Hrvati traže veće nadstrešnice, terase i pečenjare bez građevinske dozvole, zasuli Ministarstvo zahtjevima

Ima ih podosta, zanimljivi su i konkretni. Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine u javno je savjetovanje uputilo prijedlog Pravilnika o građevinama i radovima za koje nije potrebna građevinska dozvola. Kako je upravo građevinska dozvola jedan od onih dokumenata za koji svi znaju da postoje, ali puno manje ljudi zna kada im je zapravo potrebna, novi bi propis trebao riješiti tu nedoumicu.

Treba li dozvola za nadstrešnicu, terasu, bazen, ogradu ili malu pomoćnu zgradu? Odgovor nije jednostavno 'da' ili 'ne', jer gradnja bez građevinske dozvole ne znači nužno i gradnju bez ikakve dokumentacije. Stoga i ne čudi što su se Hrvati brojnim komentarima u javno savjetovanje uključili.

U presjeku prijedloga najviše reakcija u samo nekoliko dana savjetovanja zabilježeno upravo uz članak 3., koji nabraja građevine koje se mogu graditi bez građevinske dozvole i glavnog projekta. Dodatno brojni komentari su evidentirani uz članak koji uređuje radove koji se izvode bez građevinske dozvole i glavnog projekta, a su komentari ostavljeni i uz niz drugih odredbi. Sve smo prošli, evo što Hrvati misle o parametrima za gradnju bez građevinske dozvole.

Nadstrešnice, vrtne kućice i pergole

Najviše komentara izazvao je članak 3., koji nabraja građevine za koje nisu potrebni ni građevinska dozvola ni glavni projekt, a primjedbe pokazuju da građane najviše muče vrlo konkretne stvari: terase, nadstrešnice, vrtne kućice i pergole. Tako dio komentatora traži da se povećaju dopuštene dimenzije nadstrešnica, pa se tako predlaže da se sadašnja granica od 20 četvornih metara povisi na 30 ili čak 40 kvadrata.

Jedan komentator predlaže nadstrešnicu do 30 četvornih metara koja bi mogla biti zatvorena s najviše tri strane, uz obrazloženje da bi se time potaknulo parkiranje automobila u dvorištima umjesto na prometnicama i nogostupima. Slično pitanje otvorio je i još jedan sudionik rasprave, koji upozorava na nejasnoću oko zatvaranja nadstrešnica te pita zašto se 'nedvojbeno ne propiše' da nadstrešnica uz kuću može biti zatvorena ili ostakljena s do tri strane.

Više komentatora traži i da se Pravilnikom konačno jasno reguliraju vrtne kućice i spremišta za alat, odnosno gotovi montažni objekti koji se danas mogu kupiti u trgovinama, ali njihov pravni status građanima često nije jasan. Pri tomu jedan od njih upozorava da cijena i trajanje izrade glavnog projekta ponekad mogu biti nerazmjerni vrijednosti same male pomoćne građevine te tvrdi da upravo zbog toga građani takve objekte često postavljaju bez potrebne dokumentacije.

pergola | foto: imdmyself

Terase u razini terena i na kosini

Zanimljivu raspravu otvorila je i odredba prema kojoj se bez dozvole i glavnog projekta može napraviti terasa do 20 četvornih metara, ali samo 'u razini terena'. Građani upozoravaju da takva formulacija stavlja vlasnike kuća na kosim terenima u nepovoljniji položaj.

U nastvaku se predlaže da se umjesto neodređenog izraza propiše mjerljivo ograničenje. Primjerice, da terasa može biti najviše jedan metar iznad najniže točke okolnog uređenog terena.

Dvostruki kriteriji

Komentari se dotiču i drugih svakodnevnih situacija. Traži se jasna definicija maksimalne površine vrtne sjenice, statusa pergola te mogućnosti postavljanja vrtnih kućica za alat i druge stvari.

Jedan komentator pritom slikovito pita kako je moguće da se prema prijedlogu kućica na drvetu može graditi za robinzonski turizam, dok za sličnu kućicu u vlastitom dvorištu pravila ostaju znatno nejasnija. Postavlja se pitanje da li se za isti tip građevine pogoduje turizmu dok vlasnici obiteljskih kuća ostaju u nepovoljnom položaju?

Povećanje dozvoljenih dimenzija

Prijedlozi idu i dalje od privatnih dvorišta. Jedan komentator tako predlaže da se bez građevinske dozvole i glavnog projekta omogući gradnja jednostavne nadstrešnice do 30 četvornih metara i zasebnog WC-a na građevinskom zemljištu na kojem se još čeka mogućnost gradnje glavnog objekta. Primjerice zbog urbanističkog plana ili postupka izdavanja dozvole.

Predložio je i da se na zemljištu koje nije građevinsko omogući izgradnja dječjih i kombiniranih sportskih igrališta te da se dopuštena površina spomeničkih i sakralnih obilježja poveća s 12 na 50 četvornih metara kako bi se olakšala gradnja kapelica.

Među konkretnijim prijedlozima je i uvrštavanje uzvišenih nogostupa među zahvate koji se mogu graditi bez dozvole i glavnog projekta, uz obrazloženje da bi se tako mogla ubrzati njihova izgradnja i povećati sigurnost pješaka, posebno djece. Dio komentatora traži i gradnju većih plastenika bez dozvole, do deset metara širine i pet metara visine, jer smatraju da su takve dimenzije isplativije za ozbiljniju poljoprivrednu proizvodnju.

kapelica| foto: Magnific

Jednostavnije za manje kvadrata

Jedan od sadržajno najopsežnijih prijedloga odnosi se na vrtne kućice, spremišta i druge male montažne građevine. Tako komentator predlaže da se bez građevinske dozvole i glavnog projekta dopuste prefabricirane nadstrešnice do 40 četvornih metara, spremišta i vrtne kućice do 30 četvornih metara te bunari za osobne potrebe kućanstva. Njegov je argument da građani takve objekte ionako masovno koriste za čuvanje alata, drva, vozila i druge imovine, dok trošak projekta može biti jednak ili čak veći od vrijednosti same građevine.

Kao alternativu klasičnoj proceduri predlaže vrlo jednostavan sustav evidencije putem e-Građana, u kojem bi vlasnik unio fotografije objekta i oznaku parcele te platio simboličnu naknadu. Ideja je, kako navodi, smanjiti broj nezakonito podignutih pomoćnih objekata bez dodatnog administrativnog i financijskog opterećenja građana.

Vanjska ognjišta i dimnjak od 3 metra

Kod članka 4., koji propisuje koje je radove moguće izvoditi bez građevinske dozvole i glavnog projekta, među najzanimljivijim primjedbama našla su se vanjska ognjišta. Nekoliko komentatora upozorava na, kako smatraju, nelogičnu situaciju u kojoj relativno malo vrtno ognjište zbog dimnjaka višeg od tri metra može zahtijevati znatno složeniju proceduru.

Jedan od njih ističe kako 'većina otvorenih ognjišta ima dimnjak koji je viši od 3 metra' te predlaže da se takva ognjišta mogu graditi bez građevinske dozvole, ali uz glavni projekt i potvrdu ovlaštenog inženjera o mehaničkoj otpornosti i stabilnosti. Drugi pak upozorava da se u trgovinama redovito prodaju gotovi dimnjaci i sustavi za ognjišta viši od tri metra, dok njihova ugradnja na privatnoj čestici može zahtijevati građevinsku dozvolu.

U ovom kontekstu posebno problematičnim smatra odnos prema znatno većim pomoćnim građevinama koje se, uz ispunjavanje propisanih uvjeta, mogu graditi bez građevinske dozvole. 'Ovdje također imamo očiglednu neusklađenost standarda', zaključuje predlažući da se sigurnost većih ognjišta umjesto građevinskom dozvolom potvrđuje izjavom ovlaštenog inženjera.

Za starije kuće

Komentatori traže izmjene propisa i kod zahvata koji su česti u obiteljskim kućama. Prijedlog Pravilnika dopušta da se bez građevinske dozvole i glavnog projekta na postojećoj zgradi ugradi sustav grijanja, hlađenja ili klimatizacije nazivne snage do 30 kW, no smatra se da je ta granica preniska. Upozorava se da većim ili više etažnim obiteljskim kućama, posebno onima izoliranima prema standardima od prije nekoliko desetljeća, mogu biti potrebni plinski bojleri ili peći snage od 38 do 50 kW. U ovom kontekstu se predlaže povećanje granice s 30 na 50 kW.

U komentarima se otvaraju pitanja vezana uz starije kuće, osobito građevina izgrađenih prije 15. veljače 1968. godine. Predlaže da se određene mogućnosti obnove koje Pravilnik daje 'manje složenim zgradama' prošire i na takve starije zgrade bruto površine do 150 četvornih metara. Dodatno se ističe i kako su potrebne jasnije mogućnosti prilagodbe manjih zgrada osobama s invaliditetom i osobama s teškoćama u kretanju.

Kuća na Sveticama sprijeda ; David Mandić | baustela.hr

Pravna sigurnost

Dio primjedbi ne traži toliko nove mogućnosti gradnje koliko pravnu sigurnost za ljude koji izvode sasvim obične radove. Tako se upozorava da se radovi iz članka 4. izvode bez građevinske dozvole i glavnog projekta, zbog čega građanin zapravo nema projekt kojim bi mogao dokazati da, primjerice, zamjenom prozora ili ugradnjom grijanja nije utjecao na mehaničku otpornost, stabilnost ili sigurnost zgrade u slučaju požara.

Predlaže se zato da se unaprijed smatra kako radovi navedeni u tom članku ne utječu na te temeljne zahtjeve, osim ako ovlaštena osoba utvrdi suprotno. Cilj je, obrazlaže komentator, građanima osigurati 'predvidljivost primjene' propisa. Zasebna primjedba odnosi se na priključke privremenih građevina na struju, vodu i drugu infrastrukturu.

Također, ovdje se ističe i prijedlog o jasnom propisivanju da privremeni karakter same građevine ne znači nužno da i njezin infrastrukturni priključak mora biti privremen. Kao i da uklanjanje građevine ne bi automatski trebalo značiti i uklanjanje zakonito izvedenog priključka.