Vrijednost poznatog dvorca na dražbi 'pala' na milijun: Vlasnici ga izgubili zbog duga

U dražbama FINA-e znaju se naći svakakve nekretnine, a iznosi se najčešće kreću u desecima tisuća eura. Stoga se i primijeti kada iznos neke dražbe prelazi pola milijuna ili milijun eura. U ovom slučaju, na proljeće je otvorena dražba za dvorac od 309 četvorna metra u Vižovlju, procijenjene vrijednosti od 1,8 milijuna. Iznos nam je privukao pažnju.

Kako doznajemo, riječ je o zaštićenom kulturnom dobru, izvorno dvorcu obitelji Galjuf (službeno, dvorcu Vižovlje) bez kojega vlasnici ostaju zbog dugova. I ne, ovo nije prvi, već posljednji krug dražbe, u kojoj se dolazi do minimalne cijene za koju se dvorac može prodati, a to je iznos od 1,09 miljuna eura.

Gotovo dvostruko manje u odnosu na vrijednost po kojoj se isprva našao na dražbi. Vlasnici dvorca, kako se vidi iz zemljišno-knjižnih podataka, dosad su bili Zlatko Spiljar te Daniel Oscar Spiljar, a tko će po novome postati vlasnik, još se ne zna. Za nekretninu, naime, još nije uplaćena nijedna jamčevina.

Dvorac skriven u brežuljcima

Elektronička javna dražba za ovaj zanimljiv, manji dvorac smješten u zagorskim brežuljcima, otvorena je 16. travnja ove godine, u 14. sati. Nekretnina upisana u zemljišnoknjižni uložak katastarske općine Strmec, na čestici 920 na dražbi se našla zajedno s okolnim parcelama - označenima u katastru kao pašnjaci, oranice, dvorišta i šuma, ukupne površine od preko 21 tisuća četvornih metara. 

U tom prvom krugu dražbe, sve zajedno procijenjeno je na vrijednost od 1,82 milijuna eura, no, početna cijena bila je četiri petine procjene, odnosno 1,46 eura, kako smo pisali. Budući da prvi 'krug' nije uspio, odnosno dvorac nije dobio novog vlasnika, dražba se nastavila. Do sada, u drugoj po redu dražbi cijena je već pala na minimalni iznos po kojemu se dvorac mora prodati, a to je 1,094 milijuna eura. 

Dražbeni korak kod najave dražbe, podsjetimo, iznosi 2.500 eura, dok je za sudjelovanje bilo potrebno uplatiti jamčevinu od 182.429,92 eura. Za sudjelovanje u ovom nadmetanju, kako stoji na stranicama FINA-e, jamčevinu je trebalo uplatiti još do 3. srpnja, no uplaćenih iznosa prema dostupnim podacima i dalje je 'nula' (0). Ako ni ovoga puta neće biti zainteresiranih kupaca koji ispunjavaju uvjete, sud obustavlja ovršni postupak na ovu nekretninu. 

Nekretnine za ovrhu | foto: snimka zaslona, FINA

Sud bi mogao obustaviti postupak

Dvorac time ne mora prijeći u vlasništvo države ili lokalne uprave, već treba odlučiti o daljnjim koracima. Znamo, dvorac Galjuf poseban je po statusu zaštićenog kulturnog dobra Republike Hrvatske, a u registru kulturnih dobara vodi se pod oznakom Z-4530. Podigla ga je plemićka obitelj Galjuf u prvoj polovici 19. stoljeća, a godina 1839., uklesana iznad reprezentativnog ulaza, svjedoči o razdoblju njegove izgradnje.

Građevina ima pravokutan tlocrt, dvostrešno krovište pokriveno biber-crijepom te različit izgled ovisno o strani terena - sa zapadne strane djeluje kao jednokatnica, dok je s istočne strane dvokatnica. Posebno se ističu altana s kovanom ogradom, profilirana pročelja i kameni okvir ulaza.

Obitelj Galjuf pripadala je hrvatskom nižem plemstvu, a plemstvo je stekla još 1613. godine. Tijekom stoljeća posjedovali su brojna imanja u Hrvatskom zagorju, uključujući Vižovlje, Strmec, Brezje kod Cesargrada i druga područja. Njihov arhiv danas se čuva u Hrvatskom državnom arhivu i predstavlja važan izvor za proučavanje povijesti plemstva sjeverne Hrvatske.

Dvorac i okolni objekti | foto: snimka zaslona, GoogleKarte