na digitalnom modelu reljefa, dok bi interpolirana trasa ceste prolazila upravo kroz središnji dio budućeg zahvata.

Iskopavanjem probnih sondi arheolozi su neposredno ispod sloja humusa, debelog tek desetak centimetara, pronašli krupni i sitni šljunak u ilovastom tlu. Ostaci ceste utvrđeni su do približno 25 metara jugozapadno od današnjeg poljskog puta.

Sjeverni rub rimske ceste nije pronađen. Prema elaboratu, moguće je da se nalazi ispod sadašnjeg poljskog puta ili da je uništen suvremenim kanalom.

Nalazište uz autocestu A11 | Foto: EOJN, Canva

Iskopavanja na četiri nalazišta

Ministarstvo kulture i medija naložilo je zaštitna arheološka iskopavanja na četiri pozicije. Na nalazištu Greda - Kozlovica, površine 4.233 četvorna metra, nalaze se ostaci rimske šljunčane ceste. Greda - Seno polje 1 obuhvaća 6.964 četvorna metra, a ondje se očekuju ostaci iz prapovijesti, antike i novog vijeka.

Nalazište Greda - Seno polje 2 prostire se na 14.165 četvornih metara. Na njemu se očekuju nalazi iz srednjeg i novog vijeka, ali i mogući tragovi iz paleolitika.

Najveće je nalazište Greda - Vučkovo, površine 23.688 četvornih metara. Na tom se području očekuju arheološke tvorevine iz antike, srednjeg i novog vijeka te manji broj ostataka iz mlađih prapovijesnih razdoblja.

Na svim dijelovima zahvata na kojima neće biti provedena iskopavanja morat će se organizirati stalni arheološki nadzor. Ako se tijekom radova otkriju kulturni slojevi ili novi nalazi, investitor će morati osigurati dodatna zaštitna istraživanja.

U slučaju pronalaska posebno vrijednih nepokretnih ostataka, primjerice arhitekture, projekt će se morati prilagoditi kako bi se nalaz sačuvao ili eventualno predstavio javnosti. Troškove arheoloških istraživanja i nadzora snosit će Hrvatske autoceste.

Nalazište uz autocestu A11 | Foto: EOJN, Canva

Čvor će povezati Petrinju s autocestom A11

Podsjetimo, novi čvor Žažina planiran je kao izravna veza autoceste A11 s državnom cestom DC30 prema Petrinji. Nalazit će se približno na 25+796. kilometru autoceste, oko 312 metara jugoistočno od postojećeg nadvožnjaka Greda.

Čvor će biti izveden u obliku 'trube', prometnog rješenja koje se često primjenjuje na mjestima povezivanja autoceste s važnijom državnom cestom. Predviđene su tri jednosmjerne rampe koje će omogućiti potrebne ulaze i izlaze s autoceste.

Duljina rampi iznosit će od približno 565 do 785 metara, širina kolnika 6,3 metra, a računska brzina unutar čvora bit će 40 kilometara na sat. Glavni radijus čvorišta iznosi 55 metara, dok su ostali radijusi veći kako bi se omogućilo sigurnije i protočnije kretanje vozila.

Od čvora će prema raskrižju državnih cesta DC30 i DC36 voditi približno 900 metara duga spojna cesta. Bit će dvosmjerna, s jednom prometnom trakom u svakom smjeru, kolnikom širine sedam metara i projektnom brzinom do 80 kilometara na sat.

Na njezinu završetku predviđeno je jednotračno kružno raskrižje s četiri privoza. Projektirano je i za prolazak teretnih vozila duljine do 16,5 metara, a procijenjeni kapacitet iznosit će između 22.000 i 24.000 vozila dnevno.