Ovaj otok s kopnom povezuje podizni most, a sada će dobiti novu luku s 250 vezova
Projekt obuhvaća dva lučka bazena, gradnju novih obala i gatova te uređenje prometa, parkirališta i sustava odvodnje.
09:40 111 d 14.06.2026
luka Sv. Filip i Jakov | foto: screen shot EOJN
Na primarnom lukobranu bit će moguć privez plovila duljine do 50 metara, a na sekundarnom lukobranu privez manjih plovila, do 10 metara.
Županijska lučka uprava Zadar krenula je u nastavak velikog projekta rekonstrukcije luke Sv. Filip i Jakov. Procijenjena vrijednost radova iznosi 2.170.000 eura, a predmet je došao do javnog savjetovanja koje traje do 23. lipnja ove godine. Nakon tog datuma očekuje se raspisivanje natječaja za izvođača radova.
Cilj zahvata je daljnje jačanje kapaciteta i funkcionalnosti luke kao važnog lokalnog prometnog i komunalnog središta. Očekuje se da će realizacija ove faze značajno doprinijeti kvaliteti lučke infrastrukture te stvoriti bolje uvjete za korisnike luke i stanovnike Svetog Filipa i Jakova.
Ovaj otok s kopnom povezuje podizni most, a sada će dobiti novu luku s 250 vezova
Projekt obuhvaća dva lučka bazena, gradnju novih obala i gatova te uređenje prometa, parkirališta i sustava odvodnje.
09:40 111 d 14.06.2026
Aktualna faza projekta izgradnje luke otvorene za javni promet u Svetom Filipu i Jakovu donosi nastavak uređenja i proširenja lučke infrastrukture na području mjesne luke. Ovom etapom predviđena je izgradnja glavnog lukobrana s gatom te sekundarnog lukobrana uz obalu, čime će se dodatno unaprijediti uvjeti za privez plovila i sigurnost pomorskog prometa.
Zahvat će se provoditi na području pomorskog dobra unutar lučkog obuhvata površine 1.173 četvorna metra. Riječ je o fazi koja je definirana ranije izrađenim projektnim rješenjem te se nadovezuje na infrastrukturne elemente predviđene u prethodnoj etapi razvoja luke. Za drugu fazu planira se ishođenje zasebne građevinske i uporabne dozvole, dok je projekt tijekom proteklih godina prošao sve ključne korake prostorno-planske i upravne pripreme.
Na primarnom lukobranu bit će moguć privez plovila duljine do 50 metara, dok je na sekundarnom lukobranu predviđen privez manjih plovila, do 10 metara duljine.
Ključni zahvat druge faze projekta izgradnje luke u Svetom Filipu i Jakovu odnosi se na izvedbu gata koji ujedno ima funkciju glavnog lukobrana. Gat je namijenjen prihvatu turističkih i izletničkih brodova, plovila javnog prijevoza te ribarskih brodova u tranzitu i prekrcaju ribe. Konstrukcija se nastavlja na trokutasti plato izveden u prvoj fazi, čime se formira jedinstvena funkcionalna cjelina luke.
Projektom je predviđena armiranobetonska konstrukcija temeljena na vertikalnim bušenim pilotima promjera 100 centimetara, ukliještenima u vapnenačku stijenu prema statičkom proračunu. Na pilote se oslanjaju armiranobetonske naglavnice, grede i ploče koje se nakon montaže monolitiziraju na gradilištu, uz primjenu predgotovljenih rasponskih nosača i elemenata za razbijanje valova.
Gat je projektiran u širini od 8 metara i ukupnoj duljini od 68,3 metra, s dva reda pilota i definiranim razmacima u uzdužnom smjeru konstrukcije. U sklopu monolitizacije predviđena je i ugradnja lučke opreme te instalacijske infrastrukture, čime gat osim prometne preuzima i funkciju zaštitnog lukobrana.
Sekundarni lukobran u sklopu druge faze izgradnje luke u Svetom Filipu i Jakovu predviđen je kao obalna građevina namijenjena formiranju i zaštiti komunalnih vezova unutar lučkog bazena. Komunalni vezovi zadržavaju se na više lokacija unutar postojećeg prostora, uključujući vezove uz polukružni gat, dok novi obalni potez zajedno s postojećom obalnom trasom definira zatvoreni lučki bazen.
Konstrukcija se nastavlja na područje postojećeg bazena za vaterpolo, od kojeg je dilatirana približno 3,3 metra, čime se osigurava neovisnost nove i postojeće konstrukcije. Sekundarni lukobran projektiran je u duljini od oko 65,20 metara te se izvodi kao kombinacija armiranobetonske obalne konstrukcije i kamenog nasipa.
Unutarnja strana formira se kao kontinuirani obalni zid od predgotovljenih L AB elemenata, dok je vanjska zaštićena kamenim školjerom. Za potrebe izvedbe predviđen je široki iskop morskog sedimenta do matične stijene, uz ugradnju temeljne podloge od kamenog materijala i tucanika. Unutarnja obala opremljena je za privez plovila do 10 metara, s ugrađenim priveznim bitvama nosivosti 50 kN, čime se osigurava funkcionalnost komunalnih vezova.
Završni slojevi unutar obuhvata lučkog područja izvode se od betona i asfaltbetona, ovisno o namjeni pojedinih površina unutar luke. Pješačke površine popločavaju se betonskim elementima otpornim na djelovanje morske vode i atmosferskih utjecaja, uz odgovarajuće nagibe definirane projektnom dokumentacijom.
U sklopu arhitektonskog uređenja primjenjuju se materijali i obrada koji osiguravaju trajnost u agresivnom morskom okolišu te jednostavno održavanje. Krajobrazno uređenje usmjereno je na zaštitu i unapređenje ekoloških vrijednosti prostora unutar lučkog područja.
Poseban naglasak stavlja se na poboljšanje vizualne kvalitete prostora i njegovo uklapanje u okolni ambijent. Planiranim zahvatima oblikuje se funkcionalan, ali i estetski uređen lučki prostor koji zadovoljava tehničke i okolišne standarde.
Sustav javne rasvjete u luci nadovezuje se na postojeću rasvjetu prometnice u kontaktnoj zoni i napajat će se preko postojećeg mjernog ormara javne rasvjete. Unutar obuhvata planira se nova rasvjeta parkirališta, šetnice i operativnih dijelova luke, uz korištenje stupnih, zidnih i parkovnih svjetiljki.
Također, predviđeni su rasvjetni stupovi visine 4 metra te zidne i parkovne svjetiljke otporne na utjecaj mora i soli. Električni kabeli polažu se u rovove te u zaštitne cijevi ispod uređenih površina kako bi bili zaštićeni od oštećenja. Dio rasvjete napaja se preko novog razdjelnog ormara, a dio se spaja na postojeću rasvjetu u sjeverozapadnom dijelu zahvata.
Opskrba vodom osigurava se priključkom na postojeću mrežu iz prve faze, preko vodomjernog okna u kojem se nalazi mjerna oprema. Oborinska voda s površina luke odvodi se prirodnim padom izravno u more.
Luka stara 200 godina ide u modernizaciju: Grade se dva mosta i valobranski ponton
10:16 513 d 08.05.2025
Pretplata za cijeli tim: Do 30% popusta za više korisnika
Pretplatite kolege u uredu ili svoje zaposlenike i uštedite. Što je više korisnika, popust je veći i doseže do 30% popusta.
15:09 2 d 01.10.2026
Arhitekti i investitori ne biraju iz kataloga: Evo gdje se dogovaraju poslovi za 2027.
Izlagači, arhitekti te investitori i ove se godine susreću na Design Districtu. Sajam se održava od 27. do 29. studenog u Tvornici duhana Rovinj.
15:26 4 d 29.09.2026
Novi propis uređuje prostorno planiranje velikih investicija, podjelu nadležnosti za dozvole i uvjete za gradnju na državnom zemljištu.
07:58 20 h 03.10.2026
Ovo je nevidljivi temelj svake ozbiljne gradnje: Velika međunarodna konferencija stiže u Split
Split na tri dana postaje centar geotehnike, a stiže i jedno veliko svjetsko ime.
07:58 20 h 03.10.2026
Milijunska rekonstrukcija završila, ali ima još posla: Ovo je dodatni zahvat u obnovljenim toplicama
Ljetos je završila rekonstrukcija velikog dijela Daruvarskih toplica vrijedna oko 20 milijuna eura. Nakon svega, treba adaptirati i 'Biserne kupke'.
07:57 20 h 03.10.2026
Nekadašnja Konjička vojarna postat će suvremena knjižnica. Za obnovu zaštićenog zdanja već je raspisan natječaj za izvođenje radova.
07:57 20 h 03.10.2026
Projekt Dugo Selo – Križevci pri kraju je radova, ali pred završetak stižu nove tehničke izmjene.
07:57 20 h 03.10.2026
Dodijeljen ugovor za produžetak ulice u Novom Zagrebu: U planu dvije trake s autobusnom stanicom
Planira se produžetak Ulice Radoslava Cimermana, ali ne gdje bi se očekivalo. Dogradnja se sprema na jugu Novog Zagreba, a uključuje i novu stanicu.
07:57 20 h 03.10.2026
Zašto se glas mijenja u pubertetu? Normalno je da 'puca' ili 'preskakuje'
Dječaci u pubertetu prolaze mutaciju glasa. Često im se događa 'pucanje' glasa ili njegovo 'preskakanje', što je normalno.
08:33 19 h 03.10.2026
Dio studenata može dobiti popust na stanarinu: Pogledajte razliku u cijenama
'Osjetljivim' skupinama studenata neki studentski centri umanjuju iznos mjesečne stanarine u domu. Zagreb kao najveći nije među njima.
08:32 19 h 03.10.2026
Matica umirovljenika dobila novi prostor: Mjesto susreta i programa za starije
Imotska Matica umirovljenika od Grada je dobila novouređeni prostor. Nalazi se na novoj tržnici, gdje će se provoditi mnoštvo programa za starije.
08:15 19 h 03.10.2026
Dvije trećine umirovljenika ispod prosjeka: Radničke mirovine od 89 do 1.864 eura
Prosječna mirovina po općim propisima prešla je 700 eura, ali oko 70 posto umirovljenika nalazi se ispod prosjeka ili na samoj granici.
08:15 19 h 03.10.2026