Paladina: Obnova se ubrzava, ali moramo priznati da nisu svi ciljevi ostvareni
Dinamika obnove nakon potresa povećala, ali nisu svi ciljevi ostvareni, priznaje ministar Ivan Paladina u emisiji ‘A sada Vlada’. Ističe kako se kasni s planom gradnje zamjenskih objekata i konstrukcijske obnove.
Ministar Ivan Paladina, foto: screenshot YouTube
Ivan Paladina, ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine gostovao je u emisiji Hrvatskog radija ‘A sada Vlada’, gdje je govorio o pet ciljeva koje si je postavio prije pola godina kada je imenovan ministrom.
– Točno prije šest mjeseci predstavio sam plan aktivnosti koje ćemo napraviti kako bi cijeli proces ubrzali. Dva od pet tih ciljeva su se odnosila na razdoblje od šest mjeseci, a ostala tri na godinu dana. Jedan od ta dva cilja smo ostvarili u potpunosti jer smo do početka jeseni pokrenuli konstrukciju obnovu i gradnji zamjenskih objekata na više od 200 gradilišta. Imamo između 200 i 300 gradilišta na kojima se obnavljaju ili grade nove zamjenske obiteljske kuće. jedan dio je na području zagrebačkog potresa, oko 40-ak, i tu je prvih devet završenih obnovljenih obiteljskih kuća i stambenih gradnja. Imamo i 80-ak gradnji zamjenskih kuća na području Banovine gdje su četiri završene. Također se gradi novih 16 višestambenih zgrada s više od 200 stanova na području Banovine te stotinjak javnih objekata koji su započeli konstrukciju obnovu pretežito financiranih iz Fonda solidarnosti, rekao je ministar.
Kako je naglasio Paladina, drugi cilj nisu u potpunosti ostvarili – započeti sve vrste obnova na svim područjima – i gradnju zamjenskih objekata i konstrukcijsku obnovu i jedan i drugi model putem i modela novčane pomoći tzv. samoobnove i kroz organiziranu obnovu. ‘Nismo sve na svim područjima započeli’, priznao je ministar.
Ima još posla
– Sam cilj nije bio sebi svrha nego je ideja tog cilja bila da kada sve vrste obnove započnu na svim područjima i to bi značilo da smo upogonili cijeli proces i da će svakim tjednom dinamika rasti i brojke biti sve veće. Primjerice nije započela gradnja zamjenskih obiteljskih kuća na području zagrebačkog potresa, odnosno ono što radi Fond za obnovu. Tu mogu reći da je Fond raspisao natječaje za projektiranje i izvođenje svih 185 kuća za koje se očekuje da trebaju biti izgrađene na području grada Zagreba i Krapinsko-zagorske županije. Ponude su otvorene i u evaluiranju su, te očekujem da će do kraja mjeseca projektiranja biti ugovorena, a izvođenje do sredine studenog. Od prosinca možemo očekivati uvođenje u posao, kako projekti budu stizali. Očekujem da će na proljeće i do početka ljeta započeti gradnja gotovo svih tih zamjenskih kuća, objasnio je detaljno što je sve poduzeto. Rekao kako je fokusiran na to da se cijeli proces ubrza te dodao da su napravili veliki dio posla u proteklih šest mjeseci, no da ima još posla.
– Koordiniramo aktivnosti između ministarstva i provedbenih tijela. Svaki tjedan imamo koordinacije kako bi provedbena tijela nabavu i izvođenje obnove grupirati na geografskim cjelinama. To se nije radilo prije šest mjeseci, a sada se radi, dodao je. Također je rekao da se donijela izmjena programa mjera gdje se riješilo pitanje nivelacije cijena koje će se ako bude potrebno kvartalno nivelirati. Interesa i za inženjerske usluge i gradnju ima po tim novim cijenama. Dodatno je unaprijeđen model novčane pomoći za konstrukcijsku obnovu odnosno tzv. samoobnovu. dodao je.
Za obnovu obiteljskih kuća predujam od 30 posto
Istaknuo je kako se za obiteljske kuće izmijenilo to da je moguće dobiti predujam za izradu projekta i za 30 posto izvođenja. Može se započeti radove bez vlastitih sredstava te onda po svakoj situaciji zatražiti naknadu sredstava. Spomenuo je da je omogućena naknadna operativnog troška, za obiteljske kuće 20 do 25 tisuća kuna, a za višestambene zgrade od 40 do 80 tisuća kuna.
– To je naknada vlasnicima za njihovo utrošeno vrijeme i angažman oko odrađivanja jednog dijela obnove, prije svega pronalaska izvođača i eventualno nadzor i koordinacije posla. Mislim da je to jako dobar model koji vlasnicima daje priliku da uz svoj angažman, kao i angažman Ministarstva i Fonda za obnovu ili Središnji državni model da se brže dođe do obnove. Obradili smo oko 80 posto zahtjeva za novčanu pomoć za nekonstrukcijske elemente na području Zagreba, 40 posto svih zahtjeva za novčanu pomoć za konstrukcijsku obnovu. Cilj nam je u iduća dva do tri mjeseca obraditi sve zahtjeve za svu samoobnovu čime bi vrlo brzo, ako bi se netko od korisnika odlučio promijeniti svoj zahtjev iz organizirane obnove u samoobnovu, mogao započeti s radovima, rekao je Paladina, te naglasio kako se sredstva iz Fonda solidarnosti isključivo mogu koristiti za obnovu javnih objekata, a ne za privatne.
Još je mnogo ljudi u privremenom smještaju
– U ovom trenutku smo na 1,5 i 2 milijarde kuna realiziranih, a na raspolaganju je 7,5 milijardi kuna, Rok za prihvatljivost troškova je do 30. lipnja 2023., a onda imamo još šest mjeseci za pripremu dokumentacije. Imamo ugovorenih preko 1000 projekata i operacija i svi smo maksimalno posvećeni tom procesu, rekao je ministar Paladina dodavši kako se unaprjeđuje proces te kako vjeruje da će se velika većina tih sredstava opravdati i svakako napraviti da se opravda cijeli iznos koji je na raspolaganju.
Upitan koliko još ljudi u privremenom smještaju čeka dom ministar Paladina je rekao kako se ukupno radi o 500-tinjak ljudi kada se govori o kontejnerskim naseljima i hostelskom smještaju u Areni. Također ima još preko 1500 kontejnera koji su uz sam objekt gdje su ljudi smješteni pored svoje kuće. Rekao je kako je teško reći kada će to biti riješeno i oni dobiti dom, jer se radi o zaista velikom broju objekata i velikoj šteti.
