Propala tvornica koja je hranila cijeli kraj opet ide na bubanj: Prodaje se za upola procijenjene vrijednosti

Nekadašnja Zagorka iz Bedekovčine, jedna od najpoznatijih hrvatskih tvornica opeke, crijepa i keramičkih proizvoda, ponovno traži kupca. Nakon što dio nekadašnjeg industrijskog kompleksa nije prodan na prvoj FINA-inoj elektroničkoj dražbi, Trgovački sud u Zagrebu objavio je drugu. Ovoga puta početna cijena osjetno je niža, za više od milijun eura.

Riječ je o prostoru u samom središtu Bedekovčine, ukupne površine 10.530 četvornih metara, čija je procijenjena vrijednost 4,05 milijuna eura. Na prvoj dražbi početna cijena iznosila je nešto više od tri milijuna eura, dok se sada nekretnina može kupiti za najmanje 2,025 milijuna eura.

Prva dražba nije uspjela, sada cijena pala na dva milijuna

Prodaja se provodi u sklopu stečajnog postupka Zagorke pred Trgovačkim sudom u Zagrebu, pod poslovnim brojem ST-33/2025. Riječ je o drugoj sudskoj e-Dražbi, a predmet prodaje ponovno čine dvije katastarske čestice u Bedekovčini.

Na prvoj dražbi početna cijena iznosila je 3,037 milijuna eura, a elektroničko nadmetanje trajalo je od 29. srpnja do 13. kolovoza 2026. godine. Kupca očito nije bilo pa nekadašnji tvornički kompleks sada ponovno ide na bubanj, ali pod povoljnijim uvjetima.

Utvrđena vrijednost nekretnine i dalje je 4.050.000 eura, no minimalna zakonska cijena ispod koje se u drugoj dražbi ne može prodati iznosi 2.025.000 eura. Toliko iznosi i početna cijena za nadmetanje, odnosno točno polovicu procijenjene vrijednosti. Dražbeni korak iznosi 2.500 eura, dok zainteresirani kupci moraju položiti jamčevinu od čak 405.000 eura.

tvornica Zagorka | Foto: HTE, Hrvatska tehnička enciklopedija

Nadmetanje kreće krajem listopada

Druga e-Dražba službeno je započela 14. kolovoza, dok će samo elektroničko nadmetanje početi 22. listopada u 12 sati. Ponude će se moći predavati do 5. studenoga 2026. u 11.59 sati.

Kupac će nakon pravomoćnosti rješenja o dosudi imati 30 dana za uplatu kupovnine, a na kupnju će se, ovisno o okolnostima, plaćati porez na dodanu vrijednost ili porez na promet nekretnina.

Predmet prodaje čine čestice 3420/3 i 3420/6 ukupne površine 10.530 četvornih metara. Veća parcela vodi se kao zgrada i neplodno industrijsko dvorište, dok se druga vodi kao neplodno zemljište. Na glavnoj parceli nalaze se tri objekta te veliko industrijsko dvorište.

Tvornica koja je hranila Bedekovčinu

Zagorka je osnovana još 1889. godine kao Tvornica šamota i cigala braće Stejskal. Kvalitetna nalazišta gline i neposredna blizina željezničke pruge omogućili su razvoj jedne od najvažnijih industrija Hrvatskog zagorja.

Tvornica je tijekom desetljeća proizvodila crijep, opeku, šamotne materijale, kanalizacijske cijevi i ukrasnu keramiku, a njezini su proizvodi završavali na brojnim građevinama diljem Hrvatske.

Zlatno razdoblje Zagorke bilo je tijekom 1980-ih. Tvornica je tada zapošljavala oko 850 ljudi te godišnje proizvodila milijune komada opeke i crijepa. Nakon Drugog svjetskog rata djelovala je kao veliko društveno poduzeće, a kasnije je bila povezana i s Jugokeramikom iz Zaprešića.

Privatizacija, gašenje i vrijedno industrijsko nasljeđe

Veliki preokret dogodio se početkom 1990-ih, kada je tvrtka privatizirana i podijeljena na više dijelova. Austrijski Tondach preuzeo je proizvodnju crijepa i neko vrijeme nastavio ulagati, no proizvodnja je postupno padala.

Konačni kraj proizvodnje crijepa u Bedekovčini dogodio se 2013. godine. Dio pogona kasnije je nastavila koristiti tvrtka Zagorka PGM, dok su ostali dijelovi nekadašnjeg industrijskog kompleksa zatvarani, prodavani ili ostavljeni propadanju.

Na zemljištu koje se sada prodaje upisana su i brojna založna prava i hipoteke. Među najvećim vjerovnicima nalaze se Privredna banka Zagreb i Hrvatska banka za obnovu i razvitak, s višemilijunskim potraživanjima povezanim s kreditima iz 2019. godine. Na dijelu zemljišta upisana je i služnost kanalizacijskog voda u korist Zagorskog vodovoda.

Posebnu vrijednost cijeloj priči daje činjenica da je dio stare ciglane zaštićen kao kulturno dobro Republike Hrvatske. Nekadašnji simbol industrijske Bedekovčine tako danas, osim velike površine i potencijalno atraktivne lokacije, nosi i značajnu povijesnu vrijednost.