Arhitekt o skupim stanovima: 'Svi pričaju o priuštivosti, ali premalo ljudi projektira za običnog čovjeka'

Stanovanje je danas jedan od najvećih problema hrvatskih gradova. Cijene kvadrata rastu, priuštivi stanovi stalno se spominju kao cilj, dok se sve češće postavlja pitanje projektiraju li se zgrade uopće prema stvarnim potrebama i mogućnostima ljudi koji bi u njima trebali živjeti.

Mora li svaka nova zgrada biti arhitektonski spektakl ili nam zapravo treba puno više sasvim dobrih, funkcionalnih i racionalnih stanova koje prosječan čovjek može priuštiti? O tome smo u podcastu Bauštela.hr razgovarali s Jankom Kraljem, arhitektom i osnivačem Studija Atak, koji smatra da se arhitektura u jednom dijelu previše udaljila od svakodnevnog života.

'Arhitektura nije na našoj strani'

Kralj bez puno okolišanja smatra da se arhitektura danas često više bavi vlastitim ambicijama nego ljudima kojima bi trebala služiti.

- Arhitektura nije na našoj strani. Ja bih uzeo sprej i na zidove bih to sprejao, iskreno. Arhitektura nije na našoj strani, rekao je Kralj.

Pojašnjava da pritom ne misli kako arhitekti namjerno rade protiv ljudi. Problem vidi u tome što se arhitektura često pretvara u svojevrsno natjecanje, u pokušaj da svaki projekt bude poseban, upečatljiv i pomakne granice, dok pitanje tko si takav prostor uopće može priuštiti ostaje po strani.

- Čini mi se da je arhitektura previše usmjerena na to nekakvo natjecanje, da doseže sama svoje granice, a da si to zapravo nitko od nas ne može priuštiti. I onda ostanemo na stanovima koji možda jesu loša arhitektura, ali si ni njih ne možemo priuštiti, kaže arhitekt.

Janko Kralj u Bauštela.hr podcastu | foto: Lovro Sabljak, Bauštela.hr

Svi pričaju o priuštivim stanovima, ali ih netko mora i projektirati

Problem stanovanja danas je puno širi od same arhitekture, ali Kralj smatra da i struka mora preuzeti svoj dio odgovornosti. Godinama se govori o priuštivim stanovima, nižim cijenama kvadrata i kvalitetnijem stanovanju. Često se pritom uspoređuju stanovi građeni 1970-ih i 1980-ih s današnjom novogradnjom, posebno kada je riječ o funkcionalnosti i kvaliteti tlocrta.

- Svi pričaju o tome da treba neka promjena, da trebaju priuštivi stanovi, da treba sniziti cijene kvadrata i nekako uklopiti tu dobru arhitekturu. Ali nema dovoljno ljudi koji će se stvarno posvetiti tom cilju, rekao je Kralj.

Prema njegovu mišljenju, kvalitetna arhitektura ne mora nužno značiti spektakularnu zgradu. Upravo suprotno, kod stanovanja je ponekad važnije osmisliti nekoliko tisuća normalnih, funkcionalnih i cjenovno prihvatljivijih stanova nego nekoliko arhitektonski iznimnih zgrada.

stambena zgrada 'Kineski zid' | Foto: Nina Šantek, Bauštela.hr

'Treba nam Volkswagen Golf'

Kralj pritom koristi vrlo jednostavnu usporedbu. Ako se želi rješavati ozbiljan problem stanovanja, cilj ne može biti da svaki projekt bude arhitektonski eksperiment.

- Ne možeš napraviti zgradu koja je tako dobra, tako super i tako sjajna. Nekad jednostavno moraš reći: moram napraviti 7.000 stanova koji su okej. Koji su Volkswagen Golf, dobar auto. To nam treba, kaže Kralj.

Takva zgrada možda neće imati sve detalje koje arhitekti vole isticati, ali će ispunjavati svoju osnovnu svrhu.

- Tih 7.000 stanova ne može imati staklenu ogradu. Moramo si očekivanja malo korigirati, rekao je.

Upravo tu vidi jedan od glavnih problema suvremene stambene arhitekture. Struka često teži idealnom projektu, dok se velika potreba za sasvim dobrim, racionalnim i dostupnijim stanovima nalazi negdje u drugom planu.

Mamutica

Dobra kuća može biti malo dosadna

Ista logika, smatra Kralj, vrijedi i kod obiteljskih kuća. Arhitekt ne mora svaki put pokušavati napraviti nešto što će završiti u stručnim časopisima, nagradama ili na društvenim mrežama.

- Nekada treba napraviti dobar tlocrt i reći: ova kuća će biti malo dosadna, malo obična i bit će okej, rekao je.

Takvi projekti, međutim, rijetko postaju ono čime se arhitektonski uredi najviše predstavljaju.

- Zamislite da kuća košta 220.000 eura i da u portfelj uđe kao DKMČ, dobra kuća za malog čovjeka. To se ne radi. To se ne glorificira, kaže Kralj.

Upravo bi se, prema njegovu mišljenju, odnos struke prema takvim projektima trebao promijeniti. Dobar projekt ne mora biti spektakularan da bi bio vrijedan.

'Kul je napraviti špicastu zgradu za Instagram'

S druge strane, arhitektura koja dobro izgleda na fotografiji puno lakše privlači pažnju.

- Kul je napraviti špicastu zgradu koja ima oštre linije i jedan moment koji je jako 'photographable'. Onda ga stavljam na Instagram i to je jako kul, rekao je Kralj.

Naglašava da takva arhitektura sama po sebi nije problem i da za nju postoji mjesto. Problem nastaje kada takav pristup postane mjerilo uspjeha i u području u kojem bi prioritet trebao biti nešto sasvim drugo.

- To 'kul, kul, kul' ima svoje mjesto. Ali ako pričamo o sociološkom problemu, a to je problem stanovanja, onda nema mjesto, dodao je za kraj sugovornik.