Makarani protiv kamiona u park-šumi: Strahuju od betonizacije poluotoka i ne žele novu rasvjetu u prirodi

Krajem 2025. godine pojavila se vijest o ambicioznom projektu uređenja park-šume Osejava u Makarskoj, vrijednom više od 2 milijuna eura. Prema tom projektu, nekadašnje makadamske staze s minimalnim sadržajem trebale bi postati moderan prostor za rekreaciju.

Iako ideja uključuje nove biciklističke površine, dječje igralište i druge sadržaje koji bi trebali razveseliti lokalnce, najava ovog projekta kod Makaranina je izazvala nezadovoljstvo. Iz Udruge za održivi razvoj Osejava najavljuju u subotu, 18. travnja najavljuju 'Marš za Osejavu' s ciljem 'zaštite šume od devastacije', kako navode u najavi prosvjeda. Marš se organizira nekoliko dana nakon što je iz Grada Makarske stigla obavijest o početku priprema gradilišta u popularnoj park-šumi.

Šest novih vidikovaca i amfiteatar

Na najavljeni dan, u 15 sati ispred hotela Osejava krenut će planirani marš, a prosvjedna kolona kretat će se poluotokom prema području poznatom kao 'helidrom', poručuju organizatori. Prosvjednom šetnjom namjerava se poslati poruka o nezadovoljstvu u vezi 'guranja' projekta zadiranja u park-šumu, dok 'institucije šute', kako kažu organizatori.

Prisjetimo se, za projekt je predstavljeno je da bi donio obuhvatnu transformaciju čineći poluotok mjestom za rekreaciju, boravak i odmor. Plan uključuje djelomičnu sanaciju postojećih pješačko-biciklističkih staza, posebno na oštećenim dijelovima, izgradnju javnih česmi te pojilišta za životinje. Ali i veće zahvate kao što su izgradnja dječjeg igrališta, vježbališta te postavljanje nove opreme - klupa, ležaljki i signalizacije. 

Uz to, na prostoru bivšeg helidroma koji se spominje kao posljednja točka subotnjeg prosvjeda, predviđena je izgradnja amfiteatra koji bi se oblikovao suhozirima, orijentacije prema Biokovu. Najavljeno je i uređenje ukupno šest novih vidikovaca, od kojih bi neki bili izvedeni kao drveni platoi, a drugi bi zadržali minimalne intervencije u krajoliku. Barem dio stanovništva, ovaj projekt doživljava kao intervenciju u postojeći krajobraz, a ne njegovo očuvanje - kako je najavljeno kod predstavljanja projekta. 

Plan za dječje igralište | foto: EOJN

Ne žele igralište i popločane vidikovce

Ističu da je makarski poluotok Osejava godinama izložen kontinuiranim pritistima različitih političkih struktura. Tijekom mandata HDZ-a, u 2020. - podsjećaju - izmijenjena je prostorno-planska dokumentacija čime je omogućeno zadiranje u rubne dijelove šume te formiranje turističko-ugostiteljske zone T1 na lokaciji bivše uljare Olma. Ta lokacija bila je i predviđena za izgradnju hotela, čime se pogodovalo privatnom investitoru, pišu iz Udruge Osejava. Dodaju da je dokaz tomu prenamjena manje šumske parcele da bi se postigli željeni parametri izgradnje. 

Nastavljaju da je zatim, dolaskom na vlast gradonačelnika Zorana Paunovića (SDP) u 2021., unatoč obećanjima o zaštiti od betonizacije u postupku izmjena prostorno-planske dokumentacije propuštena prilika da već spomenuti prostor ponovno postane zelena zona. Tako se, navode iz Udruge, nije zaustavila gradnja novog aparthotela. 

Ipak, ovaj prosvjed potaknuo je početak radova u sklopu novog projekta 'Uređenje šetnice na Osejavi', dijelom financiranog iz EU Interreg programa, pojašnjavaju organizatori prosvjeda. 

- Iako podržavamo unaprjeđenje hidrantske mreže, uvođenje javnih česmi i pojilišta te nužno održavanje postojećih staza, protivimo se postavljanju rasvjete kroz šumsko područje u duljini od 1,5 kilometara, izgradnji dječjeg igrališta i popločavanju prirodnih vidikovaca, ističu. 

Obuhvat zahvata | foto: EOJN

Projekt prebačen na Osejavu

Interreg projekt izvorno je bio planiran za uređenje obalne šetnice na pomorskom dobru, na potezu od Makarske prema Krvavici, no zbog neutvrđenih granica pomorskog dobra njegova provedba nije bila moguća, nakon čega je bez adekvatne javne rasprave prebačen na šumsko područje Osejave kao rezervnu lokaciju za realizaciju već odobrenih sredstava, upozoravaju organizatori prosvjeda.

Smatraju da planirane zahvate ne treba provesti jer će trajno promijeniti prirodni karakter šume i pretvoriti je u uređeni urbani park te potencijalno otvoriti vrata daljnjoj devastaciji šumskog prostora.

- U gradu obilježenom monokulturom turizma, opravdano se pitamo je li doista potrebno svaki kutak prirode dodatno komercijalizirati ili je razumnije očuvati ga kao rijetki prostor mira i prirodne ravnoteže kojeg brojni građani i posjetitelji svakodnevno koriste, zaključuju za kraj u priopćenju uoči subotnjeg prosvjeda.