Ovaj otok s kopnom povezuje podizni most, a sada će dobiti novu luku s 250 vezova
Projekt obuhvaća dva lučka bazena, gradnju novih obala i gatova te uređenje prometa, parkirališta i sustava odvodnje.
09:40 3 d 14.06.2026
luka Sv. Filip i Jakov | foto: screen shot EOJN
Na primarnom lukobranu bit će moguć privez plovila duljine do 50 metara, a na sekundarnom lukobranu privez manjih plovila, do 10 metara.
Županijska lučka uprava Zadar krenula je u nastavak velikog projekta rekonstrukcije luke Sv. Filip i Jakov. Procijenjena vrijednost radova iznosi 2.170.000 eura, a predmet je došao do javnog savjetovanja koje traje do 23. lipnja ove godine. Nakon tog datuma očekuje se raspisivanje natječaja za izvođača radova.
Cilj zahvata je daljnje jačanje kapaciteta i funkcionalnosti luke kao važnog lokalnog prometnog i komunalnog središta. Očekuje se da će realizacija ove faze značajno doprinijeti kvaliteti lučke infrastrukture te stvoriti bolje uvjete za korisnike luke i stanovnike Svetog Filipa i Jakova.
Ovaj otok s kopnom povezuje podizni most, a sada će dobiti novu luku s 250 vezova
Projekt obuhvaća dva lučka bazena, gradnju novih obala i gatova te uređenje prometa, parkirališta i sustava odvodnje.
09:40 3 d 14.06.2026
Aktualna faza projekta izgradnje luke otvorene za javni promet u Svetom Filipu i Jakovu donosi nastavak uređenja i proširenja lučke infrastrukture na području mjesne luke. Ovom etapom predviđena je izgradnja glavnog lukobrana s gatom te sekundarnog lukobrana uz obalu, čime će se dodatno unaprijediti uvjeti za privez plovila i sigurnost pomorskog prometa.
Zahvat će se provoditi na području pomorskog dobra unutar lučkog obuhvata površine 1.173 četvorna metra. Riječ je o fazi koja je definirana ranije izrađenim projektnim rješenjem te se nadovezuje na infrastrukturne elemente predviđene u prethodnoj etapi razvoja luke. Za drugu fazu planira se ishođenje zasebne građevinske i uporabne dozvole, dok je projekt tijekom proteklih godina prošao sve ključne korake prostorno-planske i upravne pripreme.
Na primarnom lukobranu bit će moguć privez plovila duljine do 50 metara, dok je na sekundarnom lukobranu predviđen privez manjih plovila, do 10 metara duljine.
Ključni zahvat druge faze projekta izgradnje luke u Svetom Filipu i Jakovu odnosi se na izvedbu gata koji ujedno ima funkciju glavnog lukobrana. Gat je namijenjen prihvatu turističkih i izletničkih brodova, plovila javnog prijevoza te ribarskih brodova u tranzitu i prekrcaju ribe. Konstrukcija se nastavlja na trokutasti plato izveden u prvoj fazi, čime se formira jedinstvena funkcionalna cjelina luke.
Projektom je predviđena armiranobetonska konstrukcija temeljena na vertikalnim bušenim pilotima promjera 100 centimetara, ukliještenima u vapnenačku stijenu prema statičkom proračunu. Na pilote se oslanjaju armiranobetonske naglavnice, grede i ploče koje se nakon montaže monolitiziraju na gradilištu, uz primjenu predgotovljenih rasponskih nosača i elemenata za razbijanje valova.
Gat je projektiran u širini od 8 metara i ukupnoj duljini od 68,3 metra, s dva reda pilota i definiranim razmacima u uzdužnom smjeru konstrukcije. U sklopu monolitizacije predviđena je i ugradnja lučke opreme te instalacijske infrastrukture, čime gat osim prometne preuzima i funkciju zaštitnog lukobrana.
Sekundarni lukobran u sklopu druge faze izgradnje luke u Svetom Filipu i Jakovu predviđen je kao obalna građevina namijenjena formiranju i zaštiti komunalnih vezova unutar lučkog bazena. Komunalni vezovi zadržavaju se na više lokacija unutar postojećeg prostora, uključujući vezove uz polukružni gat, dok novi obalni potez zajedno s postojećom obalnom trasom definira zatvoreni lučki bazen.
Konstrukcija se nastavlja na područje postojećeg bazena za vaterpolo, od kojeg je dilatirana približno 3,3 metra, čime se osigurava neovisnost nove i postojeće konstrukcije. Sekundarni lukobran projektiran je u duljini od oko 65,20 metara te se izvodi kao kombinacija armiranobetonske obalne konstrukcije i kamenog nasipa.
Unutarnja strana formira se kao kontinuirani obalni zid od predgotovljenih L AB elemenata, dok je vanjska zaštićena kamenim školjerom. Za potrebe izvedbe predviđen je široki iskop morskog sedimenta do matične stijene, uz ugradnju temeljne podloge od kamenog materijala i tucanika. Unutarnja obala opremljena je za privez plovila do 10 metara, s ugrađenim priveznim bitvama nosivosti 50 kN, čime se osigurava funkcionalnost komunalnih vezova.
Završni slojevi unutar obuhvata lučkog područja izvode se od betona i asfaltbetona, ovisno o namjeni pojedinih površina unutar luke. Pješačke površine popločavaju se betonskim elementima otpornim na djelovanje morske vode i atmosferskih utjecaja, uz odgovarajuće nagibe definirane projektnom dokumentacijom.
U sklopu arhitektonskog uređenja primjenjuju se materijali i obrada koji osiguravaju trajnost u agresivnom morskom okolišu te jednostavno održavanje. Krajobrazno uređenje usmjereno je na zaštitu i unapređenje ekoloških vrijednosti prostora unutar lučkog područja.
Poseban naglasak stavlja se na poboljšanje vizualne kvalitete prostora i njegovo uklapanje u okolni ambijent. Planiranim zahvatima oblikuje se funkcionalan, ali i estetski uređen lučki prostor koji zadovoljava tehničke i okolišne standarde.
Sustav javne rasvjete u luci nadovezuje se na postojeću rasvjetu prometnice u kontaktnoj zoni i napajat će se preko postojećeg mjernog ormara javne rasvjete. Unutar obuhvata planira se nova rasvjeta parkirališta, šetnice i operativnih dijelova luke, uz korištenje stupnih, zidnih i parkovnih svjetiljki.
Također, predviđeni su rasvjetni stupovi visine 4 metra te zidne i parkovne svjetiljke otporne na utjecaj mora i soli. Električni kabeli polažu se u rovove te u zaštitne cijevi ispod uređenih površina kako bi bili zaštićeni od oštećenja. Dio rasvjete napaja se preko novog razdjelnog ormara, a dio se spaja na postojeću rasvjetu u sjeverozapadnom dijelu zahvata.
Opskrba vodom osigurava se priključkom na postojeću mrežu iz prve faze, preko vodomjernog okna u kojem se nalazi mjerna oprema. Oborinska voda s površina luke odvodi se prirodnim padom izravno u more.
Luka stara 200 godina ide u modernizaciju: Grade se dva mosta i valobranski ponton
10:16 405 d 08.05.2025
Čitajte portal bauštela.hr cijele godine u pola cijene: Velika akcija traje još kratko
Kupite godišnju pretplatu i čitajte sve članke bez oglasa uz 50 % popusta. Velika akcija traje još samo tjedan dana, do 23. lipnja u ponoć.
12:00 16 d 01.06.2026
Dogradnja ceste mogla bi negativno utjecati na ekološku mrežu na istoku Hrvatske. Moguć gubitak oko 43 hektara staništa pa treba detaljnija analiza.
16:31 49.866666666667 min 17.06.2026
Prvi plan hrvatskog gospodarskog pojasa donosi jasna pravila za infrastrukturu, energetiku i građenje u moru.
16:30 50.866666666667 min 17.06.2026
Urbana područja postaju oaze: Odobren novac za dva važna projekta, 2,2 milijuna sa zelenilo i opremu
Ozelenjavanje urbanih područja i novi rekreacijski sadržaji podižu kvalitetu prostora. Sisak je dobio bespovratna sredstva za dva takva projekta.
16:29 51.866666666667 min 17.06.2026
Najveći problem je prometno opterećenje, posebno zbog velikog broja teških teretnih vozila koja svakodnevno prolaze kroz naselja.
12:40 4 h 17.06.2026
Riječki trg i dalje opasan za korištenje: Imamo dokument koji pokazuje krive izračune kod gradnje
Kakvo je zapravo stanje konstrukcije na Klobučarićevom trgu u Rijeci pokazuje Elaborat Građevinskog fakulteta u Rijeci. Dobili smo ga i pročešljali.
17:00 1 d 16.06.2026
Bitka za zadnju borovu oazu kod Zadra: Šest hektara na raskrižju planova, građani se bore za zaštitu
Kamp Peruština u Diklu i dalje je strateška nekretnina RH, no lokalna zajednica traži da stoljetna borova šuma dobije zaštitu.
16:48 1 d 16.06.2026
Građevinski fakultet pokreće nove programe za zelenu gradnju, energetsku i potresnu obnovu
Novi ciklus edukacija osmišljen je kao izravan odgovor na promjene u građevinskom sektoru, obilježene procesima obnove i zelenom transformacijom.
16:48 1 d 16.06.2026