Hrvatski otok korak je bliže novom aerodromu: Na ovu pistu će slijetat samo avioni za odabrane

Dugi otok korak je bliže izgradnji manjeg aerodroma na području Općine Sali. Ne bi se gradila velika zračna luka, nego jednostavno zračno pristanište za manje, ponajprije privatne zrakoplove, koje bi otoku omogućilo bržu vezu s kopnom.

Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije donijelo je rješenje prema kojem za taj zahvat nije potrebno provesti postupak procjene utjecaja na okoliš, uz primjenu propisanih mjera zaštite. Time je projekt dobio važan administrativni poticaj i otvoren je prostor za njegove daljnje korake.

Za koga se gradi?

Nositelj projekta je Općina Sali, koja je pokrenula postupak za aerodrom s uzletno-sletnom stazom duljine 680 metara. Za potrebe postupka izrađen je Elaborat zaštite okoliša, dokument u kojem su opisani lokacija, planirani zahvat, postojeće stanje prostora i mogući utjecaji na okoliš.

Elaborat je izradila tvrtka Ant iz Zagreba, dok je stručnu podlogu za opis zahvata u travnju 2025. izradila tvrtka Beginning. Budući da je riječ o aerodromu s pistom kraćom od 2.100 metara, projekt je morao proći postupak ocjene o potrebi procjene utjecaja na okoliš.

Iako se aerodrom predstavlja kao projekt koji bi poboljšao prometnu povezanost otoka, otvara se i pitanje kome bi najviše koristio. Na Dugom otoku već se razvija luksuzni turizam, među ostalim kroz Vilu Nai u Žmanu, hotel nastao prema projektu arhitekta Nikole Bašića i namijenjen gostima visoke platežne moći.

Lokacija i postojeće stanje

Planirani aerodrom nalazi se na području naselja Luka u Općini Sali, u blizini državne ceste D106. Upravo se na tu cestu planira spojiti kolni i pješački pristup aerodromu. Pristup bi se izveo na mjestu postojećeg ugibališta, čime bi se iskoristila postojeća prometna točka i smanjila potreba za dodatnim zahvatima u prostoru.

Prostor predviđen za aerodrom obuhvaća oko šest hektara. Teren je uglavnom ravan, nalazi se na približno 100 metara nadmorske visine i prekriven je bjelogoričnom makijom. Riječ je o prirodnom, neizgrađenom prostoru koji bi se za potrebe projekta uredio samo u mjeri potrebnoj za sigurno slijetanje, polijetanje i osnovno funkcioniranje manjeg aerodroma.

Dugi otok će dobiti aerodrom za privatne zrakopolove? |Foto: Elaborat MZOZT, Canva

Što se planira graditi?

Aerodrom je predviđen kao zračno pristanište za prihvat i otpremu manjih zrakoplova najveće dopuštene mase do 2.730 kilograma, odnosno zrakoplova s najviše šest putničkih sjedala. Prema svojim obilježjima pripada kategoriji manjih aerodroma, namijenjenih jednostavnijem i povremenom zračnom prometu.

Središnji dio zahvata bila bi uzletno-sletna staza. Planirana je bez klasične kolničke konstrukcije, što znači da se ne predviđa izgradnja velike asfaltirane piste. Sama staza bila bi duga 600 metara i široka 18 metara, dok bi zajedno sa sigurnosnom površinom ukupna duljina iznosila 680 metara. Završni sloj mogao bi biti izveden kao stabilizirana podloga ili kao uređeni prirodni teren odgovarajuće zbijenosti, navodi se u Elaboratu.

Uz stazu se planiraju osnovni prateći sadržaji: pristupna prometnica, interna prometnica za osobna i interventna vozila, parkiralište za osobna vozila te prostor za parkiranje najviše osam aviona istovremeno. U sklopu aerodroma bila bi postavljena i dva montažna kontejnera. Jedan bi služio za pohranu alata i opreme, a drugi kao manji uredski prostor za administrativnu pripremu pilota prije leta.

Dugi otok će dobiti aerodrom za privatne zrakopolove? |Foto: Elaborat MZOZT, Canva

Bez hangara, goriva i noćnih letova

Planirani aerodrom ne uključuje spremnike za gorivo, crpke za punjenje aviona, fiksne objekte ni hangare. Time se zahvat zadržava u jednostavnom obliku i smanjuje opseg mogućih utjecaja na okoliš. Budući da na lokaciji nema javne vodovodne ni kanalizacijske mreže, za sanitarne potrebe predviđen je privremeni kemijski WC.

- Za osnovne potrebe uredskog kontejnera električna energija osiguravala bi se fotonaponskim panelima s baterijom, čime bi se izbjegla potreba za složenijom energetskom infrastrukturom. Aerodrom bi se koristio samo danju, u razdoblju dnevne osvijetljenosti, pa nije predviđena rasvjeta uzletno-sletne staze ni noćno korištenje, piše u Elaboratu.

Očekivani promet bio bi vrlo ograničen. U sezoni se predviđaju oko dva slijetanja ili polijetanja dnevno, dok bi izvan sezone korištenje bilo još rjeđe, približno jedno slijetanje ili polijetanje tjedno. Takav ritam korištenja pokazuje da se ne radi o prometno intenzivnom aerodromu, nego o povremenoj prometnoj mogućnosti za manje zrakoplove.

Dugi otok će dobiti aerodrom za privatne zrakopolove? |Foto: Elaborat MZOZT, Canva

Procjena utjecaja nije potrebna

Općina Sali podnijela je 8. svibnja 2025. zahtjev za provedbu postupka ocjene o potrebi procjene utjecaja na okoliš. Informacija o zahtjevu potom je objavljena na internetskim stranicama Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije, a tijekom postupka zatražena su mišljenja nadležnih tijela.

U postupku su razmatrani mogući utjecaji na okoliš, prirodu, vode, klimu, zdravlje ljudi, prostorno uređenje i ekološku mrežu. Nadležna tijela ocijenila su da se za planirani zahvat ne očekuje značajan negativan utjecaj koji bi zahtijevao provedbu cjelovite procjene utjecaja na okoliš.

Kako smo spomenuli, Ministarstvo je krajem svibnja donijelo rješenje kojim je utvrđeno da za planirani aerodrom nije potrebno provesti postupak procjene utjecaja na okoliš. Istim rješenjem utvrđeno je i da nije potrebno provesti glavnu ocjenu prihvatljivosti za ekološku mrežu.

Ipak, rješenje propisuje jednu važnu mjeru zaštite okoliša. Prije daljnje realizacije potrebno je izraditi proračun razine buke i njezina širenja u okoliš. Taj proračun mora izraditi ovlaštena pravna osoba za stručne poslove zaštite od buke.