Otkriveno koliko milijuna vrijedi zemljište Maksimira, a tek se kreće u procjenu novih crkvenih zemljišta

Dogovor je postignut. Vlada RH, Grad Zagreb i Zagrebačka nadbiskupija potpisali su Sporazum kojim se Zagreb obavezao da će osigurati uvjete za izgradnju deset sakralnih objekata na području grada. Procjenjue se da zemljišta na Maksimiru vrijede 20 milijuna eura, a za zemljišta na kojima će se graditi crkve to se tek treba utvrditi. Od idejnih lokacija za projektiranje crkava, neke su već u vlasništvu Grada, a ostale su privatne. U zamjenu je nadbiskupija Gradu prepustila zemljište Maksimirskog stadiona, čime su osigurani preduvjeti za izgradnju novog.

Spor oko vlasništva nad zemljištem riješen je nakon 27 godina. Zagrebačka nadbiskupija je Gradu Zagrebu prepustila vlasništvo nad zemljištem Maksimirskog stadiona i zauzvrat si osigurala preduvjete za izgradnju deset sakralnih objekata. Iako se zna koliko vrijedi zemljište Maksimira, tek se sad krenulo u procjenu novih crkvenih zemljišta. O tome je u Dnevniku HTV-a govorio ministar Branko Bačić.

Početak imovinsko – pravnih zavrzlama seže još do 1940-ih godina prošlog stoljeća. Na prostoru Maksimira je tada Crkvi oduzeto skoro 300 tisuća kvadrata, tj. 30 hektara zemljišta. Svaka od osiguranih lokacija, u prosjeku je veličine pet tisuća kvadratnih metara, prenosi hrt.hr.

– Mi smo s našim Sporazumom definirali da će se kroz deset lokacija Crkvi nadoknaditi tek šestina te iste površine. Za 300 tisuća, mi sa ovim sporazumima definiramo korištenje oko 50 tisuća kvadrata. Kad govorimo o tržišnoj vrijednosti, mi smo procijenili tržišnu vrijednost Maksimira na 20 milijuna eura. Ovim sporazumom, to će ići značajno ispod tog iznosa, s obzirom da se radi o značajno manjoj površini, izjavio je Bačić.

Zemljišta u privatnom vlasništvu

Struktura vlasništva lokacija odabranih za gradnju crkava, pomalo je konfuzna. Od sveukupno njih deset, pet ih je u vlasništvu Grada Zagreba, četiri su privatne, a jedna je dijelom u vlasništvu Grada i privatnih osoba. Crkve će se izgraditi u Botincu, Svetoj Klari, Jakuševcu, Blatu, Jelkovcu, Sesvetskim Selima, Sesvetskom Kraljevcu, Kajzerici, Španskom i Trnjanskoj Savici.

U Ministarstvu prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine su prema Bačićevim riječima uvjereni ‘da će se na temelju stvarne procjene ovlaštenih vještaka definirati cijena koja će zadovoljiti vlasnike’. Isto tako, smatraju da će sve biti realizirano u razumnom roku.

Financiranje novog stadiona

Novi Maksimirski stadion trebao bi graditi privatni investitor. Pošto odlučuje o naručitelju radova i investitora, konačnu odluku o tome mora donijeti Grad Zagreb. Trenutno se provodi studija izvodljivosti koja će pokazati koji dodatni sadržaji, poput hotela, trgovačko – poslovnog centra i javne garaže najprihvatljiviji za projektiranje.

– Potrebno je prije toga završiti studiju opravdanosti izgradnje stadiona s definiranim brojem mjesta, utvrditi koliki bi bili prihodi, kako bi ta investicija biti isplativa. To će pokazati ta studija. Treba pronaći i arhitektonsko rješenje koje bi zadovoljilo kriterije jednog grada europske države u 21. stoljeću, dodao je Bačić.

Zašto zagrebački arhitekt Otto Barić misli da se stadion u Kranjčevićevoj nalazi na neadekvatnoj lokaciji pročitajte ovdje.