Kreće se u realizaciju sveučilišnog kampusa Borongaj? Investicija teška 2 milijarde eura
Znanstveno-učilišni kampus Borongaj je projekt iz 2007. godine, koji se napokon pokreće. Novi rektor zagrebačkog sveučilišta, Stjepan Lakušić, odlučio je krenuti u realizaciju istoga, a za njegovo ostvarenje potrebna je suradnja države i Grada Zagreba, poslovnoga sektora i Sveučilišta.
Centar Borongaj | casopis-gradjevinar.hr, screenshot
Još uvijek nije poznato koliko će točno biti teška ova investicija, ali je prva procjena da će se raditi oko dvije milijarde eura. Stvari se napokon pokreću, a prvi korak je bio sastanak rektora Lakušića i zagrebačkog gradonačelnika, koji se održao prije nekoliko tjedana, piše Poslovni.hr.
Prva faza projekta je dovršena 2007. godine, a od tada je dio prostorija uređen za Ekonomski fakultet, podatkovni centar Sveučilišnog računskoga centra (SRCA) i studentski restoran. Također je izgrađen Biocentar, a napravljeni su i koraci za projekt Građevinskog fakulteta ‘Centar za istraživanje i razvoj sigurnog i održivog okoliša’ – pripremljena je dokumentacija i ishodovana je građevinska dozvola. Više o tome možete pročitati ovdje.
– Sveučilište u Zagrebu na tom prostoru planira razvijati suvremenu znanstveno-istraživačku i visokoobrazovnu infrastrukturu koja podrazumijeva najvišu razinu kvalitete za potrebe održavanja djelatnosti sastavnica Sveučilišta, smještaja studenata, transfera tehnologije prema gospodarstvu i inkubacije novih tvrtki, održavanja različitih društvenih i sportsko-rekreativnih sadržaja, rekao je Lakušić.
Ambiciozan projekt
Projekt bi uključivao proširenje tramvajske mreže na sveučilišni kampus Borongaj, rekonstrukciju i dogradnju željezničkog stajališta Borongaj, ali i izgradnju novog studentskog doma s 1.500 do 2.000 ležajeva. Na površini od 90 tisuća četvornih metara bi se uz dom našao i rekonstruiran studentski restoran, tehnološko-inovacijski park (novi prostor za Zicer), kao i nove zgrade pojedinih fakulteta i njihovih zajedničkih sadržaja. Za realizaciju projekta, potrebne su suradnje i podrška.
– Ta podrška mora biti koncipirana na održivom kvalitetnom konceptu i za to smo odabrali takozvani Triple Helix model zasnovan na suradnji između tri glavna društvena aktera – države i Grada Zagreba, poslovnoga sektora i Sveučilišta. Cilj Triple Helix modela je da se povezivanjem znanja i inovacija triju glavnih društvenih aktera postigne društveni i ekonomski razvoj, rekao je Lakušić za Poslovni.hr.
Kako je pojasnio Lakušić, svi dionici će tako osiguravati materijalne, financijske i ljudske resurse po projektima u unaprijed dogovorenim udjelima. Kako je rekao, unutar modela vlada velika međuovisnost i sam model neće zaživjeti ako samo jedan od aktera ne pokaže spremnost na suradnju.
Iako se analize vrijednosti projekta tek rade, procjena je da će samo nulta i velik dio prve faze biti teški oko 200 milijuna eura, dok bi cijeli projekt mogao koštati i oko 2 milijarde eura. Ali, ako sve bude realizirano po planu, projekt će se financirati iz sredstava NPOO-a i europskih fondova.
