Porezni prihodi za okoliš u 2019. godini iznosili više od 14 milijardi kuna

Objavljena je statistika poreza i naknade za okoliš u 2019. godini u Republici Hrvatskoj. Podaci su raspodijeljeni u četiri glavne kategorije poreznih prihoda i naknada za okoliš u RH od 2010. do 2019. godine, a to su: energenti, transport, onečišćenje i prirodni resursi.

Državni zavod za statistiku objavio je podatke o porezima i naknadama za okoliš u 2019. godini. U drugom desetljeću dvadesetoga stoljeća u nekim kategorijama su se naknade i porezni prihodi značajno povećali, dok su se u drugima smanjili. Porezi na okoliš jesu porezi čija je porezna osnovica fizička jedinica (ili njezina zamjena) nečega što ima dokazan, specifičan negativan učinak na okoliš. Naknade za okoliš isto su što i pristojbe, a definiraju se kao obvezatna, neuzvraćena plaćanja općoj državi ili tijelima izvan opće države, kao što su fondovi za zaštitu okoliša ili vodoprivreda. Pristojbe se smatraju plaćanjem za usluge. Porezni prihod za okoliš jest prihod prikupljen od poreza unutar pojedine okolišne kategorije (porezi na energente, porezi na transport, porezi na onečišćenja i porezi na prirodne resurse). Dalje u tekstu ćemo proći kroz sve četiri kategorije.

Energenti

Porezi na energente skupina je koja uključuje poreze na energetske proizvode koji se koriste za transport i za stacionarne svrhe. Najvažniji energetski proizvodi za transport jesu benzin i dizel. Energetski proizvodi za stacionarnu uporabu uključuju loživa ulja, prirodni plin, ugljen i električnu energiju. Porezi na CO2 uključeni su u poreze na energente, a ne u poreze na onečišćenja.

Porezni prihodi za okoliš su porasli za u ovoj kategoriji su porasli za 89,33 posto između 2012. i 21019. godine. U 2019. godini porezni prihod iznosio je 10.941.386.023 kuna. Od 2012. godine nadalje, porezni su prihodi svake godine postepeno rasli. Što se tiče naknade za okoliš, najveća iznos bio je u baš u 2012. godini, a iznosio je 3.523.202 kuna i pao je za 86,6 posto do 2019. na 471.971 kuna. Energenti imaju najveći porezni prihod državi od svih kategorija, i u drugom desetljeću je uvijek 70 do 80 posto od ukupnih poreznih prihoda za okoliš.

Transport

Porezi na transport skupina je koja uključuje poreze povezane s vlasništvom nad motornim vozilima i njihovom upotrebom. Porezi na drugu prijevoznu opremu (npr. avione) i povezane prijevozne usluge (npr. porez na čarter-letove ili redovite letove) također su ovdje uključeni, kada odgovaraju općoj definiciji ekoloških poreza. Porezi na transport također mogu biti “jednokratni” porezi povezani s uvozom ili prodajom opreme ili stalni porezi, kao što je godišnji porez za ceste. Porezi na benzin, dizel i druga goriva za transport uključeni su u poreze na energente. 

Porezni prihodi za okoliš u kategoriji transporta drugi su po iznosu poslije energenata. Iznos poreznih prihoda za 2019. je 3.185.802.570 kuna, što je za 21,34 posto više nego na iznos u 2012. godini. Iznos poreznih prihoda za okoliš u kategoriji transporta, zasigurno je rastao posljednjih desetak godina, no ne kontinuirano kao energenti, već uz neke stagnacije i male padove u iznosima. Naknade za okoliš osciliraju, vrhunac ima je bio 2010. godine kada su iznosile 758.829.947 kuna. Od te godine pa nadalje iznosi su znatno manji, već iduće 2011. godine je iznos pao za 96,66 posto. Od 2011. pa nadalje, iznos raste i pada, ovisno o godini, a u 2019. završava desetljeće na 38.562.464 kuna.

Onečišćenje

Porezi na onečišćenja skupina je koja uključuje poreze na izmjerena ili procijenjena ispuštanja u zrak i vodu, gospodarenje krutim otpadom i buku. Iznimka su porezi na CO2, koji su uključeni pod poreze na energente, kako je prethodno navedeno.

Iznos poreza na onečišćenja ima trend padanja u desetljeću, no dvije godine su iznimka, 2016. i 2018. godina. U 2010. porezi su iznosili 19.351.865 kuna, a u 2019. je taj iznos za 91,15 posto manji i iznosi 1.712.779 kuna. U 2016. je porast u odnosu na 2015. godinu iznosio 196,8 posto, a 2017. je opet pao na iznos niži nego 2015. godine. U 2018. godini se opet bilježi ogroman porast od 134,5 posto, a u 2019. pada na manji iznos nego u 2017. godini. Naknade za okoliš su u kategoriji onečišćenja puno veće nego u prve dvije kategorije, isto vrijedi i za kategoriju prirodnih resursa. Naknade za okoliš su u desetljeću stabilne i ne bilježe se neka velika odskakanja. Ako raste, onda postepenu umjereno raste, ako pada onda postepeno umjereno pada. Najveći iznos za naknade bio je u 2010. godini, a najniži u 2012., a razlika je 26 posto. U godini između, 2011. iznos je točno na sredini između najnižeg i najvišeg. Takav trend se nastavlja do kraja desetljeća.

Prirodni resursi

Porezi na prirodne resurse skupina je koja uključuje poreze koji se odnose na vađenje ili korištenje prirodnih resursa poput vode, šuma, divlje flore i faune. Te aktivnosti iscrpljuju prirodne resurse.

Kao što sam naveo u kategoriji Onečišćenja, ovdje je također naknada za okoliš puno unosnija državi nego porezni prihodi, dok je u prvi dvije kategorije (energenti i transport) suprotno. Porezni prihodi na okoliš su od 2010. do 2017. godine bili poprilično stabilni uz najveće pomake do deset posto. U 2018. godini kreće nagli rast iznosa poreznih prihoda za 30,23 posto i iznosio je 70.897.997 kuna. Godinu dana kasnije, iznos se još više povećava, za 77,3 posto i u 2019. porezni prihod iznosi 125.703.582 kuna. Što se tiče naknada za okoliš, one su također stabilne uz mali porast od 2012. godine pa do 2019. Iako je u 2017. iznos malo pao, iduće godine se sve vratilo kako je išlo. U 2019. godini naknada je iznosila 2.227.926.455 kuna.