Ovaj otok s kopnom povezuje podizni most, a sada će dobiti novu luku s 250 vezova
Projekt obuhvaća dva lučka bazena, gradnju novih obala i gatova te uređenje prometa, parkirališta i sustava odvodnje.
09:40 31 d 14.06.2026
luka Sv. Filip i Jakov | foto: screen shot EOJN
Na primarnom lukobranu bit će moguć privez plovila duljine do 50 metara, a na sekundarnom lukobranu privez manjih plovila, do 10 metara.
Županijska lučka uprava Zadar krenula je u nastavak velikog projekta rekonstrukcije luke Sv. Filip i Jakov. Procijenjena vrijednost radova iznosi 2.170.000 eura, a predmet je došao do javnog savjetovanja koje traje do 23. lipnja ove godine. Nakon tog datuma očekuje se raspisivanje natječaja za izvođača radova.
Cilj zahvata je daljnje jačanje kapaciteta i funkcionalnosti luke kao važnog lokalnog prometnog i komunalnog središta. Očekuje se da će realizacija ove faze značajno doprinijeti kvaliteti lučke infrastrukture te stvoriti bolje uvjete za korisnike luke i stanovnike Svetog Filipa i Jakova.
Ovaj otok s kopnom povezuje podizni most, a sada će dobiti novu luku s 250 vezova
Projekt obuhvaća dva lučka bazena, gradnju novih obala i gatova te uređenje prometa, parkirališta i sustava odvodnje.
09:40 31 d 14.06.2026
Aktualna faza projekta izgradnje luke otvorene za javni promet u Svetom Filipu i Jakovu donosi nastavak uređenja i proširenja lučke infrastrukture na području mjesne luke. Ovom etapom predviđena je izgradnja glavnog lukobrana s gatom te sekundarnog lukobrana uz obalu, čime će se dodatno unaprijediti uvjeti za privez plovila i sigurnost pomorskog prometa.
Zahvat će se provoditi na području pomorskog dobra unutar lučkog obuhvata površine 1.173 četvorna metra. Riječ je o fazi koja je definirana ranije izrađenim projektnim rješenjem te se nadovezuje na infrastrukturne elemente predviđene u prethodnoj etapi razvoja luke. Za drugu fazu planira se ishođenje zasebne građevinske i uporabne dozvole, dok je projekt tijekom proteklih godina prošao sve ključne korake prostorno-planske i upravne pripreme.
Na primarnom lukobranu bit će moguć privez plovila duljine do 50 metara, dok je na sekundarnom lukobranu predviđen privez manjih plovila, do 10 metara duljine.
Ključni zahvat druge faze projekta izgradnje luke u Svetom Filipu i Jakovu odnosi se na izvedbu gata koji ujedno ima funkciju glavnog lukobrana. Gat je namijenjen prihvatu turističkih i izletničkih brodova, plovila javnog prijevoza te ribarskih brodova u tranzitu i prekrcaju ribe. Konstrukcija se nastavlja na trokutasti plato izveden u prvoj fazi, čime se formira jedinstvena funkcionalna cjelina luke.
Projektom je predviđena armiranobetonska konstrukcija temeljena na vertikalnim bušenim pilotima promjera 100 centimetara, ukliještenima u vapnenačku stijenu prema statičkom proračunu. Na pilote se oslanjaju armiranobetonske naglavnice, grede i ploče koje se nakon montaže monolitiziraju na gradilištu, uz primjenu predgotovljenih rasponskih nosača i elemenata za razbijanje valova.
Gat je projektiran u širini od 8 metara i ukupnoj duljini od 68,3 metra, s dva reda pilota i definiranim razmacima u uzdužnom smjeru konstrukcije. U sklopu monolitizacije predviđena je i ugradnja lučke opreme te instalacijske infrastrukture, čime gat osim prometne preuzima i funkciju zaštitnog lukobrana.
Sekundarni lukobran u sklopu druge faze izgradnje luke u Svetom Filipu i Jakovu predviđen je kao obalna građevina namijenjena formiranju i zaštiti komunalnih vezova unutar lučkog bazena. Komunalni vezovi zadržavaju se na više lokacija unutar postojećeg prostora, uključujući vezove uz polukružni gat, dok novi obalni potez zajedno s postojećom obalnom trasom definira zatvoreni lučki bazen.
Konstrukcija se nastavlja na područje postojećeg bazena za vaterpolo, od kojeg je dilatirana približno 3,3 metra, čime se osigurava neovisnost nove i postojeće konstrukcije. Sekundarni lukobran projektiran je u duljini od oko 65,20 metara te se izvodi kao kombinacija armiranobetonske obalne konstrukcije i kamenog nasipa.
Unutarnja strana formira se kao kontinuirani obalni zid od predgotovljenih L AB elemenata, dok je vanjska zaštićena kamenim školjerom. Za potrebe izvedbe predviđen je široki iskop morskog sedimenta do matične stijene, uz ugradnju temeljne podloge od kamenog materijala i tucanika. Unutarnja obala opremljena je za privez plovila do 10 metara, s ugrađenim priveznim bitvama nosivosti 50 kN, čime se osigurava funkcionalnost komunalnih vezova.
Završni slojevi unutar obuhvata lučkog područja izvode se od betona i asfaltbetona, ovisno o namjeni pojedinih površina unutar luke. Pješačke površine popločavaju se betonskim elementima otpornim na djelovanje morske vode i atmosferskih utjecaja, uz odgovarajuće nagibe definirane projektnom dokumentacijom.
U sklopu arhitektonskog uređenja primjenjuju se materijali i obrada koji osiguravaju trajnost u agresivnom morskom okolišu te jednostavno održavanje. Krajobrazno uređenje usmjereno je na zaštitu i unapređenje ekoloških vrijednosti prostora unutar lučkog područja.
Poseban naglasak stavlja se na poboljšanje vizualne kvalitete prostora i njegovo uklapanje u okolni ambijent. Planiranim zahvatima oblikuje se funkcionalan, ali i estetski uređen lučki prostor koji zadovoljava tehničke i okolišne standarde.
Sustav javne rasvjete u luci nadovezuje se na postojeću rasvjetu prometnice u kontaktnoj zoni i napajat će se preko postojećeg mjernog ormara javne rasvjete. Unutar obuhvata planira se nova rasvjeta parkirališta, šetnice i operativnih dijelova luke, uz korištenje stupnih, zidnih i parkovnih svjetiljki.
Također, predviđeni su rasvjetni stupovi visine 4 metra te zidne i parkovne svjetiljke otporne na utjecaj mora i soli. Električni kabeli polažu se u rovove te u zaštitne cijevi ispod uređenih površina kako bi bili zaštićeni od oštećenja. Dio rasvjete napaja se preko novog razdjelnog ormara, a dio se spaja na postojeću rasvjetu u sjeverozapadnom dijelu zahvata.
Opskrba vodom osigurava se priključkom na postojeću mrežu iz prve faze, preko vodomjernog okna u kojem se nalazi mjerna oprema. Oborinska voda s površina luke odvodi se prirodnim padom izravno u more.
Luka stara 200 godina ide u modernizaciju: Grade se dva mosta i valobranski ponton
10:16 433 d 08.05.2025
Novi sustav: Hrvatska osigurala tehničku spremnost za digitalnu razmjenu podataka u prijevozu tereta
Novi alat će transformirati teretni prijevoz unutar Europske unije. Promjene stižu već od srpnja 2027. godine.
15:53 32.766666666667 min 15.07.2026
Nakon posljednje oluje, Croatia osiguranje je prve štete isplatilo već u satima nakon prijave, a brojne su riješene istoga dana.
13:48 2 d 13.07.2026
Hrvatska digitalizirala sustav prijevoza opasnih tvari
Predstavljen je novi digitalni sustav za praćenje prijevoza opasnih tvari. Projekt eADR donosi sigurniji i učinkovitiji nadzor cestovnog prometa.
15:10 7 d 08.07.2026
Čitajte bauštela.hr cijelo ljeto uz posebnu cijenu: Pretplatite se za samo 3,99 € mjesečno
Kupite pretplatu i čitajte sve članke bez oglasa uz posebnu ljetnu cijenu od 3,99€ mjesečno za prva tri mjeseca. Akcija traje do 31. kolovoza.
09:10 21 d 24.06.2026
Galerija gradilišta: Stadion dobiva konačni oblik, još nekoliko mjeseci do kraja
Svakim danom sve je bliže završetak izgradnje novog nogometnog stadiona u Kranjčevićevoj. Izvođači se hvale - polako poprima konačni oblik.
16:24 1.7666666666667 min 15.07.2026
Baš svi radnici angažirani na projektu prije ulaska na gradilište morat će potpisati izjavu o povjerljivosti.
16:22 3.7666666666667 min 15.07.2026
Ništa od održavanja poznatog podiznog mosta: Postupak poništen godinu dana nakon otvaranja nabave
Hrvatske ceste planiraju izvanredno održavanje poznatog podiznog mosta u Dalmaciji. Trebalo je krenuti, ali nakon Odluke o poništenju će pričekati.
16:21 4.7666666666667 min 15.07.2026
Prva iduća pruga u Zagrebu bit će Heinzelova: Zastupnik pita hoće li i Sesvete dobiti tramvaj
Nakon izgradnje skraćenog profila tramvajske pruge u Sarajevskoj, izgledno je da će iduća nova pruga biti u Heinzelovoj. Razmatraju se i Sesvete.
16:20 5.7666666666667 min 15.07.2026