HAC sprema veliku inspekciju: Mostovi stariji od 30 godina i golemi vijadukti idu na 'pregled'

Mostovi, vijadukti, nadvožnjaci i podvožnjaci jedni su od najvažnijih dijelova autocestovne infrastrukture. Oni omogućuju neprekinuto odvijanje prometa preko rijeka, dolina, željezničkih pruga, lokalnih cesta i drugih prepreka. Zbog svoje konstrukcijske složenosti te stalne izloženosti prometnom opterećenju, vremenskim utjecajima, vodi, soli i promjenama temperature, takve građevine zahtijevaju redovite i temeljite preglede.

Upravo zato Hrvatske autoceste (HAC) raspisale su javnu nabavu vrijednu 345.000 eura za pregled mostova na više autocestovnih pravaca: A1, A3, A4 i A5. Riječ je o različitim skupinama objekata, od velikih vijadukata i mostova veće duljine do manjih mostova, nadvožnjaka i podvožnjaka. Cilj nije samo evidentirati postojeće stanje, nego i stvoriti jasnu podlogu za planiranje budućeg održavanja, popravaka i eventualnih sanacija.

Opseg građevina obuhvaćenih pregledom

Pregled obuhvaća više skupina mostovnih građevina. Na autocesti A1 nalaze se brojni veliki objekti, uključujući mostove Dobra, Bistrica, Miljanica i Gacka te niz vijadukata kao što su Krajine, Modruš, Gradina, Kotezi, Veliki Prolog, Struge - Brečići i Kula. Popis za A1 obuhvaća ukupno 37 objekata, među kojima su i vrlo dugi vijadukti, primjerice Kotezi lijevo i desno, duljine veće od 1.200 metara.

Na autocesti A4 pregled se odnosi na 15 objekata, među kojima su mostovi Rastovo Rebro I i II, vijadukti Visočka Steza, Šajan, Paka i Visočki Kraj te most Paka lijevo i desno. Riječ je o skupini u kojoj se izmjenjuju mostovi srednjih duljina i dulji vijadukti, osobito u zoni Pake i Šajana.

Posebnu cjelinu čine građevine starije od 30 godina na autocesti A3. U toj skupini nalaze se nadvožnjaci, podvožnjaci i mostovi poput Stare Save, Kanala Črnec, Potoka Črnec, Ježeva, Nove Zeline, Lonje i drugih objekata na pravcu A3. Starost ovih građevina čini pregled posebno važnim jer se kod starijih konstrukcija češće pojavljuju posljedice dugotrajnog opterećenja, zamora materijala i utjecaja okoliša.

Na autocesti A5, na dionici Granica Mađarska - Beli Manastir, obuhvaćeno je 11 objekata. Među njima su mostovi Travnik 1 i 2, nadvožnjaci Gajić i Rašće, vijadukt 135. Baranjska brigada HV lijevo i desno te mostovi preko kanala i Karašice.

autocesta | foto: baustela.hr / Ivana Solar

Svrha glavnog pregleda

Glavni pregled nije samo formalna obveza, nego sustavan postupak kojim se utvrđuje stvarno stanje svake građevine. Prema projektnim zadacima, izvođač usluge mora provesti glavni pregled građevina, unijeti rezultate u aplikaciju Sustava gospodarenja građevinama te izraditi završno izvješće.

Glavni pregledi provode se kao vizualni pregledi svih konstruktivnih elemenata. Pritom se koriste odgovarajuća pomagala - mjerna traka, čekić, fotoaparat, markeri, instrumenti za mjerenje širine pukotina, temperature i vjetra, svjetiljke, povećala, zrcala, ljestve i druga oprema. Pregled uključuje fotografiranje, prekucavanje, bilježenje oštećenja i ispunjavanje pripremljenih obrazaca. U pravilu se glavni pregledi provode jednom u šest godina.

autocesta | foto: baustela.hr / Ivana Solar

Priprema prije izlaska na teren

Prije samog pregleda potrebno je analizirati postojeću dokumentaciju. To uključuje pregled zapisa o konstrukciji, ranijih izvještaja, preporuka iz prethodnih pregleda i projektne dokumentacije unesene u Sustav gospodarenja građevinama. Svi članovi tima moraju biti upoznati s dostupnim podacima o građevini prije nego što započne terenski rad.

Ova priprema važna je zato što omogućuje usporedbu novog stanja s prethodno evidentiranim stanjem. Ako je, primjerice, neko oštećenje već bilo zabilježeno, tijekom novog pregleda može se utvrditi je li ono stabilno, je li se proširilo ili zahtijeva hitniju intervenciju. Time se pregled ne svodi samo na popisivanje oštećenja, nego postaje alat za praćenje razvoja stanja kroz vrijeme.

Autocesta A11 Zagreb-Sisak | foto: Hrvatske autoceste

Što se pregledava na mostovima

Pregledava se svaki pojedinačni element prometnih površina, gornjeg i donjeg ustroja. To znači da se ne promatra samo kolnik, nego i vijenci, rubnjaci, slivnici, prijelazne naprave, ležajevi, nosači, stupovi, upornjaci i ostali elementi konstrukcije. Pregledi se provode raspon po raspon, a obrasci za unos oštećenja moraju biti prilagođeni takvoj podjeli.

Posebno je važno da se dokumentiraju i oštećeni i neoštećeni elementi. Ako, primjerice, most ima deset ležajeva, a oštećena su samo dva, u izvješću se svejedno fotografiraju svi ležajevi. Za oštećene se upisuju oštećenja, a za neoštećene se navodi da oštećenja nisu pronađena. Takav pristup osigurava potpunu i provjerljivu dokumentaciju.

Ilustracija | foto: Unsplash

Vrste oštećenja i pokazatelji stanja

Oštećenja se evidentiraju prema Katalogu oštećenja, koji obuhvaća različite skupine mogućih problema. Među njima su promjene u geometriji, deformacije, slijeganja, erozije i podlokavanja, oštećenja betona, pukotine, procurivanja, korozija armature, oštećenja čelika, opreme i drugih dijelova mosta.

Kod betonskih konstrukcija posebno se prate pukotine, ljuštenje ili odlamanje zaštitnog sloja, vlaženje, iscvjetavanje, korozija armature i mehanička oštećenja. Kod čeličnih dijelova važna je pojava površinske ili točkaste korozije. Kod donjeg ustroja važni su znakovi podlokavanja, erozije, slijeganja ili oštećenja temelja.

Unesena oštećenja u aplikaciji Sustava gospodarenja građevinama povezuju se s unaprijed definiranim kategorijama iz Kataloga oštećenja. Aplikacija zatim, pomoću ugrađenog algoritma, daje pokazatelj stanja građevine. Time se omogućuje ujednačeno ocjenjivanje svih objekata, bez obzira na njihovu veličinu, lokaciju ili starost.

Trenutno stanje i očekivani rizici

Na temelju dostupnih projektnih zadataka ne navodi se unaprijed konačna ocjena stanja svakog mosta jer će se ona utvrditi tek nakon provedenog glavnog pregleda i unosa rezultata u sustav. Ipak, već iz samog opsega građevina može se zaključiti da će se pažnja morati usmjeriti na različite tipove rizika.

Kod velikih vijadukata na A1, kao što su Kotezi, Gradina, Modruš ili Struge - Brečići, važni su pregled rasponske konstrukcije, ležajeva, prijelaznih naprava, odvodnje i donjeg ustroja. Kod starijih građevina na A3 poseban naglasak treba biti na posljedicama dugogodišnje uporabe, mogućoj koroziji, degradaciji betona, oštećenjima kolnika, prijelaznih naprava i ležajeva. Kod objekata na A4 i A5, uz konstrukcijska oštećenja, važno je pratiti i stanje opreme, odvodnje i svih elemenata izloženih vodi, soli i prometnom opterećenju.

Rezultat glavnog pregleda mora biti jasno završno izvješće. Ono treba sadržavati popis pregledanih građevina, opis zatečenog stanja, fotodokumentaciju, evidentirana oštećenja, ocjenu stanja pojedinačnih elemenata i ocjenu stanja građevine u cjelini. Također treba dati preporuke za daljnje održavanje, eventualne popravke, sanacije, dodatna istraživanja i rokove budućih pregleda.