Odabrano idejno rješenje mosta preko Kaštelanskog zaljeva! Vizija postaje stvarnost
18:38 10 h 23.02.2026

Vukovar stambena zgrada | foto: bauštela.hr
Ako ste odrasli u stambenoj zgradi 1970-ih i 1980-ih sigurno se sjećate velikog plakata s crnim tiskanim slovima kojima je bilo ispisano ‘Kućni red’. Obično je stajao u haustoru, uz poštanske sandučiće, a njime je bilo definirano vrijeme kućnog mira, obaveza čišćenja zajedničkih prostorija, način korištenja zajedničkih prostorija i još brojne druge ‘sitnice’ koje su presudne za slogu suvlasnika. I Kućni red se poštivao. Za razliku od situacije kakva je danas gdje je u zgradama međusobno poštivanje, pa čak i poznavanje stanara mahom stvar prošlosti.
No, to bi se u 2025. trebalo promijeniti stupanjem na snagu Pravilnika o kućnom redu koji će biti obvezujući na nacionalnom nivou, a koji se do 20. travnja 2025. nalazi u javnom savjetovanju. Pravilnik je općeg karaktera, sadrži 24 članka koji se odnose na pravila korištenja zajedničkih prostora u zgradi.
Pravilnikom se propisuje kućni red na način da se određuju dopuštene razine buke i sprječavanje nakupljanja otpada u posebnim dijelovima zgrade, navodi se satnica kućnog reda i mira te odstupanja u iznimnim slučajevima. Tu su i obveze vlasnika stanova koji iznajmljuju svoje stanove, a među kojima se ističe kako je svaki suvlasnik obvezan predstavniku suvlasnika dostaviti ime, prezime i kontakt svojih najmoprimaca.
No, krenimo od početka.
Vlasnici stanova, poslovnih prostora i drugih posebnih dijelova zgrade, najmoprimci, zakupnici, privremeni i povremeni korisnici zgrade dužni su sve dijelove zgrade koristiti pažnjom ‘dobrog gospodara’, pazeći da svojim korištenjem ne ometaju druge korisnike u njihovu korištenju. Također, stanari su obvezni čuvati posebne dijelove zgrade od oštećenja, a zajedničke dijelove i uređaje koristiti u skladu s njihovom namjenom. Moraju i voditi brigu o svojim posebnim dijelovima kako ne bi nastala šteta drugim suvlasnicima te pažljivo koristiti zajedničke dijelove i uređaje i paziti na njihovu čistoću.
Što bi značilo da čak i u zgradama koje nisu etažirane više nema prisvajanja zajedničkih prostorija, a ni kuhanja zimnice u njima ako to znači će miris ‘ajvara’ danima ispunjavati hodnike i stanove.
Pravilnik se pozabavio i s (ne)kulturom življenja u kontekstu korištenja balkona, lođa i terasa. Uz fokus na, kako se čini, onemogućavanje, primjerice, ekipe s četvrtog kata da na balkonu puši i čikove baca preko ograde ili gospođe s trećeg da dok zaljeva cvijeće zalijeva cijelu zgradu.
Tako je specificirano da se biljke na balkonu, terasi, lođi, vrtu moraju držati u posudama koje zadržavaju vodu i koje su osigurane od pada. Također, u Pravilniku stoji i uputa o zalijevanju cvijeća koje se treba obavljati tako da voda ne oštećuje balkone, prozore, pločnik i pročelje zgrade. Uz dodatak kako nije prihvatljivo ni da cvijeće ošteti balkone, terase odnosno lođe.
Također, napominje se i kako stanari ne smiju: prolijevati tekućine, isprašivati posteljinu, tepihe ili krpe te bacati predmete, opuške i slično kroz prozore, vrata, balkone i lođe zgrade. Zanimljivo je da Pravilnik regulira i korištenje vrata i prozora u zajedničkim prostorijama. Pa tako kapci koji se otvaraju prema javnoj prometnoj površini ne smiju položajem ometati prolaznike. Dok za vrijeme padalina, vjetra i temperatura nižih od 0 stupnjeva celzijusa, prozori i vrata zajedničkih dijelova zgrade trebaju biti zatvoreni.
Vezano uz poluotvorene dijelove stanova treba reći da Kućni red zabranjuje na uličnim pročeljima balkona, lođa i terasa postavljanje tendi, roloa ili sjenila. Osim u slučaju kada natpolovičnom većinom suvlasnika nije odlučeno o njihovom jednoobraznom izgledu za cijelu zgradu.

solarna elektrana na balkonu
Zajednički ili posebni dijelovi zgrade u kojima se stvara dim, prašina, mirisi ili buka, svjetlosno zagađenje, odnosno bilo kakve druge imisije, moraju biti odgovarajuće izolirani odnosno uređeni i to na način da se ne ometa stanovanje niti ne ugrožava zdravlje korisnika, odnosno da se spriječi širenje imisija.
Na zajedničkim balkonima, terasama ili lođama te na zajedničkim stepenicama i predprostorima nije dopušteno držanje drva, ugljena ili tekućeg ogrjeva. U zajedničkim i posebnim dijelovima zgrade nije dopušteno držati zapaljive, lako hlapljive ili opasne tvari i predmete. Cijepanje drva dozvoljeno je samo u posebno namijenjenoj prostoriji. Uz to stanari su obvezni uređaje za loženje i tekuće plinove koristiti isključivo u skladu s propisima kojima se uređuje zaštita od požara.
Prema Pravilniku stanari ne smiju vikom, glasnom glazbom, kućnim radovima ili na neki drugi način stvarati ili omogućiti stvaranje neprimjerene buke ili narušavati red i mir u zgradi, a posebno radnim danom u razdoblju od 15 do 17 sati te od 22 do 7 sati, te neradnim danom odnosno vikendom i blagdanom od 13 do 17 sati te od 22 do 9 sati.
S time da se stanarima ostavlja mogućnost da dogovorom ove satnice izmjene. Također Kućni red ostavlja mogućnost da se u stanovima mogu održati, primjerice, proslave, ali one moraju biti najavljene dva dana prije održavanja i ne smiju trajati dulje od ponoći.
Isto tako treba reći da su suvlasnici dužni minimalno dva dana prije početka radova na posebnim dijelovima zgrade obavijestiti druge suvlasnike i korisnike o vrsti radova, početku i očekivanom trajanju izvođenja radova. Kao i da izvođenje radova u posebnim dijelovima nije dopušteno u razdoblju od 22 do 7 sati, a neradnim danom odnosno vikendom i blagdanom od 22 do 9 sati.
Stanari su dužni voditi brigu o načinu korištenja dizala u zgradi, čuvati od oštećenja dijelove i uređaje dizala te su dužni brinuti o čistoći dizala. Prilikom transporta građevinskog materijala dizala se mogu koristiti samo u skladu s njihovom nosivošću, te moraju paziti da se ne oštete ili uprljaju.

vikanje | foto: Freepik
Prema Kućnom redu stanari ne smiju u kućnim vežama, prolazima, zajedničkim hodnicima, terasama, tavanima i stubištima kao i na okućnici zgrade ostavljati bicikle, skutere, motocikle, romobile, ormare, kuhinjske aparate, kutije, vreće, obuću, otpad te druge stvari koje mogu izazvati požar ili narušavati okolni izgled. Dječja i invalidska kolica mogu se ostavljati u zajedničkim prostorijama na način da ne ometaju slobodan prolaz.
Iznimno, odlukom suvlasnika može se odrediti da se bicikli i romobili mogu ostavljati na za to prethodno predviđena mjesta u zajedničkom podrumu, tavanu, okućnici te hodniku pod uvjetom da slobodan prolaz u svakom trenutku mora iznositi najmanje 120 centimetara. Kao i da se poštuju svi propisi koji uređuju pristupačnost građevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti kao i pravila o protupožarnoj zaštiti.
Ističe se i kako se u zajedničkim dijelovima zgrade mogu se držati uredno postavljene vaze sa cvijećem na način da se ne ometa kretanje osoba. Također, kućne veže, stubišta, prolazi i zajednički hodnici moraju biti osvijetljeni, a ulazna vrata u zajednički podrum moraju biti zaključana, osim ako suvlasnici nisu drukčije odredili.
U zajedničkom podrumu nije dozvoljeno držati lako zapaljive stvari i tekućine. Uz to suvlasnici su dužni skloništa u zgradi koja su upisani kao zajednički dijelovi zgrade (najčešće podrumi) održavati u funkcionalnom stanju u skladu s propisima koji uređuju područje civilne zaštite.
Svi stanari u zgradama su dužni održavati čistoću stubišta, hodnika i ostalih zajedničkih dijelova te ih čuvati od oštećenja. Zajedničko dvorište i okućnica ne smiju se koristiti za trajni smještaj građevinskog i drugog materijala, otpadaka, uznemiravanje korisnika zgrade stvaranjem buke, pranje vozila, parkiranje vozila na način da se onemogućava ulazak i izlazak drugih vozila, te samovoljno ograđivanje ili blokiranje zajedničkog dijela za osobno parkiranje vozila ili smještaj stvari.
Stanari su dužni organizirati čišćenje snijega i leda s krovova i pločnika, odnosno provesti radnje radi sprječavanja nastanka štete drugim korisnicima zgrade i trećim osobama u svezi sa snijegom i ledom na svim površinama koje se nalaze na građevinskoj čestici zgrade.
U posebnim dijelovima zgrade dozvoljeno je držanje kućnih ljubimaca u skladu s propisima koji uređuju zaštitu životinja i općim aktima predstavničkih tijela jedinica lokalne samouprave. Korisnici su obvezni počistiti svaki oblik izmeta ili drugih ostataka iza svojih kućnih ljubimaca sa svih dijelova zgrade i okućnice zgrade te se brinuti da njihovi kućni ljubimci ne uznemiravaju ostale stanare.

čišćenje | foto: Freepik
Posebna pravila kućnog reda donose suvlasnici natpolovičnom većinom suvlasnika u skladu sa Zakonom o upravljanju i održavanju zgrada i koja ne smiju biti u suprotnosti s općim pravilima. Nakon donošenja posebnih pravila kućnog reda upravitelji zgrade dužni su ista u roku 90 dana od donošenja postaviti u svim zgradama kojima upravljaju u obliku fiksne zidne ploče za trajno izlaganje u zajedničkom prostoru zgrade kako bi bila vidljiva i čitljiva svakomu tko ulazi u zgradu.
Za nepridržavanje odredbi kućnoga reda propisuju se novčane naknade u skladu s odredbama Zakona o upravljanju i održavanju zgrada i međuvlasničkog ugovora. Posebna pravila kućnog reda donose suvlasnici natpolovičnom većinom suvlasnika u skladu sa Zakonom o upravljanju i održavanju zgrada.
Doznajte ovdje sve o velikoj rasprodaji državni kvadrata.