Ovaj otok s kopnom povezuje podizni most, a sada će dobiti novu luku s 250 vezova
Projekt obuhvaća dva lučka bazena, gradnju novih obala i gatova te uređenje prometa, parkirališta i sustava odvodnje.
09:40 91 d 14.06.2026
luka Sv. Filip i Jakov | foto: screen shot EOJN
Na primarnom lukobranu bit će moguć privez plovila duljine do 50 metara, a na sekundarnom lukobranu privez manjih plovila, do 10 metara.
Županijska lučka uprava Zadar krenula je u nastavak velikog projekta rekonstrukcije luke Sv. Filip i Jakov. Procijenjena vrijednost radova iznosi 2.170.000 eura, a predmet je došao do javnog savjetovanja koje traje do 23. lipnja ove godine. Nakon tog datuma očekuje se raspisivanje natječaja za izvođača radova.
Cilj zahvata je daljnje jačanje kapaciteta i funkcionalnosti luke kao važnog lokalnog prometnog i komunalnog središta. Očekuje se da će realizacija ove faze značajno doprinijeti kvaliteti lučke infrastrukture te stvoriti bolje uvjete za korisnike luke i stanovnike Svetog Filipa i Jakova.
Ovaj otok s kopnom povezuje podizni most, a sada će dobiti novu luku s 250 vezova
Projekt obuhvaća dva lučka bazena, gradnju novih obala i gatova te uređenje prometa, parkirališta i sustava odvodnje.
09:40 91 d 14.06.2026
Aktualna faza projekta izgradnje luke otvorene za javni promet u Svetom Filipu i Jakovu donosi nastavak uređenja i proširenja lučke infrastrukture na području mjesne luke. Ovom etapom predviđena je izgradnja glavnog lukobrana s gatom te sekundarnog lukobrana uz obalu, čime će se dodatno unaprijediti uvjeti za privez plovila i sigurnost pomorskog prometa.
Zahvat će se provoditi na području pomorskog dobra unutar lučkog obuhvata površine 1.173 četvorna metra. Riječ je o fazi koja je definirana ranije izrađenim projektnim rješenjem te se nadovezuje na infrastrukturne elemente predviđene u prethodnoj etapi razvoja luke. Za drugu fazu planira se ishođenje zasebne građevinske i uporabne dozvole, dok je projekt tijekom proteklih godina prošao sve ključne korake prostorno-planske i upravne pripreme.
Na primarnom lukobranu bit će moguć privez plovila duljine do 50 metara, dok je na sekundarnom lukobranu predviđen privez manjih plovila, do 10 metara duljine.
Ključni zahvat druge faze projekta izgradnje luke u Svetom Filipu i Jakovu odnosi se na izvedbu gata koji ujedno ima funkciju glavnog lukobrana. Gat je namijenjen prihvatu turističkih i izletničkih brodova, plovila javnog prijevoza te ribarskih brodova u tranzitu i prekrcaju ribe. Konstrukcija se nastavlja na trokutasti plato izveden u prvoj fazi, čime se formira jedinstvena funkcionalna cjelina luke.
Projektom je predviđena armiranobetonska konstrukcija temeljena na vertikalnim bušenim pilotima promjera 100 centimetara, ukliještenima u vapnenačku stijenu prema statičkom proračunu. Na pilote se oslanjaju armiranobetonske naglavnice, grede i ploče koje se nakon montaže monolitiziraju na gradilištu, uz primjenu predgotovljenih rasponskih nosača i elemenata za razbijanje valova.
Gat je projektiran u širini od 8 metara i ukupnoj duljini od 68,3 metra, s dva reda pilota i definiranim razmacima u uzdužnom smjeru konstrukcije. U sklopu monolitizacije predviđena je i ugradnja lučke opreme te instalacijske infrastrukture, čime gat osim prometne preuzima i funkciju zaštitnog lukobrana.
Sekundarni lukobran u sklopu druge faze izgradnje luke u Svetom Filipu i Jakovu predviđen je kao obalna građevina namijenjena formiranju i zaštiti komunalnih vezova unutar lučkog bazena. Komunalni vezovi zadržavaju se na više lokacija unutar postojećeg prostora, uključujući vezove uz polukružni gat, dok novi obalni potez zajedno s postojećom obalnom trasom definira zatvoreni lučki bazen.
Konstrukcija se nastavlja na područje postojećeg bazena za vaterpolo, od kojeg je dilatirana približno 3,3 metra, čime se osigurava neovisnost nove i postojeće konstrukcije. Sekundarni lukobran projektiran je u duljini od oko 65,20 metara te se izvodi kao kombinacija armiranobetonske obalne konstrukcije i kamenog nasipa.
Unutarnja strana formira se kao kontinuirani obalni zid od predgotovljenih L AB elemenata, dok je vanjska zaštićena kamenim školjerom. Za potrebe izvedbe predviđen je široki iskop morskog sedimenta do matične stijene, uz ugradnju temeljne podloge od kamenog materijala i tucanika. Unutarnja obala opremljena je za privez plovila do 10 metara, s ugrađenim priveznim bitvama nosivosti 50 kN, čime se osigurava funkcionalnost komunalnih vezova.
Završni slojevi unutar obuhvata lučkog područja izvode se od betona i asfaltbetona, ovisno o namjeni pojedinih površina unutar luke. Pješačke površine popločavaju se betonskim elementima otpornim na djelovanje morske vode i atmosferskih utjecaja, uz odgovarajuće nagibe definirane projektnom dokumentacijom.
U sklopu arhitektonskog uređenja primjenjuju se materijali i obrada koji osiguravaju trajnost u agresivnom morskom okolišu te jednostavno održavanje. Krajobrazno uređenje usmjereno je na zaštitu i unapređenje ekoloških vrijednosti prostora unutar lučkog područja.
Poseban naglasak stavlja se na poboljšanje vizualne kvalitete prostora i njegovo uklapanje u okolni ambijent. Planiranim zahvatima oblikuje se funkcionalan, ali i estetski uređen lučki prostor koji zadovoljava tehničke i okolišne standarde.
Sustav javne rasvjete u luci nadovezuje se na postojeću rasvjetu prometnice u kontaktnoj zoni i napajat će se preko postojećeg mjernog ormara javne rasvjete. Unutar obuhvata planira se nova rasvjeta parkirališta, šetnice i operativnih dijelova luke, uz korištenje stupnih, zidnih i parkovnih svjetiljki.
Također, predviđeni su rasvjetni stupovi visine 4 metra te zidne i parkovne svjetiljke otporne na utjecaj mora i soli. Električni kabeli polažu se u rovove te u zaštitne cijevi ispod uređenih površina kako bi bili zaštićeni od oštećenja. Dio rasvjete napaja se preko novog razdjelnog ormara, a dio se spaja na postojeću rasvjetu u sjeverozapadnom dijelu zahvata.
Opskrba vodom osigurava se priključkom na postojeću mrežu iz prve faze, preko vodomjernog okna u kojem se nalazi mjerna oprema. Oborinska voda s površina luke odvodi se prirodnim padom izravno u more.
Luka stara 200 godina ide u modernizaciju: Grade se dva mosta i valobranski ponton
10:16 493 d 08.05.2025
Priprema tople vode viškom energije iz sunčane elektrane
Jednofazni regulator snage AC•THOR preusmjerava mogući višak snage iz mrežne fotonaponske elektrane prema električnim grijačima.
11:13 5 d 08.09.2026
Hrvatska elektroinstalaterska tvrtka kreće raditi na novim AI centrima, zapošljavaju ove majstore
Pred tvrtkom Matel je uzbudljivo razdoblje jer kreću raditi na novim velikim projektima. Zbog toga traže pojačanje.
13:47 10 d 03.09.2026
Stavite građevinu u fokus: Iskoristite popust za godišnju pretplatu na bauštela.hr
Ove godine stavite građevinski sektor u fokus i pretplatite se na bauštela.hr. Pretplatite se sad i godišnju pretplatu dobivate za 59€.
09:39 12 d 01.09.2026
Stiže omiljeni jesenski događaj: U ove kuće i zgrade u Zagrebu moć će se besplatno zaviriti
Iza ugla je dolazak jeseni, ali i još jednog Festivala Open House u Zagrebu. Nova 'sezona' donosi 38 novih lokacija za obići, tema je urbanizam.
11:56 13 h 13.09.2026
Arheološki terenski pregled obavezna je usluga prilikom izgradnje novih kilometara autoceste A7. Radit će se na kompletnoj dionici s novim tunelima.
11:56 13 h 13.09.2026
Na desecima lokacija čistit će se separatori, zbrinjavati otpad te provjeravati njihova vodonepropusnost i ispravnost.
11:55 13 h 13.09.2026
Izmjene Zakona o obrtu donose niz novosti važnih za majstore i građevinske izvođače. Imamo sve detalje.
11:55 13 h 13.09.2026
Na krajnjem jugu RH nalaze se napušteni bunkeri i tvrđava koja čeka bolje dane i novu namjenu. U međuvremenu se vode postupci povrata imovine.
11:53 13 h 13.09.2026
Jeste li za ili protiv papuča u školama? Naši novinari podijelili svoje stavove
Školske papuče ugodne su i doprinose čistoći i obiteljskoj atmosferi, ali ponekad mogu biti i razlog zadirkivanja, a evo što misle naši novinari.
11:35 14 h 13.09.2026
Gotovo trećina misli da neće moći priuštiti nekretninu, a za 91,5 posto stambena kriza utječe na odluku o osnivanju obitelji, rezultati su nove ankete
11:34 14 h 13.09.2026
Zdravstvo pod velikim pritiskom i u Istri: 'U 28 ambulanti rade stariji od 65 godina'
Manjak liječnika vlada u cijeloj Hrvatskoj. U Istri od 114 ambulanti u 28 njih rade stariji od 65 godina. Mlade pokušavaju privući i stipendijom.
09:37 16 h 13.09.2026
Male tajne hrvatskog jezika: Napokon ste 'dočekali' ili 'sačekali' isplatu usklađivanja
Hrvatskomu jeziku ne pripada glagol 'sačekati'. Ovisno o kontekstu, treba upotrebljavati 'dočekati' i 'pričekati'.
09:36 16 h 13.09.2026