Zna se tko će srediti zaboravljenu umobolnicu na istoku Hrvatske: Zgrada ima burnu povijest

Brojne građevine diljem Hrvatske nekada su bile važne, ali su oštećene u Domovinskom ratu te od tada zjape prazne i bez funkcije do daljnjeg. Činilo se da je takva i sudbina bivše Zemaljske kraljevske umobolnice u Pakracu koja ima kvadrate i potencijal da bude drugačije. Ipak, zgrada neće samo tako ‘propasti’ već kreće njena rekonstrukcija koja će joj vratiti život i dati novu namjenu. Evo kakvu i koliko će trajati radovi – daju se milijuni.

Zemaljska kraljevska umobolnica u Pakracu nekada je bila impozantno zdanje u predjelu između Papuka i Lonjskog polja. Osim vanjštinom, objekt se isticao važnom namjenom, no u Domovinskom ratu bolnica je prilično stradala pa je naredne godine ostala prazna i zaboravljena.

Srećom, nije uklonjena te sada dobiva drugu šansu. Rekonstrukcija od 11,5 milijuna eura građevini će podariti novo ruho, a radovi mogu krenuti jer je početkom mjeseca naručitelj Ministarstvo hrvatskih branitelja ugovorio posao s izvođačem Graditelj svratišta iz Zagreba. Znatiželjni smo vidjeti rezultat za godinu dana!

Povijesni značaj

U 19. stoljeću Pakrac je dobio novu bolnicu. Ova friško izgrađena ustanova koja uopće nije bila mala svojevremeno je bila pravi ‘boom’. Iz dvorca baruna Trenka, još jedne lokalne atrakcije koja je danas zapuštena i u lošem stanju, preselila je tada vrlo dobro opremljena bolnica s operacijskom salom, porođajnim, ali i prihijatrijskim odjelom.

U 1898. godini krenuo je djelovati povijesni sklop Kraljevske zemaljske javne bolnice da bi u 1910. bila realizirana i zasebna zgrada. Novi samostojeći objekt bio je okružen parkom i šetnicama te je uspješno djelovao do Domovinskog rata kad je prilično stradao te izgubio namjenu. Za 11,5 milijuna eura bivša bolnica sada bi trebala postati Braniteljski centar, a potpisivanje ugovora naznačilo je početak radova.

Novo lice

Nakon rata unutrašnjost je očišćena od šute i otpada te je sanirano krovište da bi se prostor zaštitio od atmosferilija, zgrada je izgubila bolničku svrhu. S tvrtkom Graditelj svratišta potpisan je ugovor za trajanje radova od godinu dana, pri čemu je istaknuto da radovi nisu financirani iz EU fondova.

Potpisan je ugovor vrijedan 11, 5 milijuna eura bez PDV-a, odnosno 14,31 milijun eura s uračunatim PDV-om, koja će podijeliti posao s podugovarateljima. Termorad će za 932.082,8 eura izvesti strojarske radove, dok će Klesarstvo suhozid biti zaduženi za fasaderske i kamenarske radove vrijedne nešto malo manje od milijun eura.

Neki ‘prekrdašili’ sa cijenom

Odluka o odabiru donesena je polovicom srpnja, a radovi su ugovoreni par tjedana kasnije – na samom početku kolovoza. U Zapisniku o pregledu i ocjeni pristiglih ponuda može se pročitati da se za posao javilo ukupno šest zainteresiranih objekata, tvrtke Ing-grad, Radnik, odabrani Graditelj svratišta, tvrtka Reliance te zajednica Valakona i Elektrotermičkih sustava. Izabrani su bili najjeftiniji pa su se ispunivši i preostale kriterije ‘plasirali’ kao najbolji za planiranu rekonstrukciju.

Najskuplja je bila zajednica ponuditelja koja je posao ponudila obaviti za 13,03 milijuna eura bez PDV-a, a zbog iste cijene je zajedno s Ing-gradom i Relianceom i odbijena. Odluku o odabiru ljetos je potpisao ministar i potpredsjednik Vlade Tomo Medved.

Iskoristivost prostora

Budući da je ugovaranje radova ujedno otvorilo vrata novog gradilišta, treba opisati na koji način će se transformirati dvokatnica koja inače ima status zaštićenog dobra. Zna se da će se rekonstrukcijom suterensku etažu prilagoditi korisnicima koji u centru neće trebati uslugu stalnog boravka. Tu je zamišljen prostor za privremene posjetitelje.

U planu je i polivalentna dvorana, blagovaona, sanitarije te prostori za zaposlenike poput ureda i radionica. Sve navedeno nalazilo bi se u sjeveroistočnom dijelu suterena, dok bi se u jugozapadnom dijelu smjestili tehnološki sklopovi.

Preostale pak nadzemne etaže uredile bi se za stalne korisnike, a potkrovlje uglavnom za zaposlenike Ravnateljstva. Uz to uredio bi se prostor za vježbanje koji bi bio prilagođen korisnicima.

Godina za radove

U prizemlju bi bila dva apartmana za stopostotne Hrvatske ratne vojne invalide sa supružnicima. Na istoj etaži bile bi još četiri četverokrevetne jedinice za stopostotne HRVI s pratnjom te još osam dvokrevetnih jedinica.

Nadalje, na katu bi bilo još 16 jednokrevetnih jedinica, a u potkrovlju, kako je već spomenuto – uredi i sadržaji za vježbanje, ali i pomoćne prostorije. Centar bi dogradnjom mogao skrbiti za maksimalno 56 stalnih korisnika, a od ukupnog broja soba s kojima će raspolagati jedinice za 24 korisnika trebale bi biti prilagođene osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti, što se može pročitati u projektnoj dokumentaciji.

Poznato je i da će se građevinu dograditi za više od 1.000 kvadrata čime će se ona prostirati na ukupno 4.600 četvorna metra. U tu kvadraturu uračunat je prostor uređenja potkrovlja i izgradnje sjenice, a radovi bi kako smo već naveli, trebali potrajati oko godinu dana.

Duga prošlost

Vratimo se na tren na povijest ove zgrade u kojoj je nekada djelovala vrlo važna zdravstvena ustanova. Povijest građevine kreće u drugoj zgradi, osnivanjem ‘Bolnice za stidne i kužne’ u drugoj polovici 18. stoljeća. Ta bolnica osnovana je u dvorcu baruna Trenka u Pakracu, kada još nije bilo umobolnice.

Jedan njen dio bio je za liječenje sifilisa, a Trenkovi su ju panduri nešto kasnije proširili u tipičan ‘specijalni hospital’ te je do 1889. godine imala dva odjela. Tada je krenula gradnja potpuno nove bolničke građevine i počelo se širiti područje njenog djelovanja. Nova zgrada, u Hrvatskoj prva ‘Zemaljska javna bolnica’ stajala je pod upravom Zemaljske vlade, a 1910. je dobila i dodatak – za psihijatrijske bolesnike. Taj objekt proći će kroz rekonstrukciju i dogradnju u svrhu prenamjene, a zbog čega se rekonstruira Mornarička bolnica u Puli, pročitajte ovdje.

Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.