Milijunska obnova ceste na zelenom hrvatskom otoku: Prolazi kroz pravi raj, a asfalt je star 50 godina

Hrvatske ceste (HC) pripremaju još jednu važnu obnovu prometne infrastrukture na jugu Hrvatske. Ovoga puta riječ je o otoku Mljetu, gdje se planira sanacija dviju dionica državne ceste DC120, jedne od najvažnijih prometnica na otoku. Cesta je na pojedinim dijelovima u prilično lošem stanju, a asfaltni zastor star je oko 50 godina.

Zbog brojnih oštećenja, pukotina i neravnina odlučeno je da dosadašnji manji popravci više nisu dovoljno učinkoviti. Hrvatske ceste zato su pokrenule postupak javne nabave za izvanredno održavanje prometnice, a procijenjena vrijednost radova iznosi milijun eura. Obnova će obuhvatiti ukupno oko 5,5 kilometara ceste.

Obnova na dvije dionice

Radovi su predviđeni na dvije dionice državne ceste DC120. Prva obuhvaća približno 2,5 kilometara prometnice između Polača i Babina Polja, dok se druga odnosi na oko tri kilometra ceste između Sobre i Prožure.

Riječ je o prometnici koja prolazi brdovitim mediteranskim područjem, a posebno je važna tijekom ljetnih mjeseci, kada Mljet posjećuje velik broj turista. Prema tehničkoj dokumentaciji, cestom uglavnom prometuju osobna vozila, među kojima je mnogo posjetitelja Nacionalnog parka Mljet.

Prometnica ima dva prometna traka, svaki prosječne širine oko 3,15 metara. Postojeća odvodnja uglavnom se temelji na prirodnim uzdužnim i poprečnim nagibima, kojima oborinske vode otječu prema okolnom terenu.

Obnova mljetske prometnice | Foto: Canva

Asfalt star gotovo pola stoljeća

Jedan od glavnih razloga obnove jest dotrajalost postojećeg kolnika. Kako se navodi u tehničkom opisu, stari asfalt izveden je tehnologijom vruće bitumenske penetracije, pri čemu se bitumen nanosio na prethodno pripremljenu podlogu od kamenog materijala.

Zbog tadašnjih načina izvođenja radova i djelomično ručne ugradnje, sloj bitumena na pojedinim je mjestima bio vrlo tanak. Tijekom približno 50 godina korištenja to je dovelo do postupnog propadanja ceste.

Danas su na kolniku vidljive brojne uzdužne i poprečne pukotine, udarne rupe, lokalna ulegnuća te oštećenja uz rubove prometnice. Na pojedinim dijelovima došlo je i do odlamanja završnog sloja asfalta, čemu su dodatno pridonijele oborine i erozija.

Iako su Hrvatske ceste proteklih godina sanirale manja oštećenja u sklopu redovitog održavanja, takvi popravci više nisu isplativi. Zato je predviđena obnova kolnika na cijeloj duljini odabranih dionica.

Novi asfalt, bankine i prometna signalizacija

Radovi će započeti sanacijom postojećih oštećenja, pri čemu je na pojedinim dijelovima predviđeno glodanje starog asfalta u debljini od dva do tri centimetra. Ondje gdje to bude potrebno, uklonit će se dotrajali završni sloj kako bi se izravnala površina prometnice.

Nakon toga slijedi ugradnja izravnavajućeg sloja asfalta, a potom i novog završnog, odnosno habajućeg sloja duž svih predviđenih dionica. Posebno će se sanirati dijelovi na kojima su nastale mrežaste pukotine i druga veća oštećenja.

Uz asfaltiranje kolnika planirano je i uređenje bankina, bermi te postojećih odvodnih rigola. Po završetku radova ponovno će se iscrtati horizontalna prometna signalizacija, dok zamjena postojećih prometnih znakova nije predviđena.

Važno je istaknuti da se postojeća širina i geometrija ceste neće mijenjati. Riječ je o obnovi asfaltnih slojeva, bez potrebe za većim zahvatima u samu konstrukciju prometnice.

Obnova mljetske prometnice | Foto: Canva

Radovi uz privremenu regulaciju prometa

S obzirom na to da se obnova planira na postojećoj državnoj cesti, radovi će se u pravilu izvoditi uz odvijanje prometa. Izvođač će prije početka radova morati pripremiti elaborat privremene regulacije prometa i osigurati odgovarajuću signalizaciju.

Privremena regulacija morat će se održavati tijekom cijelog izvođenja radova, kako bi se omogućilo što sigurnije prometovanje vozila. Nakon završetka obnove izvođač će biti dužan ukloniti preostali materijal i urediti okolni prostor.

Cilj investicije je povećati sigurnost i udobnost vožnje te spriječiti daljnje propadanje kolnika. Ujedno bi se obnovom trebala smanjiti potreba za čestim manjim popravcima, koji na pojedinim dijelovima više ne daju dugoročne rezultate.